Boško Mekinjić: Našim proizvodima povezujemo stanovništvo i privrede regiona

Boško Mekinjić: Našim proizvodima povezujemo stanovništvo i privrede regiona

Predsjednik Uprave Banke Poštanska štedionica a.d. Banja Luka

393
0
PODIJELI

Promjena vlasništva Banke desila se u godini u kojoj smo se susreli sa složenim problemom korone ali zadovoljni smo činjenicom da je Banka Poštanska štedionica a.d. Banja Luka uspješno prebrodila sve izazove • Planovi banke su da i dalje kombinovano pratimo sve klijente banke sa akcentom na poslove sa stanovništvom

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ


• Poštovani gospodine Mekinjiću, na samom početku hvala Vam što se se odazvali molbi da razgovaramo za čitatelje magazina i portala Banke i Biznis. Ne dešava se baš često da jedna banka, a govorimo o banjalučkoj Komercijalnoj banci, u svega godinu dana najprije ima strategiju integracije sa lokalnom bankom – članicom NLB grupe, a nakon toga u istoj godini strategiju kupovine od strane Banke Poštanska štedionica a.d. Beograd. Na kakve ste sve izazove naišli i kako ste ih prevladali?

– Hvala Vama na pozivu za razgovor, uvijek mi je veliko zadovoljstvo razgovarati za vaš časopis na sve teme koje se tiču bankarstva, posebno na aktuelna kretanja i izazove sa kojim se susreće bankarski sektor Bosne i Hercegovine. Da, potpuno ste u pravu kada kažete da se ne dešava često da jedna banka prolazi veći broj transformacija u jednoj godini, ali to govori u prilog samo jednoj činjenici u kakvom okruženju poslujemo i sa kakvim izazovima se susrećemo. Naime, kao što je poznato naša banka u Banja Luci je bila dio paketa koji je prodan NLB grupaciji i ta transakcija je realizovana u decembru 2020. godine. Odmah nakon toga počeo je proces pripajanja banke lokalnoj NLB banci i transformacija banke po modelu NLB grupe.

Spajanje je bilo predviđeno za septembar mjesec, da bi se tad već krenulo u proces prodaje banke Banci Poštanska štedionica a.d. Beograd, i ta transakcija je realizovana u decembru 2021. godine, tačno godinu dana nakon prethodne prodaje.Time je banka dobila novog vlasnika i akcionara Banku Poštanska štedionica a.d. Beograd, čiji je većinski vlasnik Republika Srbija.

U procesu transformacije banke najbitnije je bilo sačuvati stabilnost svih parametara poslovanja banke, bazu klijenata banke, kao i ispunjenost svih regulatornih obaveza i održavanje redovnog poslovanja banke. Imajući u vidu da se promjena vlasništva desila u godini u kojoj smo se susreli sa problemima sa pandemijom korone, možemo reći da smo jako zadovoljni sa činjenicom da je Banka Poštanska štedionica a.d. Banja Luka sve izazove uspješno prebrodila i da je stvorila odličnu osnovu za dalji rast na tržištu BiH. Moram napomenuti da smo u proteklih godinu dana imali veliku podršku matične banke iz Beograda, kao i Nadzornog odbora banke, i bitno je istaći da je naš akcionar najveća državna banka u Republici Srbiji.

ODOLJELI SMO IZAZOVIMA

•  Koliko su turbulencije, koje moraju pratiti tako složen i dinamičan proces, osjetili vaši klijenti?

– Bez obzira na sve izazove sa kojima smo se suočili, odnos prema našim klijentima je bio najzahtjevniji i najizazovniji. Ovo naglašavam zbog toga što se, pored promjene vlasništva banke, od Komercijale banke a.d. Beograd, NLB grupe, do BPŠ Grupe, svaki put mijenjala i poslovna politika i poslovni model, tako da se i naša banka morala svaki put prilagođavati novoj grupaciji, od banke koja je dominantno bila orijentisana na poslovanje sa privredom do banke koja je radila kombinaciju poslovanja sa privredom i stanovništvom, postali smo banka koja je dominantna banka stanovništva uz podršku javnom sektoru i malim i srednjim preduzećima. Možemo reći da smo bez obzira na sve izazove zadržali sve postojeće klijente uz dodatno proširenje baze klijenata u 2022. godini, posebno u dijelu poslovanja sa stanovništvom. Rukovodili smo se poslovnom filozofijom da je samo zadovoljan klijent dobar i siguran klijent, te preduzeli sve aktivnosti na razvoju i uvođenju novih proizvoda i usluga, po najpovoljnijim uslovima, čime smo proširili paletu proizvoda i dodatno se približili svim našim klijentima.

•  Činjenica je da su se statusne promjene u vašoj banci dešavale uporedo sa pandemijom i, usljed nje, ubrzanom digitalizacijom procesa, što se snažno osjetilo i u bankarskom sektoru. S obzirom da ste dominantno usmjereni prema stanovništvu, kako im se namjeravate dodatno približiti. Šta je strateško opredjeljenje ili, drugim riječima, kako pomiriti šalter i mobilnu aplikaciju?

– Digitalizacija je proces koji je nezaustavljiv i dešava se u svim oblastima rada i života. Ako bi gledali malo unazad, možemo reći da je digitalizacija najvećim dijelom i počela u oblasti bankarstva, od uvođenja platnih kartica, svih vrsta bezgotovinskih plaćanja, pa do mobilnih servisa. Digitalizacija bankarskih usluga se posebno pokazala korisnom i došla je do punog izražaja tokom pandemije gdje su okolnosti bile otežane, u smislu fizičkog dolaska u banku, i stvaranja mogućnosti izvršenja svih usluga putem elektronskih servisa banke. Banka Poštanska štedionica a.d. Banja Luka je već i ranije krenula sa digitalizacijom svojih proizvoda, tako da smo spremno dočekali sve izazove, od pandemije do vlasničke transformacije banke. Naravno, u okviru promjene poslovnog modela banke i orijentisanosti banke ka stanovništvu, Banka Poštanska štedionica a.d. Banja Luka je u toku prošle godine preduzela niz aktivnosti na dodatnom unapređenju digitalnih usluga i servisa, od uvođenja on-line zahtjeva za kredite, TIZI aplikacije za transfer novčanih sredstava, dodatnog unapređenja servisa mobilnog bankarstava i nove palete kartičnih proizvoda.

Jednostavan odgovor na Vaše pitanje kako pomiriti šalter i mobilnu aplikaciju jeste da će bankarsko tržište sigurno još neki period koristiti kombinovane usluge, imajući u vidu prostor na kome živimo, navike klijenata, strukturu klijenata, kao i njihovu potrebu da dolaze u banke, znači imaćemo kombinaciju tradicionalnog i modernog bankarstva.

JEDINSTVENI KREDITI ZA NEKRETNINE

• Sudeći prema dostupnoj ponudi, posebno ste fokusirani na razvoj proizvoda i kredita koji podržavaju kupovinu nekretnina. Kakvi su efekti tih kreditnih linija i da li ste tim segmentom zadovoljni?

– Banka Poštanska štedionica a.d. Banja Luka je prateći poslovni model matične banke iz Beograda odmah početkom 2022. godine, pokrenula sve aktivnosti na potpunoj harmonizaciji svih proizvoda i usluga, a posebno u dijelu poslovanja sa stanovništvom. Prateći tradiciju matične banke i njihovu poziciju na teritoriji Republike Srbije, između ostalog i 102 godine postojanja i tradicije banke, kreirali smo proizvod u vidu gotovinskog kredita sa nazivom “Kredit za 102 minute” od zahtjeva do realizacije.

Pored ovoga banka nudi jedinstven proizvod na tržištu BiH, stambeni kredit za kupovinu nekretnina u Republici Srbiji, posebno u gradovima Beograd i Novi Sad, te u turističkim centrima Zlatiboru i Kopaoniku. Kako smo potpuno harmonizovani sa matičnom bankom i saradnja je dvosmjerna, tako da svi zainteresovani klijenti iz Republike Srbije mogu kupovati nekretnine na području BiH, Banja Luke, Sarajeva, Trebinja, Jahorine i ostalih gradova. Imajući u vidu činjenicu povezanosti stanovništva i privrede BiH i Srbije, ovaj proizvod je potpuno opravdao očekivanja i poslužio kao osnova za unapređenje drugih pogodnosti za naše klijente. Prvenstveno mislim na kartične proizvode i besplatno podizanje gotovine sa svim karticama BPŠ grupe u Srbiji i BiH kao i najpovoljnije tarife za prenos novčanih srestava za sve klijente naše grupacije.

Šta biste izdvojili od ostalih kreditnih proizvoda, da li i na koji način podržavate javni sektor, mala i srednja preduzeća?

– Banka Poštanska štedionica kao banka univerzalnog tipa nudi svojim klijentima kompletnu paletu proizvoda, kako za stanovništvo tako i za privredu i javni sektor. Pored segmenta stanovništva, Banka Poštanska štedionica je aktivno uključena u finansiranje svih projekata od javnog značaja, posebno u oblasti infrastrukture. Tu je, naravno, finansiranje i podrška lokalnim zajednicama i ulaganja hartija od vrijednosti, a imajuću u vidu značajna ulaganja koje je Republika Srbija izvršila u Republici Srpskoj i BiH, banka je orijentisana na praćenje i finansiranje ovih projekata. Banka Poštanska štedionica aktivno učestvuje i u finansiranju MSP klijenata uvažavajući poslovni model matične banke i bazu klijenata. Planovi banke su da i u narednom period kombinovano pratimo sve klijente banke sa akcentom na poslove sa stanovništvom.

NISMO IMALI ODLIV DEPOZITA

Nakon dugo vremena, naša zemlja i ne samo ona suočila se sa inflacijom. Čini se da vlade na to nisu adektvatno i dovoljno brzo reagirale, a istovremeno kamate na depozite nisu pratile kamate na kredite i bujanje cijena nekretnina. Da li ste se suočili sa povlačenjem sredstava sa računa građana?

– Postavili ste jako dobro pitanje, prije svega svjedoci smo povećenja stope inflacije i svih problema koje ta ekonomska pojava sa sobom nosi. Cijene nekretnina su skoro udvosručene posljednjih godinu dana, što pokazuje samo da su novčana sredstva korištena za kupovinu nekretnina i pokušaj da se zaštite od dalje devalvacije. Bankarski sektor jeste imao u prvom kvartalu smanjenje depozita, upravo zbog povlačenja sredstava za kupovinu nekretnina, ali se situacija u drugom, trećem i četvrtom kvartalu vratila na nivo kao početkom 2022. godine. Svjedoci smo i povećenja stope euribora i samim tim i veće kamatne stope na plasirane kredite. Na strani depozita, tj. pasivne kamate većina banaka je zadržala sličan nivo, osim pojedinih banaka. Banka Poštanska štedionica nije imala odliv depozita, posebno ne štednje stanovništva, nego naprotiv imali smo konstantan rast štednje tokom cijele 2022. godine, i moram naglasiti da je taj trend nastavljen i u 2023. godini. Ono što ostaje kao jedan od mogućih izazova za bankarski sektor jeste fiksnost aktivnih kamatnih stopa na duge rokove, tj. potencijalni problem za banke koje nude ovakav proizvod jeste da može doći i do značajnijeg porasta pasivne kamatne stope, ali vjerujem da te banke strogo vode računa koji dio kreditnog portfolija imaju plasiran na ovakav način. Svakako, činjenica je da su klijenti zaštićeni, tj. u povoljnijoj su poziciji uzimajući kredite pod ovakvim uslovima.

Šta bi, po Vama, inače bila adekvatna reakcija na poremećaje?

– Što se tiče aktivne kamatne stope, nadležne regulatorne agencije za bankarstvo su na neki način ograničile rast iste u cilju zaštite korisnika finansijskih usluga. Ono što ostaje kao mogući problem jeste zavisnost bankarskog tržišta BiH od kretanja kamatnih stopa u euro zoni, prosto ćete biti prinuđeni da vaše uslove poslovanja i kamatne stope uskladite sa kretanjima na tržištu od kojih zavisite. Ali da ne ulazim previše u domen špekulacija, ono što ohrabruje jeste da se stabilizuje situacija sa inflacijom u EU zoni, pa i kod nas postepeno, što sigurno utiče i na kretanje kamatnih stopa. Međutim, moramo biti realni da se kamatne stope neće vratiti na nivo od prije nekoliko godina i da je vrijeme jeftinih kredita prošlo, obzirom da su kamatne stope u posljednjih nekoliko godina bile na istorijskom minimumu. Za bankarski sektor BiH je najbitnije da je situacija stabilna, da se održava visoka  likvidnost bankarskog sektora i da je bankarski sektor BiH adekvatno kapitalizovan, te da može odgovoriti svim izazovima.

“BIJELA KNJIGA” ČEKA PRAVE ČITAOCE

• Pokušajmo pogledati malo širu sliku. Aktivni ste član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH, a za temu o kojoj bi bilo interesantno Vaše mišljenje bitno je i da ste akademski radnik, univerzitetski profesor. S obzirom da bankarski sektor pokazuje izuzetnu elastičnost i otpornost na udare, mislite li da je on trom i pretjerano oprezan kada treba snažnije potaknuti razvoj bosanskohercegovačkog društva? Gdje je ta slaba karika, ko bi, po Vašem mišljenju, morao vući bolje poteze?

– Kao neko ko je aktivni član Upravnog odbora UBBiH od 2016. godine, mogu slobodno reći da je bankarski sektor Bosne i Hercegovine najuređeniji sektor na nivou države. Da se i mi susrećemo sa izazovima, da itekako, posebno u posljednih nekoliko godina. Ako bi napravili kratku analizu, nakon perioda finansijske krize i perioda stagnacije bankarskog sektora od 2008. do 2014., bankarski sektor u BiH je bio u potpunoj ekspaniziji sve do početka pandemije tj. do 2020. godine. Smatram da smo kao sektor podnijeli ravnopravan teret krize izazvane koronom i prebrodili sve poteškoće od održavanja likvidnosti bankarskog sektora, izlaska u susret svim klijentima sa bankarskim olakšicama, do direktne podrške zdravstvenom sektoru i državi. Da li bankarski sektor ima svoje probleme, da li skrećemo pažnju na njih, da li se oni mogu brže riješiti, odgovor je da. Podsjetiću da je UBBiH u 2019. godini izdalo”Bijelu knjigu“ kao skup svih izazova i problema sa kojima se susreće bankarski sektor BiH, ali i prijedloge rješenja za sve te izazove i probleme. Navešću samo neke od njih: zakon o elektronskom potpisu, regulisanje naplate potraživanja, devizni platni promet, tretman obračuna poreza, ubrzanje rješavanja sudskih postupaka itd. Moram reći da je UBBiH imalo inicijativu prema institucijama BiH ali da stvari nisu riješavane na zadovoljavajući način. Kao UO UBBiH, radimo i radićemo i dalje na realizaciji svega navedenog u “Bijeloj knjizi” kao i novih izazova i problema sa kojima se susrećemo.

• I uopće, šta mislite kakvi bi se izazovi u skoroj budućnosti mogli pojaviti pred bankarskim sektorom i kako na njih odgovarati?

– Pored već postojećih izazova o kojima sam govorio, a tiču se prvenstveno domaćeg tržišta i regulative, pred nama su sigurno još veći izazovi globalnog karaktera. Mislim prije svega na neočekivane i neplanirane događaje poput korone, ukrajinske krize koji su značajno doprinijeli poremećaju na globalnom tržištu, ali i na određene stvari i pojave koje su već započele pa su ih ove krize samo usporile. Prije svega mislim na PSD 2 direktive EU koje su omugućile i drugim velikim tehnološkim kompanijama da učestvuju u bankarskim poslovima, prije svega u oblasti platnog prometa. Na ovaj način banke su ostale bez dijela svojih prihoda i taj dio će morati nekako nadomjestiti, zatim jedan od izazova je konkurencija banka i Fin-tech. Drugi izazov je svakako trgovina kriptovalutama i neuređeni zakonski okvir za ovu oblast poslovanja, što ostavlja prostor za manipulisanje i potencijalne rizike i izazove za bankarski sektor. Naravno, neizbježno je pitanje dalje digitalizacije usluga banke kako sa aspekta troškova i ulaganja tako i sa aspekta ljudskih resursa, jer ne trebamo zaboraviti da digitalizacija usluga nosi sa sobom i smanjenje broja zaposlenih.

RADIMO NA DALJEM ŠIRENJU MREŽE

• Vratimo se za kraj planovima Banke Poštanska štedionica a.d. Banja Luka za vremena koja su ispred nas. Kako se za njih spremate i postoji li neki proizvod na koji biste posebno skrenuli pažnju?

– Banka je u sklopu usvojene strategije poslovanja za 2023. godinu jasno definisala planove poslovanja i načine njihovog ostvarenja. Već sam napomenuo paletu proizvoda i usluga koje je banka već pokrenula, ali ono što nam ostaje kao izazov u 2023. godini jeste dalje širenje banke na prostoru Republike Srpske i bh. tržištu sa jasnom orijentacijom na povezivanje privreda Republike Srpske i BiH sa Republikom Srbijom. Na polju saradnje sa kompanijama koje dolaze iz Republike Srbije (MTEL, Dunav Osiguranje i ostali) radimo na realizaciji jedinstvene platne kartice koja će omogućiti najpovoljnije tarife za bankarske usluge, najpovoljnije usluge koje nudi m:tel, te najpovoljnije polise i ostale usluge koje nudi Dunav osiguranje. Na ovaj način povezujemo zajednički nastup na bh. tržištu s obzirom da su sve naše kompanije prisutne i posluju na području cijele BiH. Iskoristio bih priliku da kažem da ćemo dodatno širiti našu mrežu u Republici Srpskoj i FBiH, uz potpuno jačanje Filijale Sarajevo kao regionalnog centra banke.

• Na kraju, kao profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, šta biste poručili građanima BiH, mladim ljudima, studentima? Da li poslovni ambijent u BiH može biti bolji, da li je novac građana na sigurnom i da li mladi ljudi ipak trebaju ostati u BiH nakon završetka fakulteta?

– Da, iz prakse prelazimo na teoretski dio, što je dobra kombinacija u oba smjera. Obično građane interesuje kako mišljenje struke tako i akademske zajednice. Prije svega mogu da kažem da građani BiH mogu biti sigurni za svoj novac, jer da ponovim, bankarski sektor BiH je najuređeniji dio BiH. Bankarski sektor čini sve da unaprijedi poslovnu klimu i ambijent u BiH kroz podršku u vidu različitih projekata, od projekata javnog značaja, infrasrukture, do podrške obrazovanju, zdravstvu i ostalim segmentima života. Preko 90% transakcija u BiH su bankarske, što znači da se radi o potpuno bankocentričnom tržištu. Banke će uvijek biti na usluzi državi i njen pouzdani partner a sve u cilju stvaranja što boljeg poslovnog i životnog ambijenta za građane BiH. Rad sa studentima samo pokazuje sa kakvim potencijalima raspolaže BiH, jer vidimo da mladi ljudi koji su otišli iz BiH rukovode sa nekim od najvećih kampanija širom Evrope i svijeta. Moja osnovna poruka studentima jeste da se isplati učiti i raditi, i kontinuirano usavršavati. Kao nagrada, svakako jeste da odmah nakon diplomiranja dobiju posao, na primjer, Banka Poštanska štedionica je svojim primjerom pokazala u praksi da je to realno, svake godine banka u radni odnos primi 10-15 najboljih studenata sa više fakulteta. Dakle, uz adekvatno rješavanje posla za mlade ljude i stambenog pitanja, smatram da će mladi ostati živjeti u BiH. Želio bih ovaj razgovor završiti optimistično, kao neko ko se mnogo kreće kao i moje ostale kolege, na skupovima, poslovnim konferencijama, forumima u regionu, EU i šire, smatram da moramo više sebe cijeniti kao i područje iz kojeg dolazimo. Ako nismo bolji od drugih nismo ni lošiji, u prevodu imamo veliki potencijal u svim oblastima. Iskoristimo ga!