Zahvaljujući saradnji sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine, magazin „Banke i biznis u BiH“ pokreće novu rubriku “Praktikum Centralne banke BiH“ koja ima za cilj da širem krugu čitatelja i posjetitelja našeg portala približi bankarske teme i praksu oličenu prije svega u djelovanju Centralne banke BiH. Autori priloga bit će uvaženi eksperti iz najviše monetarne institucije naše zemlje i ne dvojimo da će plasman njihovih tekstova doprinijeti ne samo višem nivou stručnosti našeg magazina nego i biti od pomoći u širem sagledavanju i razumijevanju načina njene podrške finansijskom sektoru i ukupnoj monetarnoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Piše: Vesna Papić, rukovoditeljica Odjeljenja za finansijsku stabilnost u Centralnoj banci BiH
Referentne kamatne stope u pravilu pokazuju trošak zaduživanja na različitim tržištima. Npr. mogu pokazivati koliko banke košta zaduživanje kod drugih banaka ili pribavljanje sredstava iz različitih domaćih ili stranih izvora finansiranja. Na osnovu troškova zaduživanja, učesnici na tržištu mogu bolje procijeniti u kojoj mjeri i po kojoj cijeni su banke spremne da plasiraju kredite stanovništvu i preduzećima. To znači da referentne kamatne stope imaju ključnu ulogu u finansijskom sistemu u smislu pouzdanog i jedinstvenog referentnog pokazatelja troškova zaduživanja za sve uključene strane. Ako referentne kamatne stope dobro odražavaju stope po kojima se banke zadužuju ili odobravaju kredite, možemo bolje razumjeti funkcionisanje finansijskih tržišta i dostupnost i cijenu novca.
Kamatne stope na tržištu formiraju se slobodno. Svaka banka ili druga finansijska institucija visinu kamatnih stopa određuje na osnovu diskrecione odluke o kamatama, pri čemu referentne kamatne stope predstavljaju korisnu osnovu za različite vrste finansijskih ugovora, te ih banke primjenjuju prilikom plasiranja kredita ili izdavanja vrijednosnih papira sa promjenjivim kamatnim stopama, ili u drugim vrstama finansijskih ugovora kao što su opcije, terminski ugovori ili ugovori o zamjeni. S obzirom na važnost referentnih kamatnih stopa, ključno je osigurati njihovu pouzdanost na način da budu izračunate transparentno, javno objavljene i lako dostupne.
REFERENTNA STOPA PROSJEČNOG PONDERISANOG TROŠKA FINANSIRANJA BANAKA KOJE POSLUJU U BOSNI I HERCEGOVINI (RSTF)
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) još od svog osnivanja 1997. godine, pa do danas djeluje u režimu valutnog odbora i njena osnovna zadaća je očuvanje stabilnosti valute tako što je izdaje uz puno pokriće u slobodnim konvertibilnim deviznim sredstvima, prema fiksnom kursu: jedna konvertibilna marka za 0,511292 eura.
CBBiH nema na raspolaganju klasične instrumente monetarne politike, između ostalog mogućnost da prima prekonoćne depozite banaka i daje prekonoćne kredite bankama po utvrđenoj kamatnoj stopi i na taj način utiče na cijenu novca na domaćem tržištu. Međubankarsko novčano tržište je nerazvijeno, što znači da se transakcije prekonoćnog i kratkoročnog zaduživanja između banaka ne odvijaju redovno, u dovoljnom broju i iznosu da bi se na osnovu njih mogle formirati pouzdane referentne stope na domaćem tržištu, koje bi se koristile kao osnov pri zaključivanju različitih finansijskih ugovora.
Alternativno, banke u BiH su promjenjivi dio kamatne stope u ugovorima o kreditnim plasmanima sa promjenjivim kamatnim stopama u najvećoj mjeri vezale za EURIBOR, referentnu stopu na evropskom tržištu novca.
U proteklim godinama, domaći izvori sredstava (depoziti rezidenata) su postajali sve dominantniji u strukturi finansiranja banaka i gotovo su u potpunosti supstituirali strane izvore. Nakon snažnog rasta referentnih kamatnih stopa vodećih centralnih banaka, koji je otpočeo u 2022. godini, domaće banke uglavnom nisu vršile automatska usklađivanja kamatnih stopa sa povećanjem EURIBOR-a iz dva razloga, prvo nisu bile suočene sa značajnijim pritiskom rasta troškova izvora finansiranja, te su procijenile su da bi snažan rast kamatnih stopa mogao dovesti njihove klijente u probleme sa otplatom kredita.
U ovim okolnostima, pokazalo se da značajnu manjkavost na domaćem finansijskom tržištu predstavlja nedostatak referentnih kamatnih stopa koje bi banke mogle koristiti za optimalno prilagođavanje promjenjivih kamatnih stopa na odobrene kredite. S ciljem prevazilaženja ovog nedostatka, entitetske agencije za bankarstvo i CBBiH su procijenile da bi dobar referentni pokazatelj mogao biti prosječan trošak finansiranja domaćih banaka, te su u saradnji razvile Metodologiju za izračun RSTF – referentne stope prosječnog ponderisanog troška finansiranja banaka koje posluju u BiH. Osnovna svrha utvrđivanja domaće referentne kamatne stope bila je da se smanje rizici po finansijsku stabilnost, poboljšaju uslovi funkcioniranja unutrašnjeg tržišta, te osigura viši nivo zaštite korisnika finansijskih usluga i investitora.
ŠTA JE RSTF I NA KOJI NAČIN SE IZRAČUNAVA
RSTF je stopa prosječnih ponderisanih troškova izvora sredstava svih banaka koje posluju u BiH, i predstavlja implicitnu kamatnu stopu koja se izračunava kao omjer ukupnih kamatnih troškova svih banaka i prosječnih stanja glavnih izvora sredstava banaka na koji se ti troškovi odnose. Izračunava se za valute KM i EUR, i za referentni period, odnosno za dospijeća od 3, 6 i 12 mjeseci. Podatke o kamatnim troškovima banaka i stanjima izvora sredstava CBBiH kvartalno prikuplja od entitetskih agencija za bankarstvo. Prema obuhvatu izvora sredstava razlikuju se sljedeće tri vrste RSTF-a:
RSTF1 ‒ za izvore sredstava primljene od stanovništva
RSTF2 ‒ za izvore sredstava primljene od stanovništva i nefinansijskih društava
RSTF3 ‒ za sve izvore sredstava primljene od stanovništva, nefinansijskih društava i finansijskih institucija.
Obuhvat sredstava za RSTF1 i RSTF2 je ograničen na depozite. Depoziti stanovništva obuhvataju sve depozite građana i obrtnika, dok depoziti nefinansijskih društava obuhvataju depozite vladinih institucija, javnih preduzeća, privatnih preduzeća i društava i neprofitnih organizacija. Obuhvat za RSTF3 uključuje sve depozite stanovništva, depozite nefinansijskih društava i finansijskih (bankarskih i nebankarskih) institucija, uzete kredite i izdate dužničke vrijednosne papire.
KORIŠTENJE RSTF
Referentnu stopu domaće banke mogu koristiti za prilagođavanje varijabilnih komponenti cijena plasmana u finansijskim ugovorima cijenama izvora finansiranja. Banke koje se finansiraju iz pretežno domaćih izvora, ukoliko se opredijele da koriste ove stope kao referentne vrijednosti za prilagođavanje promjenjivog dijela kamatne stope u ugovorima o kreditima, moći će bolje upravljati kamatno induciranim kreditnim rizikom, koji proizilazi iz snažnog rasta kamatnih stopa, kao i rizikom održavanja stabilnih neto kamatnih marži. Pogodnost za klijente, korisnike kredita, ogleda se u tome što bi se kamatne stope na kredite usklađivale sa kamatnim troškovima koje banke imaju po osnovu primljenih depozita, odnosno prilagođavale bi se realnoj cijeni novca na domaćem tržištu.
Kretanje kamatnih stopa u BiH u periodu prije i nakon početka globalnog zaoštravanja finansijskih uslova
Kamatne stope na kredite u BiH su u posljednjih 5-6 godina bile na relativno niskim nivoima i u kontinuiranom padu, pri čemu se najčešće korištena referentna vrijednost za promjenjivi dio kamatne stope u kreditnim ugovorima EURIBOR nalazila u negativnom teritoriju još od 2015. godine. Istovremeno, kamatne stope koje su banke plaćale na deponirana sredstva bile su izrazito niske. U pogledu aktivnih kamatnih stopa, nije bilo značajnijih odstupanja u dinamici kretanja na domaćem tržištu i tržištu eurozone.
U periodu nakon što je ECB počela provoditi restriktivnu monetarnu politiku, snažan rast kamatnih stopa na tržištu eurozone se nije u značajnijoj mjeri prelio na finansijske uslove na bh. tržištu, te je rast aktivnih i pasivnih kamatnih stopa bio vrlo ograničen (grafikon ispod).
Na osnovu kretanja šestomjesečne referentne stope za KM i EUR valutu[1], može se uočiti da se trošak finansiranja banaka u periodu prije početka rasta kamatnih stopa u eurozoni postepeno smanjivao, ali i da su sve vrijeme domaće referentne stope bile značajno iznad EURIBOR-a. Drugim riječima, domaće banke ni u jednom momentu nisu bile u mogućnosti prikupiti sredstva za finansiranje po tako niskoj cijeni kao banke na evropskom tržištu. Sa početkom rasta EURIBOR-a, troškovi izvora sredstava banaka na domaćem tržištu nisu zabilježili značajniji rast, međutim, u posljednje vrijeme se uočava nešto dinamičnije povećanje šestomjesečne referentne stope za izvore u EUR valuti u odnosu na izvore u KM valuti.
U narednom periodu, uzimajući u obzir srednjoročne projekcije makroekonomskih kretanja u zemlji, te činjenicu da je era jeftinog novca u svijetu završena, realno je za očekivati nastavak zaoštravanja finansijskih uslova na domaćem tržištu koji podrazumijevaju rast kamatnih stopa.
U kojoj mjeri i kojom dinamikom će doći do rasta kamatnih stopa veoma je nezahvalno prognozirati. Međutim, sagledavanjem trendova u bankarskom sektoru koji su rezultat zaokreta u poslovnim politikama banaka u prethodnoj godini, možemo pokušati bolje razumjeti trenutni ambijent i očekivana buduća kretanja.
Nakon početka zaoštravanja monetarne politike ECB-a, banke u BiH nove dugoročne kredite pretežno ugovaraju uz fiksnu kamatnu stopu, što je posebno naglašeno u sektoru stanovništva gdje su odobreni krediti u prosjeku duže ročnosti do dospijeća nego krediti preduzećima. Očito je da su banke procijenile da će se na ovaj način bolje zaštititi od potencijalnog rasta kreditnog rizika, pri čemu su u ugovorene kamatne stope morale ukalkulisati svoje marže i procijenjenu cijenu izvora finansiranja za vrijeme trajanja kredita.
Samo u prethodnoj godini, dugoročni krediti privatnom sektoru odobreni uz fiksnu kamatnu stopu čine 25% ukupnih dugoročnih kredita, što upućuje da dobar dio kreditnog portfolija u srednjoročnom periodu neće biti podložan promjeni kamatnih stopa. Istovremeno, u posljednjih godinu dana primjećuje se nešto značajniji rast oročenih depozita u odnosu na prethodne periode, kada su kamatne stope na oročena sredstva bile toliko niske da stanovništvo uglavnom nije bilo motivirano da oročava sredstva.
Kamatne stope koje banke nude na oročene depozite kraće ročnosti u prosjeku su zabilježile snažniji rast u odnosu na kamatne stope na duže rokove oročenja, a uzimajući u obzir ranije spomenute politike kreditiranja, dinamika rasta kamatnih stopa na depozite dužih ročnosti mogla bi ostati usporena još neko vrijeme. Finansijsko tržište u BiH je još uvijek nerazvijeno i mogućnosti za alternativne vidove investiranja viška sredstava kojima raspolaže stanovništvo su limitirane, tako da se može očekivati nastavak rasta depozita u bankama. Također, ako se uzme u obzir da je u ukupnim depozitima građana znatan broj depozita vrlo malih iznosa i izrazito mali broj depozita značajnijih iznosa koji vjerojatno neće biti oročeni na duži rok, realno je za očekivati da će se i dalje značajan iznos sredstava zadržati na transakcionim i tekućim računima na koje banke u prosjeku plaćaju zanemarive kamatne stope/naknade od 0,04%.
Ukoliko u periodu koji slijedi ne dođe do novih značajnijih šokova na domaćem i međunarodnim finansijskim tržištima, referentne stope prosječnog ponderisanog troška finansiranja bi trebale imati blagi rastući trend, pri čemu bi ključni generator rasta troškova finansiranja trebao predstavljati rast kamatnih stopa na oročene depozite ročnosti do tri godine.
OBJAVLJIVANJE RSTF I PRIMJENA U PRAKSI
Metodologija je objavljena u junu 2023. godine, a na statističkom portalu CBBiH su prvi put objavljene referentne stope prosječnog troška finansiranja banaka u BiH u oktobru 2023. godine. Objavljene su RSTF 3 za valute KM i EUR, i za dospijeća od 3, 6 i 12 mjeseci, te se RSTF3 od tada redovno objavljuju na statističkom web portalu CBBiH jednom kvartalno, a za potrebe analiza raspoložive su kvartalne vrijednosti RSTF3 za posljednjih pet godina, tj. od početka 2018. godine.
S obzirom na kratak protekli period, još uvijek nisu raspoložive informacije u kojoj mjeri se ove referentne stope primjenjuju u praksi. CBBiH je u bliskoj komunikaciji sa Udruženjem banaka BiH nastojala dati detaljna pojašnjenja u svih segmentima, od izračuna do potencijalnih mogućnosti korištenja RSFT, a također informisati i širu javnost o novom “proizvodu” posredstvom saopštenja za javnost i drugih medijskih kanala.
U supervizorskim očekivanjima za 2024. godinu Agencija za bankarstvo FBiH je dala preporuku bankama da uvaže korištenje RSTF, čime će osigurati viši nivo zaštite korisnika finansijskih usluga i investitora od arbitrarnih promjena u visini kamatnih stopa koje nisu u vezi sa stvarnim troškovima finansiranja na tržištu u BiH.
U kojoj mjeri i kada će praktična primjena RSTF zaživjeti, odlučivat će nekoliko faktora. Prvenstveno, treba uzeti u obzir da upotreba ovih referentnih stopa u BiH nije ni po kom osnovu obavezujuća za banke, kao što je to slučaj u nekim drugim zemljama gdje postoje metodološki slično utvrđene referentne stope prosječnog troška finansiranja, kao što je Republika Hrvatska. S druge strane, sve dok banke budu preferirale ugovaranje kredita uz fiksnu kamatnu stopu, korištenje ovih referentnih vrijednosti neće biti u većoj mjeri zastupljeno. I posljednje, ali ne manje bitno, ključan faktor će predstavljati buduća struktura izvora finansiranja prema rezidentnosti. Uz očekivanja da će se trend finansiranja iz domaćih izvora nastaviti, odnosno da će depoziti rezidenata biti dostatni za finansiranje kreditne potražnje, vjerovatno je da će se banke sve više opredjeljivati na povratak ugovaranju kredita uz promjenjivu kamatnu stopu, što će im omogućiti veću fleksibilnost u kalibriranju kamatnih stopa u skladu sa tržišnim kretanjima. S obzirom da RSTF odražavaju stvarne troškove finansiranja na domaćem tržištu, ove stope, kao referentne vrijednosti, mogle bi postati značajnije zastupljene u ugovorima o kreditima.
Prilog realiziran u saradnji sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine
[1] Na Grafikonu označeni sa 6M RSTF3 KM i 6M RSTF3 EUR.
