Slađan Stanić: Vještačka inteligencija kao „game changer“ u bankarstvu

Slađan Stanić: Vještačka inteligencija kao „game changer“ u bankarstvu

Član Uprave Addiko Bank Banja Luka

558
0
PODIJELI

Prelazak sa linearne na cirkularnu ekonomiju i davanje maksimalnog doprinosa u cilju ostvarivanja ciljeva Evropskog zelenog plana je obaveza svih nas Definisanjem procedura u skladu sa EU regulativom i usmjeravanjem kapitala u održive projekte banke mogu pomoći i ubrzati transformaciju poslovanja klijenata Više od 85% svjetskih kompanija koje se bave finansijama koristi neki vid vještačke inteligencije Promjene koje novi način poslovanja nosi sa sobom, neminovno dovodi do nastajanja novih vrsta rizika u bankarstvu ili uvećavanja već postojećih Digitalno bankarstvo će postati standard i u značajnoj mjeri uticati na korisnička iskustva, strukturu i profil zaposlenika i u konačnici izgled banaka


• Gospodine Staniću, na pragu smo evo sedmog rođendana Addiko Banja Luka, pa nas interesuje gdje je Addiko danas, kakav put je prošla za ovih sedam godina, koliko se promijenila Banka. Koliko se promijenio bankarski sektor u posljednjih sedam godina?

– Svjedoci smo značajnih promjena u bankarskom sektoru u proteklih nekoliko godina, posebno u dijelu digitalne trans­formacije poslovanja, što je rezultat novih tehnologija, trendova i potreba klijenata. U pomenutom periodu, Addiko banka Banja Luka je izvršila intenzivnu transformaciju svog poslovanja, što je prije svega podrazumijevalo promjenu poslovne strategije i preorijentaciju sa univerzalne na specijalističku banku. Kada kažemo da smo specijalistička banka, to znači da smo stavili fokus na kreditiranje potrošača i malih i srednjih preduzeća.

Takođe, Addiko banka je imala i značajno ulaganje u nove, digitalne alate i platforme, što je dalje vodilo u promjenu shvatanja našeg posla i načina razmišljanja naših zaposlenih. Zahvaljujući gore navedenom, u posljednje dvije godine smo ostvarili rast portfolija potrošačkih kredita tri puta brže od tržišta, broj digitalnih transakcija smo uvećali dva puta i na taj način postali lider na tržištu Republike Srpske kada je kreditiranje potrošača i malih i srednjih preduzeća u pitanju. Rezultat svega je i najveća dobit u istoriji banke. Uzmemo li u obzir i nastavak pozitivnih trendova u tekućoj godini, s pravom možemo reći da naš sedmi rođendan, ali i buduće godine dočekujemo sa puno optimizma kao snažna i inovativna banka, spremna da bude još jača podrška našim klijentima i privredi. 

SUŠTINA I BUDUĆNOST ODRŽIVOG FINANSIRANJA

• Upravo smo čuli da se bankarski sektor transformiše i mijenja, a evidentno je da svaku godinu gotovo obilježi neki novi zahtjev. U izvještaju jedne od međunarodnih finansijskih organizacija se navodi da je riječ koja je obilježila prethodnu, ali i dio ove godine, održivo finansiranje. Šta je sve održivo finansiranje? Zašto je danas toliko u fokusu? Šta je budućnost održivog finansiranja?

– Pojam održivog finansiranja nije nešto što je novo u poslovnom okruženju, ali je možda bio zapostavljen u periodu pandemijske krize koja je zahvatila cijelu planetu. Danas, u svjetlu trenutnih geopolitičkih dešavanja i posebno potrebe da se ubrza tranzicija sa fosilnih na obnovljive izvore energije, dobio je ponovo na značaju i postao središte poslovnih strategija odgovornih kompanija, uključujući i banke. Uzimanje u obzir niz faktora koji imaju uticaj na životnu sredinu, društvene i upravljačke komponente poslovanja neizostavan je korak prilikom donošenja važnih odluka, posebno prilikom donošenja odluka o finansiranju koje bi trebale da daju punu podršku održivom privrednom rastu.

Danas je više nego jasno da linearna ekonomija koja je bazirana na pretpostavci da se prirodni resursi uzimaju, prerađuju u cilju stvaranja nove vrijednosti i nakon korištenja odbace nije održiva i da kao takva troši mnogo više resursa nego što ih imamo na raspolaganju. Stoga je prelazak na cirkularnu ekonomiju i davanje maksimalnog doprinosa u cilju ostvarivanja ciljeva Evropskog zelenog plana obaveza svih nas. Konačan cilj pomenutog plana je smanjenje emisije CO2 za 55% do kraja 2030. godine, odnosno stvaranje prvog klimatski neutralnog kontinenta do kraja 2050. godine. Za ostvarenje navedenog plana neophodna su ulaganja na godišnjem nivou za 350 milijardi EUR veća u odnosu na prethodnu dekadu. Jasno je da smo u ovom trenutku još uvijek daleko od ostvarenja zacrtanih ciljeva i da navedene potrebe značajno prevazilaze kapacitet javnog sektora i poreskih obveznika. Stoga je izuzetno važna uloga privatnih partnera, odnosno uloga banaka u preusmjeravanju kapitala i finansiranju održivih projekata.

Kada smo već kod trendova, 2023. je definitivno u znaku ESG – zašto je bankama bitan i koliko vidite da će uvođenje ovih zahtjeva promijeniti/usložiti procese u bankama?

– Iako se ESG sastoji od tri komponente, možda se najveća pažnja posvećuje klimatskim promjenama. Iz godine u godinu smo svjedoci značajnih klimatskih promjena i njihovog uticaja na sve sfere života. Uz sve navedeno, prognoze za naredni period nisu optimistične i sasvim je jasno da klimatske promjene utiču na poslovanje preduzeća i posljedično mogu u značajnoj mjeri uticati na rizični profil banaka. Ono što je za bh. kompanije posebno interesantno jeste činjenica da je Evropska unija nekadašnje preporuke kada su održive prakse i izvještavanje o njima u pitanju pretvorila u niz obavezujućih zakonodavstava kojih se moraju pridržavati svi njihovi partneri. To u praksi znači da sve kompanije koje su izvozno orijentisane i posluju sa preduzećima u EU rizikuju da izgube vrlo važna tržišta ukoliko se ne pridržavaju pomenutih pravila.

Upravo ovdje vidim jednu od uloga banaka, koje će definisanjem procedura u skladu sa EU regulativom i usmjeravanjem kapitala u održive projekte pomoći i ubrzati transformaciju poslovanja i samih naših klijenata. Svakako da banke i kroz definisanje konkretnih aktivnosti i vlastitim primjerom moraju doprinijeti održivom poslovanju. S tim u vezi bih istakao da je Addiko banka usvojila ESG strategiju za period do 2025. godine u okviru koje smo definisali 15  konkretnih inicijativa sa jasnim ciljevima koje želimo postići. Posebno smo ponosni na „Social“ komponentu strategije kroz koju smo jasno definisali našu misiju održavanja društvene jednakosti na svim nivoima. Kao rezultat konkretnih aktivnosti, u 2022. godini smo dobili certifikat Poslodavac Partner (Employer Partner Certificate), koji je potvrdio da je Addiko Banja Luka kompanija koja je dokazala pravu izvrsnost u upravljanju ljudima i kulturom, te pokazala snažnu podršku dugoročnom rastu radnika, ali i organizacije. Danas smo jedina banka u BiH (i jedna od samo pet kompanija u cijeloj BiH), koja se može pohvaliti najvišim standardima u upravljanju ljudskim resursima. Svi naši radnici, bez izuzetka, su obuhvaćeni nekom od inicijativa koje implementiramo tokom godine, a koje su kreirane na bazi njihovih specifičnih potreba i uvažavaju njihove različitosti i očekivanja.

BANKARSTVO NA KLIK

• Kada govorimo o promjenama, danas svaka banka za sebe voli reći da je digitalna banka. Šta znači biti digitalna, kako su procesi postavljeni u odnosu na percepcije klasičnog bankarstva koje imamo? Jesmo li stvarno na korak od toga da sve bude na klik?

– Digitalne banke karakteriše značajan fokus na nove tehnologije i brzina kreiranja novih proizvoda i usluga koje su klijentima dostupne u svakom trenutku i na bilo kojem mjestu. Kao takve, one su značajna konkurencija tradicionalnim bankama koje su na početku zaostajale kada je u pitanju ovaj trend, ali se u posljednje vrijeme sve više prilagođavaju. U skladu sa tim trendovima i bankarsko tržište u BiH se kreće putem ubrzane digitalizacije, o čemu najbolje govore podaci o rastu korisnika mobilnog i elektronskog bankarstva.

Međutim, da bi se govorilo o bankarstvu na klik, potrebno je posmatrati tri komponente: banke, klijente i regulativu/zakonodavstvo. U tom smislu, banke su možda najspremnije da ponude potpune digitalne usluge u kratkom roku, dok je klijentima još uvijek potreban proces finansijskog opismenjavanja u ovom dijelu, kako bi bez ikakvog straha prihvatili nove trendove. U tom smislu bih pohvalio projekat finansijskog opismenjavanja pokrenut od strane Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kao i određene izmjene i unapređenje regulatornog okvira u skladu sa savremenim trendovima u bankarstvu, koje za cilj imaju olakšavanje poslovanja kako bankama tako i klijentima. Vjerujem da će i zakonodavstvo ispratiti potrebe tržišta i uspostaviti okvir koji će biti stimulativan za digitalno poslovanje i da će doći do digitalizacije javne uprave čime bi se omogućila jednostavna dostupnost podacima koji su neophodni da bi mogli govoriti o „bankarstvu na klik“.

Možemo čuti da digitalizacija otvara vrata i vještačkoj inteligenciji. Šta su vaša očekivanja, koliko će upotreba iste promijeniti banke? Je li realno da nam Chat GPT bude sistem da ocjenu kreditnog rizika?

– Vještačka inteligencija nije stvar budućnosti, nego sadašnjosti. Njena dalja upotreba će biti glavni „game changer“ i ključ uspjeha banaka u budućnosti. U prilog tome govori i podatak da u ovom trenutku više od 85% svjetskih kompanija koje se bave finansijama koristi neki vid vještačke inteligencije, dok velika većina njih planira intenzivna ulaganja u ovo područje. Zahvaljujući sposobnosti da obrađuje veliki broj podataka u kratkom roku i da uči iz prethodnih iskustava i ponašanja klijenata, ona danas ima široku primjenu u automatizaciji procesa, personalizovanju usluga prema klijentima i prepoznavanju sumnjivih transakcija, čime se daje snažan doprinos sprečavanju pranja novca i drugih prevara. Sve to dovodi do povećanja efikasnosti i produktivnosti, smanjivanju troškova, povećanju zadovoljstva klijenata i sprečavanja neželjenih gubitaka za banke.

Gore navedeno će značajno uticati i na kvalitet života zaposlenih, ali će neminovno uticati i na transformaciju određenih tradicionalnih radnih mjesta. Fokus će se preusmjeriti na donošenje odluka i tumačenje analiza i zaključaka do kojih je došla vještačka inteligencija, što će poslove u bankama učiniti složenijim i interesantnijim. Kada je primjena vještačke inteligencije u upravljanju kreditnim rizikom u pitanju, rekao bih da su mogućnosti neograničene, ali će primjena iste u ovom području biti postepena. Ne zbog samog potencijala, nego potrebe da se osigura kontrola nad svim inherentnim rizicima koje vještačka inteligencija nosi sa sobom i potrebe da se ovo područje reguliše uz ispunjenje svih očekivanja regulatora u tom pogledu.

BORBA ZA KVALITETNE KADROVE

• Poslovi budućnosti biće praćeni brzim napretkom tehnoloških rješenja u eri digitalizacije, a koja je imala enorman uticaj na bankarski sektor. U eri sve većih izazova kada je radna snaga u pitanju, ne možemo a da se ne osvrnemo i na ovo pitanje. S tim u vezi, da li mladi, u potrazi za zaposlenjem, mogu prepoznati perspektivu i karijerne izazove u bankarstvu?

– Primjena digitalizacije i tehnoloških aspekata su neminovni u nastojanju da budete konkurentni u ovom sektoru. Upravo to je komparativna prednost bankarstva u odnosu na neke druge sektore, jer nove generacije prilikom izbora zaposlenja akcenat stavljaju na dinamično okruženje, kreativnost, zanimljivost i izazove koji posao donosi. Već sam ranije spomenuo da će digitalizaciji i upotreba vještačke inteligencije učiniti bankarske poslove mnogo interesantnijim i otvoriće se posebna potreba za specijalističkim znanjima, odnosno profilima (IT stručnjaci, eksperti za razvoj modela, data analitičari itd.). Ako se posao u banci do prije nekoliko godina smatrao prestižom, što je potragu za atraktivnim kadrovima činilo možda jednostavnijom, danas banke moraju kontinuirano pronalaziti načine da budu konkurentne i atraktivne kao poslodavac. Uz konstantno i istinsko ulaganje u zadovoljstvo zaposlenih koje se ogleda kroz stvaranja balansa između privatnog i poslovnog života, korištenje novih prilika koje se pred bankarstvom pružaju može ponovo učiniti ovaj posao atraktivnim za mlade generacije. Da li ćemo ovu priliku iskoristiti, zavisi isključivo od nas samih. 

Kad smo već kod poslova budućnosti, godinama unazad u bankama je dominantan kreditni rizik. No, kako se okruženje mijenja, šta mislite, kakva je sudbina kreditnog rizika? Hoće li uz digitalizaciju i cyber rizike doći u drugi plan?

– Promjene koje novi način poslovanja nosi sa sobom, neminovno dovodi do nastajanja novih vrsta rizika u bankarstvu ili uvećavanja već postojećih. Ubrzan proces digitalizacije i automatizacije doveo je do značajno veće uloge cyber rizika i stavio je fokus na informacionu sigurnost u bankama. Takođe, digitalizacija i sve veće korištenje različitih vrsta modela u bankarstvu dovodi do sve većeg značaja tzv. rizika modela. Klimatske promjene, o kojima smo govorili na početku i koje će u narednom periodu sve više uticati na poslovanje privrede i banaka, uvećavaju svijest i značaj uticaja klimatskih rizika na banke. Veliki je broj ovakvih primjera koji pokazuju svu složenost bankarskog poslovanja i brzine promjena koje su imanentne našem biznisu. U skladu sa tim, nesporan je rast izloženosti nefinansijskim rizicima u svjetlu aktuelnih trendova u svijetu, privredi i bankarstvu što znači da će banke morati kontinuirano unapređivati instrumente i modele za mjerenje izloženosti i upravljanje istim. Uprkos svemu tome, kreditni rizik je star koliko i samo bankarstvo, obzirom da isti proizilazi iz primarne djelatnosti banaka. Sa svakom ekonomskom krizom u prošlosti, kreditni rizik je bio u fokusu bankarskih aktivnosti i mislim da će tako ostati i u narednom periodu.

l I za kraj, trebamo li zaboraviti na klasično bankarstvo koje poznajemo i otvoriti vrata nekim novim bankama? – Zahvaljujući aktuelnim trendovima, prilično je izvjesno kakvo bankarstvo možemo očekivati u budućnosti. Digitalno bankarstvo će postati standard i kao takvo u značajnoj mjeri će uticati na korisnička iskustva, strukturu i profil zaposlenika i u konačnici izgled banaka. Velika većina današnjih usluga koje banke nude će biti u potpunosti digitalizovana, a u cilju povećanja profitabilnosti banke će uvoditi nove proizvode i usluge. Iako će se broj poslovnica smanjivati i njihov izgled značajno mijenjati, one neće u potpunosti nestati, kao ni kontakt klijenata sa zaposlenicima. Međutim, uloga tih zaposlenika će biti značajno drugačija, a većina kontakata između klijenata i zaposlenika banaka će se obavljati putem online platformi. Iako se sa današnje tačke gledišta ovakve promjene mogu teško zamisliti kod naših građana, bankarski sektor je pokazao da u značajnoj mjeri prati moderne trendove i da vremenski jaz u primjeni istih u odnosu na digitalno razvijena tržišta postaje sve manji.