• Situacija sa finansijskih tržišta Evropske unije do sada se nije prelila na bankarski sektor Bosne i Hercegovine • Uprkos globalnoj zabrinutosti zbog bankarskih previranja, ne može se govoriti o nastupanju finansijske krize • Očekujemo da će inflacija u BiH i u drugoj polovini biti značajna, ali dosta niža u odnosu na prvu polovinu ove godine
Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ
• Poštovani gospodine Softiću, prije svega hvala što govorite za magazin Banke & Biznis. Krenimo od aktuelne statistike, u posljednje vrijeme, evidentan je porast deviznih rezervi, na mjesečnom nivou. Posljednji podaci CBBiH pokazuju da su u julu ove godine devizne rezerve povećane za više od 240 miliona KM u odnosu na mjesec ranije. Šta je doprinijelo povećanju deviznih rezervi?
– Devizne rezerve su na kraju jula iznosile 15,8 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec su zabilježile rast. Početkom godine zabilježile su smanjenje, što je sasvim uobičajeno za prvi kvartal, ali već u drugom kvartalu nivo deviznih rezervi je usklađen sa višegodišnjim trendovima i zabilježen je rast.
Rast deviznih rezervi je u značajnoj mjeri rezultat pozitivnog salda kupovine i prodaje KM sa komercijalnim bankama i internim deponentima. U prvih sedam mjeseci ove godine došlo je do pada vrijednosti vanjskotrgovinske robne razmjene koji se djelimično može pripisati visokim vijednostima iz baznog perioda, ali je i značajnim dijelom posljedica smanjene tražnje u zemljama glavnim trgovinskim partnerima. Na promjene komponenti koje utiču na stanje deviznih rezervi krajem jula 2023. godine, pored promjena u investicionoj politici CBBiH, uticale su promjene u spoljnotrgovinskom deficitu, promjene neto priliva od doznaka i direktnih stranih investicija, turistička sezona kao i iznos otplata vanjskog duga. U svakom slučaju, moram naglasiti da značajan uticaj na nivo deviznih rezervi imaju i inostrana zaduživanja zemlje, koja su u ovoj godini prilično prigušena.
RAST PROFITA
• Način na koji CBBiH investira devizne rezerve, ali i promjena uslova investiranja na međunarodnim finansijskim tržištima, doveli su i do porasta profita CBBiH u ovoj godini, u odnosu na prethodne. Koliko prema posljednim podacima iznosi profit i na koji način je postignut tako dobar finansijski rezultat?
– Centralna banka Bosne i Hercegovine, kao i svih prethodnih godina, vodi računa o svom primarnom cilju, odnosno održavanju stabilnosti domaće valute uz puno pokriće u stranoj valuti. Prethodne godine, počevši od 2014. godine, od kada je ECB uvela negativne kamatne stope, su za CBBiH, kao centralnu banku koja radi po aranžmanu valutnog odbora i čija je domaća valuta vezana za euro, bile prilično izazovne. Sve vrijeme smo nastojali prudentno upravljati deviznim rezervama, ispunjavajući ciljeve sigurnosti i likvidnosti, kao i profitabilnosti u mjeri u kojoj je to bilo moguće, uz adekvatno upravljanje vezanim rizicima.
Od sredine prošle godine ECB, čije mjere imaju najznačajniji uticaj na Centralnu banku BiH, je nakon višegodišnjeg perioda veoma ekspanzivne monetarne politike napravila zaokret u svojoj monetarnoj politici sa ekspanzivne na restriktivnu, što je imalo značajan uticaj i na CBBiH. S jedne strane pružila se mogućnost reinvestiranja deviznih rezervi po znatno povoljnijim uslovima, a s druge strane, isto kao i sve druge centralne banke, ali i komercijane banke, pa i drugi investitori, CBBiH je bila suočena sa izazovima tržišnih uticaja na imovinu koja se nalazi u našem portfoliju.
Zahvaljujući tome što smo na vrijeme otpočeli proces restrukturiranja portfolija danas možemo sa zadovoljstvom konstatovati da su devizne rezerve, osim što su i dalje sigurne, veoma profitabilne, na što ukazuje i podatak o dobiti za osam mjeseci koja iznosi oko 157 miliona KM. Najveći doprinos u ovom rezultatu ima prihod od investiranja deviznih rezervi, a što je primarno rezultat adekvatnih mjera poduzetih u prošloj godini.
• Kakva je situacija sa zlatom kao dijelom ukupnog protfolija deviznih rezervi CBBiH?
– Iznos zlata koje CBBiH može držati u svom portfoliju se utvrđuje u skladu sa zakonskim okvirom, kao i strateškim opredjeljenjem CBBiH. Prema našem strateškom opredjeljenju, koje je zasnovano na procijenjenom nivou tržišnog rizika kojeg centralna banka koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora može preuzeti i činjenici da zlato ima izuzetno visoku volatilnost, učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi se kreće od 0% do 3%. U skladu sa navedenim, učešće zlata u portfoliju deviznih rezervi od sredine prošle godine iznosi oko 1%. Zlato je sastavni dio deviznih rezervi i vlasništvo je CBBiH, koja je donijela odluku da dio deviznih rezervi investira u zlato, te ono također služi za pokriće konvertibilne marke. U Centralnoj banci BiH pažljivo pratimo kretanja na finansijskim tržištima te će se sve buduće odluke kao i do sada donositi na bazi zakonom propisanih ograničenja, kao i svih drugih relevantnih faktora. Za centralnu banku koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora stabilnost u vrijednosti imovine koja je pokriće domaćoj valuti je veoma značajna. S druge strane, zlato je imovina koja je podložna značajnim tržišnim oscilacijama i stoga je veoma važno da se prilikom upravljanja deviznim rezervama vodi računa o tržišnim rizicima.
MJERE EVROPSKE CENTRALNE BANKE I INFLACIJA
• Kako komentarišete odluke Evropske centralne banke (ECB) koje se odnose na suzbijanje inflacije?
– U nastojanjima da smanje inflaciju, vodeće svjetske centralne banke nastavile su sa povećanjima referentnih kamatnih stopa i tokom ove godine, pa je tako od početka 2023. godine ECB svoje referentne kamatne stope povećala za 200 baznih poena. Posljednje povećanje od 14. septembra ove godine je deseto uzastopno povećanje kamatnih stopa od strane ECB-a. Nakon ovog povećanja još uvijek se slažu utisci i mnogo je komentara i tumačenja saopštenja ECB i predviđanja narednih koraka koje će ECB poduzeti. Suština je da je inflacija u eurozoni, koja je u augustu prema preliminarnim podacima iznosila 5,3%, iako značajno smanjena, još uvijek daleko od 2%, što je ciljani nivo ECB. Prema najnovijim prognozama ECB očekuje da će ovaj nivo inflacije biti dosegnut tek u 2025. godini, dok je očekivanja inflacije za ovu i 2024. godinu (3,2%) korigovana blago na više, odnosno na 5,6% i 3,2% respektivno. Fed i Bank of England su također u borbi protiv izrazito visoke stope inflacije u ovoj godini nastavile da povećavaju svoje kamatne stope.
Iako su navedena povećanja kamatnih stopa rezultirala smanjenjem inflacije, rizik koji visoke kamatne stope nose je da bi se to moglo negativno odraziti na ekonomske aktivnosti koje bi, prema nekim negativnim scenarijima, najveće zemlje mogle dovesti u recesiju. Za sada ekonomije eurozone i dalje bilježe rast GDP-a koji je u julu iznosio 0,6%, dok su SAD u nešto boljoj poziciji i stopa njihovog rasta u julu je iznosila 2,1%. ECB prema prognozama koje je objavila 14. septembra, u poređenju sa prognozama iz juna, očekuje sporiji ekonomski rast sve do 2025. godine, a najveća revizija se odnosi na 2024. godinu prema kojoj je očekivanje ratsa GDP-a u 2024. godini sa 1,5% iz juna korigovano na 1%.
Ipak, ono što je sada karakteristično jeste da u eurozoni na tržištu novca kamatne stope na depozite ne prate u potpunosti referentne kamatne stope i niže su u odnosu na njih, što u prošlosti nije bio slučaj. Za razliku od prvog dijela ove godine, kada se samo očekivao nastavak rasta referentnih kamatnih stopa vodećih svjetskih centralnih banaka, tržišni učesnici sada sve više očekuju skoriji kraj ciklusa povećanja kamatnih stopa, a prema nekim prognozama već krajem naredne godine bi mogao da započne proces smanjenja ovih kamatnih stopa. Također je prisutna inverzija krive prinosa i prinosi obveznica dospijeća 2 do 5, pa čak i 7 godina su i niži u odnosu na kratkoročne kamatne stope i prinose. Kada govorimo o kamatnim stopama treba biti svjestan da ima mnogo faktora koji mogu da utiču na početak procesa smanjenja kamatnih stopa, ali ono što se već izvjesno vrijeme može vidjeti jeste da trenutni nivo kamatnih stopa i prinosa na državne obveznice ukazuje upravo na takva očekivanja.
• Kakav je uticaj odluke ECB-a na Centralnu banku BiH i BiH uopće?
– Kako Centralna banka BiH u skladu sa zakonskim okvirom svoje devizne rezerve primarno drži u eurima koja je sidro valuta, odluke koje ECB poduzima su od ključne važnosti.
Sve što sam prethodno naveo za ECB jasno ukazuje na to koliko je borba sa inflacijom složen proces. Što se tiče BiH očekujemo da će inflacija i u drugoj polovini tekuće godine biti značajna, ali dosta niža u odnosu na prvu polovinu godine. Najveći dio inflatornih pritisaka je, trenutno, posljedica rasta domaćih cijena, koji nisu pod uticajem rasta egzogenih varijabli poput cijena hrane i energenata na stranom tržištu. Zvanični statistički podaci za juni i juli ukazuju na neočekivano snažno usporavanje inflacije, što je rezultat i relativno značajne revizije procjene temeljne i ukupne inflacije u kratkom roku. U posljednjem krugu projekcija, naša procjena ukupne inflacija je revidirana na niže za 1,1 procentni poen, na 4 % za treći kvartal. Temeljna inflacija revidirana je na više za 1,2 procentni poen, na 6%. Preliminarna procjena ukupne inflacije za četvrti kvartal iznosi 3,5%.
Na osnovu raspoloživih zvaničnih statističkih podataka, i informacija sa međunarodnih tržišta objavljenih do 11. septembra, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a u drugom kvartalu 2023. godine na 0,8%, što je identično prethodnoj procjeni iz juna, kada smo raspolagali podacima visoke frekvencije za april. Procjenjujemo kako je uslužni sektor, prvenstveno djelatnosti vezane za turizam, dao značajan doprinos ekonomskoj aktivnosti u trećem kvartalu. Posljedično, a u kontekstu slabljenja inflatornih pritisaka, procjenjujemo nešto viši rast realnog BDP-a u trećem, u odnosu na prethodni kvartal. Imajući u vidu kako je trend pada industrijske proizvodnje i izvoza, na godišnjem nivou, nastavljen i u julu, izvjestan je nastavak trenda skromne ekonomske aktivnosti i u trećem kvartalu. Naša prva procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi 0,9%. Ukoliko osobna potrošnja i izvoz usluga ne budu kompenzirali pad vanjske potražnje u preostala dva mjeseca trećeg kvartala i u zadnjem kvartalu, u jesenjem krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija vrlo je izvjesno korigiranje realne ekonomske aktivnosti za 2023. godinu na niže u odnosu na proljetni krug.
Napominjem da je ECB na julskoj sjednici donijela odluku da od septembra svojim komercijalnim bankama na sredstva obavezne rezerve neće isplaćivati naknadu, odnosno da će stopa iznositi 0%. Do sada je ova stopa bila vezana za deposit facility rate, koja nakon septembarskog povećanja iznosi 4%. Također, određene centralne banke iz Evropskog sistema centralnih banaka su donijele odluku da će od oktobra mjeseca prestati isplaćivati kamatu i na depozite vlada, a sve sa ciljem podsticanja korištenja ovih sredstva i pokretanje ekonomija. Sve ovo potvrđuje da je CBBiH vezano za naknadu koju obračunava i isplaćuje komercijalnim bankama u BiH na obaveznu rezervu na ispravnom putu, odnosno u praćenju trenda povećanja kamatnih stopa ECB, ali ne i u nivoima stopa.
DEPOZITI GRAĐANA VEOMA DOBRO ZAŠTIĆENI
• Depoziti građana predstavljaju glavni izvor finansiranja za domaće banke i imaju daleko najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka. Stoga njihovoj zaštiti sve uključene institucije posvećuju veliku pažnju. Koliko su zaštićeni?
– Svaki pojedinačni depozit građana do iznosa 70 hiljada KM u svim bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini osiguran je sredstvima Fonda osiguranih depozita. Od ukupnog iznosa depozita građana na kraju drugog kvartala 2023. godine osigurano je 69,7% depozita a kada se depoziti građana posmatraju prema broju, čak 98,5% depozita je u cijelosti pokriveno osiguranjem. Sudeći prema koeficijentu pokrivenost ukupnog iznosa, kao i broja depozita sredstvima Fonda osiguranih depozita, možemo ocijeniti da su depoziti građana u bh. bankama veoma dobro zaštićeni.
• Kako ocjenjujete otpornost bankarskog sistema u BiH?
– Bankarski sistem u BiH je značajno otporniji na krizne situacije nego što je to bio 2008. godine. Sektor je konsolidovan, pojedinačne banke su mnogo bolje kapitalizirane i likvidne, i što je posebno bitno, sektor je samoodrživ s obzirom da je oslonjen na domaće izvore finansiranja.
Također, sada imamo zakonski utvrđene i razvijene mehanizme za restrukturiranje banaka. Svi indikatori finansijskog zdravlja ukazuju da je bankarski sektor visoko likvidan, dobro kapitaliziran, profitabilan, te da nema indikacija pojačanog kreditnog i deviznog rizika. Također, rezultati top-down testova na stres solventnosti upućuju da je, prije svega zahvaljujući dobrim kapitalnim pozicijama, bankarski sektor sposoban da amortizuje vrlo snažne i malo vjerovatne pretpostavljene makroekonomske šokove u periodu od tri godine.
• Kakvo je vaše viđenje aktuelnih kamata na depozite?
– U CBBiH, do kraja juna, još uvijek nismo vidjeli značajan rast prosječnih kamatnih stopa na depozite. Zapravo, najveći dio depozita u bankama su, kako sam rekao, depoziti na transakcionim računima i depoziti po viđenju. Oni i dalje nose historijski niske kamatne stope, vrlo blizu 0%. Postoje naznake sporadičnog, vrlo blagog rasta kamatnih stopa na oročene i štedne depozite sa rokom dospijeća preko godinu dana, ali još uvijek ne primjećujemo da je to sistemska pojava, niti da postoji kontinuitet čak i unutar jedne banke. Također, kao što sam rekao, oročeni i štedni depoziti su znatno manjeg udjela od transakcionih i depozita po viđenju, u ukupnim depozitima. Jednostavno rečeno, prosječan stanovnik u BiH nema mnogo sredstava za uštediti.
Kamatne stope na depozite stanovništva u KM se kreću u rasponu od 0,72% za depozite oročene do 1 godine, za depozite od 1 do 2 godine 1,35% a na depozite preko 2 godine 1,54%. Kamatne stope na depozite stanovništva u euro valuti se kreću od 0,60% na depozite do 1 godine, na depozite od 1 do 2 godine 1,64%, a na depozite oročene preko 2 godine 1,89%.
Za depozite oročene u ostalim stranim valutama kamatne stope su 0,71%, nema podjele po dužini oročenja jer je neznatno učešće ovih depozita u ukupnim depozitima stanovništva (4,4%).
Kamatne stope na depozite po viđenju stanovništva su sljedeće: na depozite u KM su 0,044%, na depozite u euro valuti su 0,046% a na depozite u ostalim stranim valutama 0,022%.
Podaci o kamatnim stopama se odnose na prosječne ponderisane nominalne kamatne stope na depozite stanovništva kod banaka u BiH, iskazane na godišnjem nivou.
• Koliko kriza u evropskom bankarskom sistemu može utjecati na tržište BiH?
– Početkom marta 2023. godine volatilnost na finansijskim tržištima je naglo porasla, što je dovelo do značajnog pada cijena dionica banaka. Bankarska kriza koja je izbila kolapsom američke Silicon Valley banke, a potom i Signature banke dovela je do bojazni od širenja zaraze i na bankarski sektor eurozone. Švicarska banka Credit Suisse se u ovom periodu suočila sa pritiskom na likvidnost uslijed značajnih povlačenja depozita povezanih sa sve većom zabrinutošću za finansijsku i kapitalnu poziciju banke, koja se u proteklih nekoliko godina suočila sa nizom izazova poput promjena u top menadžmentu te gubitaka od nekoliko milijardi dolara. Nedostatak povjerenja klijenata nakon ponovljenih skandala i problema u korporativnom upravljanju, zajedno sa panikom koja je zahvatila globalni bankarski sektor nakon izbijanja američke regionalne bankarske krize su pojačali odliv depozita iz ove banke. Na inicijativu švicarskih regulatora, UBS banka preuzela je Credit Suisse banku, a regulatori su obezbijedili i dodatne hitne linije likvidnosti i garancije za rješavanje problema finansijske stabilnosti.
Iako su ova bankarska previranja izazvala globalnu zabrinutost oko supervizorskih praksi i adekvatnosti alata za upravljanje rizikom, a posebno metodologije zaštite od rizika promjene kamatnih stopa u vremenima intenzivnog pooštravanja monetarne politike, ne može se govoriti o nastupanju finansijske krize. Cijene dionica banaka su se već u drugom kvartalu 2023. godine djelimično oporavile od nestabilnosti koja je počela sredinom marta.
Izuzev pada cijena dionica bankarskih grupacija kojima pripadaju banke koje posluju i u našoj zemlji, krizna situacija sa finansijskih tržišta Evropske unije do sada se nije prelila na bankarski sektor Bosne i Hercegovine. Kanale kroz koje se kriza potencijalno može prenijeti na domaće tržište predstavljaju: suspendiranje stranih izvora finansiranja, povlačenje dijela kapitala od strane banaka majki domaćih banaka, te pooštravanje kreditnih standarda u cilju ograničenja izloženosti rizicima, međutim potencijalni efekti prelijevanja krize kroz ove kanale su trenutno relativno ograničeni. Sve banke u BiH, bilo da su u domaćem ili stranom vlasništvu, se već duži vremenski period gotovo u potpunosti finansiraju iz domaćih izvora, a strogi regulatorni zahtjevi uglavnom limitiraju mogućnost povlačenja kapitala pretežno u vidu isplata dividendi po osnovu zarada iz prethodne godine.
• Zemlje Zapadnog Balkana intenzivno rade na stvaranju preduslova za integraciju u platnu infrastrukturu EU, odnosno Jedinstvenom evropskom platnom prostoru poznatijem kao SEPA. Koje aktivnosti na tom polju poduzima CBBiH i u kojoj fazi su vaše pripreme?
– Modernizacija platnih sistema je jedan od pravaca tekućih aktivnosti CBBiH, a trenutno smo fokusirani na izgradnju modernog sistema za instant plaćanja, a sve u cilju snižavanja troškova pojedinačnih transakcija, podizanja stepena finansijske inkluzije i stvaranja preduslova povezivanja sa platnim infrastrukturama EU. Kako je proces pridruživanja SEPA području i uvezivanje sa platnim sistemima EU od suštinskog značaja za razvoj platnih sistema, te općenito za ekonomiju Bosne i Hercegovine, Centralna banka BiH kontinuirano provodi aktivnosti na pripremi i izgradnji potrebne infrastrukture i učestvuje u svim aktivnostima sa ostalim institucijama u Bosni i Hercegovini neophodnim za ostvarenje evropskog puta kada je riječ o pridruživanju SEPA-i. Očekuje se da će usvajanje principa i standarda SEPA-e poboljšati efikasnost, smanjiti troškove i olakšati trgovinu i investicije unutar i izvan granica domaće privrede. Uzimajući u obzir značaj mehanizma koordinacije u ovim zahtjevnim aktivnostima, CBBiH je fokusirana na ove aktivnosti, a sve u cilju bržeg ispunjavanja potrebnih kriterija. CBBiH je već implementirala i pionirski poduhvat na ovom putu, te je žirokliring sistem u 2019. godini usklađen s načinom rada u EU, tj. isti je usklađen sa SEPA standardom. Na taj način je u tom trenutku stvorena pretpostavka brže integracije platnih sistema CBBiH.
