Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ
• Poštovana gospođo Vuk, možete li nam reći kakav je pristup ASA Banke u procesima integracije upravljanja rizicima u ukupnoj strategiji Banke? Da li je funkcija rizika više operativni servis ili strateški partner u donošenju poslovnih odluka?
– U savremenom bankarstvu upravljanje rizicima odavno je prevazišlo okvire regulatorne obaveze i danas predstavlja jedan od stubova strateškog upravljanja, posebno u okruženju koje oblikuju stroži propisi, geopolitičke neizvjesnosti, volatilnost tržišta i ubrzana digitalna transformacija. Bankarstvo je generalno suočeno sa izazovima političke situacije kao i geopolitičke situacije koja se na ovaj sektor sigurno odnosi. Svakako da to zahtijeva i posebnu pažnju u upravljanju rizicima. U takvim uslovima funkcija rizika ne može biti posmatrana izolovano, već kao integralni dio procesa planiranja i donošenja odluka.
Bankarski sektor BiH, sudeći po svim ključnim induktorima poslovanja u proteklim godinama, zasigurno ima snažne sisteme i mehanizme da na te izazove adekvatno odgovori, održi visok nivo kapitaliziranosti, likvidnosti i stabilnosti kakav ima sada. Za sve navedeno jaku ulogu i snažnu stabilnost nam daje i regulatorni okvir koji provode dvije entitetske agencije, Agencije za bankarstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS, a koje se vode sa implementacijom EBA regulative i drugih različitih direktiva koje propisuje ECB.
U ASA Banci funkcija upravljanja rizicima ima jasno definisanu stratešku ulogu i uključuje se već u najranijim fazama donošenja poslovnih odluka – od procjene apetita za rizik i održivosti poslovnog modela do razmatranja novih inicijativa i njihovog utjecaja na kapital i bilans općenito. Pored redovnih aktivnosti u procesu upravljanja rizicima, poput procjene pojedinačnih izloženosti, stalnog monitoringa portfolija i sl., funkcija rizika ima ključnu ulogu u oblikovanju šire strateške slike. U praksi to znači da je upravljanje rizicima integrisano u procese procjene tržišnih prilika i prijetnji, planiranja kapitala i podrške digitalnoj transformaciji, čime obezbjeđujemo pravovremeno prepoznavanje rizika, ali i identifikovanje prostora za održiv rast.
Iz iskustva mogu naglasiti da su autonomija funkcije rizika, integritet i kontinuirana komunikacija prema upravljačkim organima ključni preduslovi za objektivno i nepristrasno donošenje odluka. Konačno, savremeni risk menadžment zasniva se na kulturi razmišljanja unaprijed, tj. razvoju scenarija, „what-if“ analiza i stres testova, kao i anticipiranju trendova koji mogu oblikovati budućnost poslovanja. Upravo zato funkcija rizika postaje strateški radar banke, a njena važnost raste kako se okruženje ubrzano mijenja.
CJELOVITOM ANALIZOM DO KREDITNE ODLUKE
• Na koji način u ASA Banci upravljate kreditnim i finansijskim rizicima u uslovima povećane makroekonomske neizvjesnosti, rasta troškova zaduživanja i promjena u kreditnoj dinamici na tržištu? Koliko je danas izazovno održati kvalitet portfolija i podržati rast banke u isto vrijeme?
– Upravljanje kreditnim i finansijskim rizicima danas je posebno izazovno jer se banke suočavaju s povećanom makroekonomskom neizvjesnošću, kretanjima kamatnih stopa i promjenama u finansijskom ponašanju klijenata. U takvom okruženju, prioritet ASA Banke je istovremeno očuvati kvalitet i stabilnost portfolija, ali jednako važno nastaviti pružati podršku našim klijentima odnosno domaćoj privredi i stanovništvu.
Kao domaća banka, svjesni smo važnosti da kreditna aktivnost ostane kao i do sada stabilna i dostupna, posebno u segmentima koji čine okosnicu privrednog razvoja. To postižemo kroz ranu identifikaciju rizika, kontinuirani nadzor klijenata i detaljnu procjenu uticaja ekonomskih kretanja na pojedine sektore. Kreditne odluke donosimo na osnovu cjelovite analize – kombinacije kvantitativnih pokazatelja, tržišnog konteksta i razumijevanja specifičnosti svakog klijenta. Paralelno provodimo stres testove i različite scenarije koji nam omogućavaju da procijenimo otpornost portfolija i kapitala u različitim uslovima. Vjerujemo da odgovorno upravljanje rizicima omogućava da rast bude održiv, mjerljiv i u funkciji razvoja ekonomije.
Iz iskustva bih rekla da nam upravo taj balans visokih standarda upravljanja rizicima uz kontinuiranu podršku domaćim kompanijama i građanima omogućava da održimo stabilnost portfolija i doprinesemo širem ekonomskom razvoju.
• Svjedoci smo da AI u bankarstvu postaje realnost. Kako ASA Banka pristupa integraciji vještačke inteligencije u poslovne procese i na koji način procjenjujete rizike koje ovakve tehnologije mogu donijeti?
– Vještačka inteligencija danas mijenja način na koji banke upravljaju procesima, analiziraju podatke i komuniciraju s klijentima, ali istovremeno uvodi i novu kategoriju rizika. Zbog toga u procesu AI integracije pristupamo postepeno, odgovorno i unutar jasno definisanog okvira upravljanja.
Kao najveća domaća banka, fokusiramo se na procese u kojima AI zaista donosi veću efikasnost – bržu obradu podataka, preciznije analize i bolje razumijevanje potreba klijenata. Zbog toga nove tehnologije uvodimo kroz kontrolisane faze, uz procjene rizika, provjeru kvaliteta podataka i sigurnosne aspekte prije svake implementacije. Posebno vodimo računa o usklađenosti s regulatornim očekivanjima jer naš cilj nije brzina po svaku cijenu, već sigurna i održiva primjena inovacija koje unapređuju usluge a istovremeno čuvaju stabilnost i povjerenje klijenata, što je naša primarna zadaća.
ZNAČAJ I DOMETI AUTOMATIZACIJE
• Upotreba algoritama i automatizovanih odluka u kreditiranju ili procjeni rizika otvara i pitanje etičkih i regulatornih dilema. Kako ASA Banka osigurava da takvi sistemi budu transparentni i fer prema klijentima?
– Rekla bih da automatizovani kreditni proces donosi značajne prednosti, prije svega bržu obradu podataka, kraće vrijeme odlučivanja i kvalitetnije upravljanje kreditnim rizikom. Za ASA Banku to je također važno jer nam omogućava da na osnovu većeg broja informacija dobijemo potpuniju sliku o klijentu i pravovremeno uočimo potencijalne rizike. Automatizacija ne zamjenjuje procjenu kreditnog rizika, već je unapređuje kroz standardizovane modele dok konačna odluka uvijek mora odražavati stvarni rizik.
Ipak, važno nam je da su takvi sistemi potpuno transparentni i utemeljeni na jasnim i unaprijed definisanim pravilima. Kada automatizacija ne može prepoznati sve specifičnosti ili kada je potrebno sagledati širi kontekst, uključujemo ekspertizu i iskustvo koji su također ključni princip koji osigurava da proces bude razumljiv i transparentan.
Na kraju, ono što smatramo najvažnijim jeste da je automatizacija podrška, pri čemu banka osigurava stabilniji i dosljedniji okvir za upravljanje kreditnim rizikom, ali uz zadržavanje potpunog nadzora, transparentnosti i fer odnosa prema svim klijentima.
• Rizici povezani s klimatskim promjenama, ESG standardima i održivošću sve su važniji. Koliko su banke u BiH spremne da integriraju klimatske i društvene rizike u svoje postojeće riziko-okvire?
– Rizici vezani za klimatske promjene, održivost i ESG standarde sve više postaju dio šire transformacije finansijskog sektora, čak i na tržištima koja nisu direktno pod evropskim regulatornim okvirom. U BiH se također vidi jasan pomak u tom pravcu, posebno kroz inicijative regulatora i zahtjeve međunarodnih finansijskih institucija koje podstiču banke da postepeno prilagođavaju interne politike i metodologije.
Najveći izazov u našem okruženju ostaje nedostatak kvalitetnih i lokalno relevantnih podataka, bez kojih je teško precizno procijeniti izloženost privrede klimatskim rizicima. Ipak, trend je jasan, da klimatski i društveni faktori sve više utječu na poslovne modele, dostupnost finansiranja i procjenu rizika. Zbog toga banke u BiH već počinju ugrađivati ove elemente u strateško planiranje i postojeće okvire za upravljanje rizicima, a očekuje se da će taj proces u narednim godinama biti još intenzivniji. Dugoročno, to će dovesti do standardizovanijih kriterija i većeg broja održivih projekata koji mogu unaprijediti otpornost i razvoj ekonomije.
RIZICI IZ GLOBALNOG OKRUŽENJA
• Kada govorimo o stabilnosti finansijskog sistema BiH, koje rizike smatrate najizraženijim u naredne tri godine i i zbog čega? U kojoj se mjeri strateško planiranje rizika u BiH može uskladiti sa globalnim trendovima, uključujući geopolitičke napetosti, inflaciju, volatilnost tržišta i klimatske rizike?
– Finansijski sistem BiH do sada je pokazao otpornost, ali određene prognoze upućuju da će u narednim godinama biti pod utjecajem rizika koji uglavnom dolaze iz globalnog okruženja. Najizraženiji izazovi odnose se na makroekonomske pritiske, promjene u inflaciji i kamatnim stopama, te geopolitičke nestabilnosti koje utječu na energente, izvoz i troškove finansiranja.
Istovremeno, ubrzana digitalizacija povećava značaj tehnološke otpornosti i zaštite podataka, dok klimatski rizici postaju sve relevantniji za sektore ključne za domaću privredu.
Iako BiH nije dio EU, banke se sve više usklađuju s evropskim standardima u upravljanju kapitalom, IT rizicima i zahtjevima održivog finansiranja, jer to postaje nužno za očuvanje stabilnosti i pristup međunarodnim tržištima. Smatram da će nastavak i dalje proaktivanog i strateškog pristupa ovim temama omogućiti bankama da očuvaju kvalitet portfolija i ostanu pouzdan oslonac privredi i stanovništvu uprkos globalnim neizvjesnostima.
• Šta su trenutno najveći prioriteti u strategiji upravljanja rizikom ASA Banke — tehnološki rizici, makroekonomski faktori, tržišni rizici ili nešto treće poput promjena u regulatornom okviru ili ESG zahtjeva?
– Strategija upravljanja rizicima u ASA Banci zasniva se na principu da su rizici međusobno povezani i da zahtijevaju integrisan, jedinstven pristup. Kao najveća domaća banka fokusiramo se na oblasti koje direktno utječu na stabilnost portfolija, regulatornu usklađenost i održivi razvoj poslovnog modela.
Posebno mjesto zauzima kontinuirano jačanje okvira upravljanja rizicima u skladu sa Basel principima – kako u segmentu kapitalne adekvatnosti i stres testiranja, tako i u unapređenju procjena kreditnog, tržišnog i operativnog rizika. Paralelno radimo na jačanju upravljanja nefinansijskim rizicima, uključujući tehnološku sigurnost, eksternalizaciju procesa i upravljanje podacima, jer je otpornost banke određena kako stabilnošću digitalnog okruženja tako i kvalitetom samog portfolija.
Regulatorne promjene i digitalna transformacija intenzivno utječu na procese upravljanja rizicima, zbog čega nam je važno da zadržimo stratešku usmjerenost na pravovremene prilagodbe i proaktivno uvođenje praksi koje povećavaju sigurnost i efikasnost. Na taj način gradimo okvir upravljanja rizicima koji podržava dugoročni rast, stabilnost bilansa i još snažniju poziciju banke na domaćem tržištu.
• Kako vidite ulogu stručnjaka za upravljanje rizicima u budućem bankarstvu? Koje kompetencije, znanja i profili stručnjaka će biti ključni za funkciju rizika u narednih pet do deset godina?
– Uloga funkcije upravljanja rizicima ubrzano se mijenja, jer dinamično ekonomsko okruženje, digitalizacija i nove tehnologije proširuju područje odgovornosti i zahtijevaju drugačiji pristup nego ranije. Iako automatizacija preuzima dio operativnih procesa, funkcija rizika postaje još važnija u strateškom odlučivanju.
Savremeni risk menadžment više nije samo kontrolni mehanizam, već ključni akter koji objedinjuje finansijske, tehnološke i regulatorne perspektive i time utječe na dugoročni razvoj banke. U takvom okruženju bit će najvažnije kompetencije koje kombinuju razumijevanje podataka, tehnologije i poslovnih modela, uz sposobnost procjene neizvjesnosti i sagledavanja šire slike. Mišljenja sam da će ova uloga u narednim godinama nastaviti biti značajna, jer otpornost banke sve više zavisi od sposobnosti pravovremenog prepoznavanja promjena u okruženju i procjene njihovih dugoročnih implikacija – kako u segmentu rizika tako i u ukupnoj strategiji banke. Upravo zato vjerujem da će naredna decenija biti period daljeg jačanja profesije upravljanja rizicima.
