• Inflatorni pritisci, promjene kamatnih stopa i globalna neizvjesnost direktno utiču na poslovanje klijenata, a samim tim i na stabilnost bankarskog sektora • Održavanje koraka sa sve sofisticiranijim prijetnjama zahtijeva kontinuirana ulaganja u tehnologiju, ali i u znanje i procese • Napredne tehnologije omogućavaju kreiranje uvjerljivih lažnih identiteta i sofisticiranih prevara, što dodatno komplikuje zaštitu klijenata i sistema
Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ
U periodu izražene globalne neizvjesnosti, upravljanje rizicima postaje centralna tačka stabilnosti i održivog rasta bankarskog sektora. Dinamično makroekonomsko okruženje, ubrzana digitalizacija i sve zahtjevniji regulatorni okvir postavljaju pred banke nove izazove, ali i prilike za diferencijaciju na tržištu. Na čelo jedne od ključnih funkcija u NLB Banci Banja Luka nedavno je imenovana Ivana Lazarević Soldat, članica Uprave nadležna za upravljanje rizicima, kreditnu analizu, naplatu i usklađenost poslovanja. Sa više od 25 godina iskustva u finansijama, reviziji i upravljanju rizicima, te bogatom međunarodnom i regionalnom karijerom, donosi snažnu ekspertizu i strateški pogled na razvoj banke.
U razgovoru za naš magazin govori o savremenim trendovima u upravljanju rizicima, stanju bankarskog sektora u Republici Srpskoj i regionu, kao i o tome kako banke danas odgovaraju na sve kompleksnije izazove poslovanja.
PROMJENA PRIRODE RIZIKA
• Cijenjena gospođo Lazarević Soldat, bankarski sektor danas djeluje u okruženju brojnih neizvjesnosti. Koje rizike trenutno smatrate najvećim izazovom za banke u Bosni i Hercegovini – makroekonomske, geopolitičke, tehnološke ili neke druge?
– Najveći rizici danas dolaze iz kombinacije više faktora, prije svega iz makroekonomskog okruženja. Inflatorni pritisci, promjene kamatnih stopa i globalna neizvjesnost direktno utiču na poslovanje klijenata, a samim tim i na stabilnost bankarskog sektora. Istovremeno, svjedočimo ubrzanoj digitalizaciji koja donosi i nove izazove, posebno u oblasti sajber bezbjednosti, dok regulatorni i ESG zahtjevi dodatno proširuju spektar rizika koje banke moraju integrisati u svoje poslovne odluke. Upravo ta složenost čini upravljanje rizicima jednim od ključnih faktora dugoročne stabilnosti i konkurentnosti banaka.
• Digitalizacija je značajno unaprijedila dostupnost bankarskih usluga, ali je otvorila i nova pitanja sigurnosti. Na koji način se priroda rizika u bankarstvu promijenila u posljednjih pet godina?
– U posljednjih nekoliko godina priroda rizika se značajno transformisala. Tradicionalni rizici, poput kreditnog, i dalje su važni, ali danas su sve više isprepleteni sa tehnološkim i operativnim rizicima. Digitalizacija je omogućila bankama da koriste napredne analitičke alate i podatke u realnom vremenu, što je značajno unaprijedilo donošenje odluka. Međutim, istovremeno je povećala izloženost sajber prijetnjama i kompleksnost upravljanja operativnim rizicima. Zbog toga rizike danas posmatramo integrisano – kao međusobno povezane faktore koji zahtijevaju koordinisan pristup na nivou cjelokupne organizacije.
• Kibernetički napadi postaju sve sofisticiraniji. Kako banke mogu održati korak s prijetnjama koje se razvijaju gotovo svakodnevno?
– Održavanje koraka sa sve sofisticiranijim prijetnjama zahtijeva kontinuirana ulaganja u tehnologiju, ali i u znanje i procese.
Mi u NLB Banci smatramo da je ključno razvijati napredne sisteme za detekciju i prevenciju prevara, uz stalno unapređenje sigurnosnih protokola. Jednako važna je i edukacija zaposlenih i klijenata, jer ljudski faktor često ostaje najslabija karika u lancu sigurnosti. U praksi, najefikasniji pristup je kombinacija tehnoloških rješenja, internih kontrola i proaktivnog praćenja prijetnji, kako bi se na rizike reagovalo pravovremeno, a ne tek nakon što se manifestuju.
PRIMJENA AI MORA BITI KONTROLISANA
• Umjetna inteligencija sve više ulazi u procese upravljanja rizicima, analitike i korisničke podrške. Gdje vidite najveće koristi, a gdje potencijalne opasnosti primjene AI-ja u bankarstvu?
– Vještačka inteligencija donosi značajne koristi, posebno u oblasti analitike i upravljanja rizicima. Omogućava bržu obradu velikih količina podataka, precizniju procjenu kreditne sposobnosti i unapređenje modela za rano prepoznavanje potencijalnih problema u portfoliju. S druge strane, postoje i određeni izazovi. Važno je osigurati kvalitet podataka na kojima se modeli zasnivaju, transparentnost algoritama, kao i adekvatno upravljanje modelskim rizikom. Od posebne je važnosti zaštita povjerljivih informacija i ličnih podataka. Drugim riječima, AI je snažan alat, ali njegova primjena mora biti kontrolisana i usklađena sa regulatornim i etičkim standardima.
• Koliko su banke danas izložene rizicima koji proizlaze iz upotrebe generativne umjetne inteligencije, poput naprednih prevara, lažnih identiteta i sofisticiranih phishing kampanja?
– U uslovima volatilnosti, uspjeh imaju banke koje stabilno upravljaju rizicima. Rizici povezani sa generativnom vještačkom inteligencijom postaju sve izraženiji. Napredne tehnologije omogućavaju kreiranje uvjerljivih lažnih identiteta i sofisticiranih prevara, što dodatno komplikuje zaštitu klijenata i sistema. Zato kontinuirano unapređujemo sisteme autentifikacije i detekcije prevara, ali i razvijamo dodatne slojeve sigurnosti. Paralelno s tim, edukacija klijenata o novim oblicima prevara je jednako važna kao i tehnološka zaštita, i u tom pravcu takođe posvećeno djelujemo.
RANO PREPOZNAVANJE RIZIKA
• Tradicionalni kreditni rizik ostaje jedna od ključnih tema za bankarski sektor. Kako se pristupi procjeni kreditne sposobnosti mijenjaju u eri velikih podataka i napredne analitike?
– Pristupi procjeni kreditne sposobnosti značajno su unaprijeđeni zahvaljujući dostupnosti podataka i razvoju analitike. Danas banke mogu detaljnije analizirati finansijsko ponašanje klijenata i njihovu otpornost na promjene tržišnih uslova. Posebno je važan razvoj modela za rano prepoznavanje rizika, koji omogućavaju pravovremeno reagovanje, uključujući i restrukturiranje obaveza klijenata koji pokazuju prve znakove poteškoća. Stoga, fokus na kvalitet portfolija i proaktivno upravljanje postaju prioritet u odnosu na rast kreditne aktivnosti bankarskog sektora. Stabilnost i sigurnost NLB Grupe, odnosno NLB Banke Banja Luka kao članice dugo godina se uspješno zasniva na tom principu, stoga nastavljamo taj pravac da osnažujemo i unapređujemo.
• Regulatorni zahtjevi u oblasti upravljanja rizicima kontinuirano rastu. Kako pronaći ravnotežu između regulatorne usklađenosti, inovacija i konkurentnosti banke?
– Pronalaženje ravnoteže zahtijeva strateški pristup. Regulatorna usklađenost nije prepreka inovacijama, već okvir koji osigurava stabilnost i povjerenje. Banke koje uspiju integrisati regulatorne zahtjeve u svoje procese na efikasan način, istovremeno stvaraju prostor za inovacije i unapređenje korisničkog iskustva. Ključ je u optimizaciji procesa, digitalizaciji i jačanju interne organizacione discipline.
• Klimatski i ESG rizici sve su prisutniji u međunarodnim finansijskim tokovima. Koliko su oni danas relevantni za banke u Bosni i Hercegovini i na koji način utiču na poslovne odluke?
– ESG i klimatski rizici postaju sve relevantniji i u našem regionu. Iako su donedavno bili više prisutni na razvijenijim tržištima, danas imaju direktan uticaj i na lokalne banke. To se posebno vidi kroz rast interesa za finansiranje održivih i energetskih projekata, poput obnovljivih izvora energije. Takvi projekti, osim ekološkog aspekta, doprinose i dugoročnoj stabilnosti, što je značajno i iz perspektive upravljanja rizicima. Istovremeno, banke sve više uključuju ESG faktore u procjenu klijenata i investicionih odluka. NLB Banka Banja Luka u tom domenu napravila je značajne korake i rezultate.
KAKO IZGLEDA BUDUĆNOST
• Povjerenje klijenata predstavlja temelj bankarskog poslovanja. Kako ga očuvati u vremenu sve češćih digitalnih prevara i rastuće zabrinutosti za zaštitu podataka?
– Povjerenje klijenata se gradi kroz sigurnost, transparentnost i dosljednost. To podrazumijeva stalno unapređenje zaštite podataka i sigurnosnih sistema, ali i jasnu komunikaciju sa klijentima o mogućim rizicima i načinima zaštite. Banke moraju pokazati da su pouzdan partner koji ne samo da pruža usluge, već aktivno brine o sigurnosti svojih klijenata. U digitalnom okruženju, povjerenje je možda i najvažnija konkurentska prednost.
• Koji će faktor, po Vašem mišljenju, najviše oblikovati upravljanje rizicima u bankarstvu u narednih pet do deset godina – umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost, klimatski izazovi, geopolitičke promjene ili nešto drugo?
– U narednom periodu neće postojati jedan dominantan faktor, već upravo kombinacija svih navedenih. Vještačka inteligencija će transformisati način donošenja odluka, kibernetička sigurnost će ostati ključna zbog stalno rastućih prijetnji, dok će klimatski i ESG rizici imati sve veći uticaj na strateške pravce razvoja. Geopolitičke i makroekonomske promjene dodatno će oblikovati poslovno okruženje. U takvim uslovima, ključ uspjeha biće sposobnost banaka da pravovremeno prepoznaju promjene i prilagode svoje modele upravljanja rizicima. Međutim, presudni diferencijator neće biti samo tehnologija, već i ljudi – kroz kontinuirano ulaganje u znanje, razvoj kompetencija i jačanje kulture upravljanja rizicima. Upravo tu se pravi razlika između institucija koje samo reaguju i onih koje aktivno upravljaju budućnošću.
