Dok neki rade da bi živjeli, mi u BBI banci živimo da bismo ovo radili • U poređenju sa tržištem BiH, BBI je tokom prvih devet mjeseci 2020. godine ostvarila skoro tri puta veći rast depozita • Mjere koje je Federalna bankarska agencija provela su veoma dobre i u skladu sa praksom koju su provele i druge zemlje • Svih 20 godina postojanja nastojimo doprinijeti razvoju društva i poboljšanju ambijenta u kojem poslujemo • I kriza izazvana pandemijom koronavirusa je šansa za BiH
Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ
• Gospodine Bukviću, prošla, 2019. godina za BBI banku je bila izuzetno uspješna. Aktiva BBI je porasla za 26% a profitabilnost za 29%, što su vrlo ozbiljni pozatelji koji su vas, prema nekim podacima, svrstali na šestu poziciju u bankarskom sektoru BiH. Kako vam izgleda ova 2020. godina?
– BBI je izvrsno započela 2020. godinu, nastavivši trendove rasta iz 2019. godine. Sa februarom smo imali rast dobiti u odnosu na isti period prošle godine od čak 46%. Nažalost, u trećem mjesecu je krenula pandemija i, kao i svima drugima, usporila nam poslovanje. Iako smo nastavili rast portfolija, umanjili smo djelimično prodajne aktivnosti u odnosu na naš uobičajeni visoki intenzitet, a dijelom se usmjerili na očuvanje kvaliteta portfolija finansiranja i pomoć klijentima, našim partnerima, da što lakše prebrode pandemiju. Posvetili smo se procesu analize uticaja pandemije na poslovanje naših klijenata i iznalasku najpodobnijih mjera kako bi što bezbolnije prebrodili krizu u vidu odobravanja moratorija, grace perioda, dodatnih sredstava za premoštavanje problema sa likvidnošću itd. Kao islamska banka mi smo partneri klijentima i u tom smislu smo uvijek uz njih, a tako je i u vremenima kada kola krenu nizbrdo, kao što je to sada slučaj.
Zaključno sa oktobrom imali smo rast ukupnih operativnih prihoda od 3%, što je izuzetan rezultat uzevši u obzir pandemiju koja je uveliko utjecala na smanjenje plasmana, pad prihoda od usluga od poslovanja s devizama i platnog prometa uslijed pada turizma i, generalno, uslijed pada ekonomske aktivnosti u državi.
Također, sa oktobrom 2020. godine ostvarili smo godišnji rast depozita od 5,2%. Ono što bih posebno istakao jeste da su naši depoziti od marta do oktobra rasli za 68 miliona KM, što je rezultat povjerenja klijenata u BBI banku kao stabilnu instituciju. U poređenju sa tržištem BiH, BBI je tokom prvih devet mjeseci 2020. godine ostvarila skoro tri puta veći rast depozita od tržišta, dok je i na strani finansiranja ostvarila znatno bolje rezultate, tako da mogu reći da smo, s obzirom na okolnosti, zadovoljni, jer smo uspjeli i u ovakvim okolnostima ostvariti rast te očuvati stabilnost poslovanja i stabilnost poslovanja naših klijenata, a to je u ovakvim vremenima najvažnije.
ISKUSTVA SA MORATORIJEM
• Korona je ušla u svaku poru društva pa svakako i u privredu gdje je načinila velike štete. Moratorij je svakako najpoznatija mjera banaka za pomoć klijentima. Kakva su vaša iskustva sa ovom mjerom?
– Moratorij na otplatu finasiranja je mjera koja je za vrijeme važenja odluke o proglašenju nesreće bila najzastupljenija jer je prepoznata kao mjera koja je mogla pomoći da se olakša kućni budžet fizičkih lica i održi likvidnost pravnih lica u periodu kada je mnogima bila ugrožena osnovna egzistencija i poslovanje. Odobravanjem ove vrste mjere omogućeno je klijentima da u ovom teškom vremenu očuvaju poslovanje i radna mjesta.
Mjera privremenog moratorija, koji je važio u periodu proglašenja stanja prirodne nesreće, je odobrena za 2.000 naših klijenata od čega se oko 90% odnosilo na klijente fizička lica. Nakon prestanka stanja nesreće, broj klijenata koji su tražili nastavak mjere moratorija je znatno smanjen i u većini slučajeva klijenti su nastavili sa urednom otplatom svojih obaveza. Potreba za odobrenjem dodatnih mjera u vidu moratorija, grejs perioda ili prilagodbe plana otplate je i dalje izražena u nekim sektorima gdje Banka zajedno sa klijentima pokušava da pronađe primjeren modalitet za nastavak uredne otplate finansiranja.
U tom smislu, trudili smo se da svakom klijentu koji je negativno pogođen pandemijom pristupimo sa maksimalnom pažnjom i ponudimo najbolji mogući modalitet kako bi što bezbolnije prebrodio trenutnu krizu. Svaki poslovni subjekt, svaki pojedinac je dio cjeline, dio društva. Zbog toga, pomažući klijentima i razumijevajući njihove potrebe, kako u vremenima blagostanja, tako i u ovim teškim, mi olakšavamo i pomažemo da se održi stabilnost cijele ekonomije.
• Da ste u poziciji nekoga ko nosi vlast i da ste u prilici da kreirate mjere za intervenciju bankarskog sektora sa ciljem očuvanja i oporavka privrede, za kakve biste se mjere opredijelili?
– Mislim da su mjere koje je Federalna bankarska agencija provela veoma dobre i da su u skladu sa praksom koju su provele i druge zemlje. Svi smo na istom brodu i nikome nije u interesu da voda uđe na brod, zbog čega moramo raditi zajedno kako bismo, što je više moguće, spriječili da dođe do negativnih efekata. S obzirom na mogućnosti i instrumente koje je regulator imao na raspolaganju, smatram da su provedene mjere veoma dobre, da su polučile dobre rezultate i spriječile da se negativni efekti multipliciraju, što je najvažnije izbjeći u ovakvim situacijama.
NASTOJIMO BITI VIŠE OD BANKE
• BBI je u svojoj ideji, čini se, više od banke, riječ je o svojevrsnoj razvojnoj instituciji. Možete li nam reći više o takvoj ulozi BBI?
– Bosna Bank International ima renomirane dioničare sa kojima smo proteklih 20 godina kontinuirano radili da doprinesemo razvoju Bosne i Hercegovine. Naš većinski dioničar je islamska razvojna banka (IsDB). IsDB je prvenstveno razvojna banka, pandan Svjetskoj banci u islamskom svijetu, i tu svoju razvojnu misiju je prenijela i na nas. Putem BBI banke IsDB u Bosni i Hercegovini provodi veliki broj projekata koje implementira i u drugim državama širom svijeta, poput programa stipendija, Transformers Roadshow i brojnih projekata renoviranja i opremanja objekata sa društveno korisnom namjenom.
Nadalje, Abu Dhabi islamic Bank (ADIB) i Dubai islamic Bank (DIB), naša druga dva dioničara, su među vodećim bankama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. One dolaze sa najbrže rastućeg finansijskog tržišta i one imaju očekivanje visokog rasta, tako da mi moramo balansirati između naših osnivača – imati i razvojni karakter i brz rast. Mislim da smo u tome i uspjeli – da imamo i brz rast i da budemo razvojna banka, što baš ne ide jedno s drugim, ali smo uspjeli naći formulu da to izbalansiramo. Mislim da su naši dioničari zadovoljni, jer s jedne strane imamo Sarajevo Business Forum, Sarajevo Halal Fair, brojne druge društveno-korisne i razvojne projekte i zaista nam je razvoj Bosne i Hercegovine uvijek u fokusu, a s druge strane, imamo jako visok rast iz godine u godinu u svim segmentima. Prošle godine smo ostvarili najveći rast i depozita i finansiranja na tržištu za šta smo dobili priznanje Zlatni BAM i to je zaista izuzetan rezultat.
Osim toga, i klijenti imaju razlog da budu zadovoljni, jer imaju vrhunsku uslugu. Na taj način se možemo porediti sa najvećim svjetskim bankarskim grupacijama koje imamo u Bosni i Hercegovini. Mi smo sve naše aplikacije napravili interno, sa isključivo našim ljudskim potencijalom, inhouse i izuzetnog su kvaliteta. Tome svjedoči kontinuiran visok rast korisnika naših aplikacija elektronskog i mobilnog bankarstva i drugih.
• Rast depozita znak je povjerenja klijenata, i građana i privrede. Bilježite takve rezultate. U čemu je tajna?
– Naši klijenti su veoma oprezni kada je u pitanju izbor banke kojoj će povjeriti svoj novac. Zato rast depozita kod nas zaista znači povjerenje klijenata i sigurno više utječe na izbor banke u odnosu na druge, razvijene zemlje. BBI je veoma stabilna finansijska institucija. Garant naše sigurnosti su prije svega naši dioničari koji su zaista renomirane banke, izuzetnog kreditnog rejtinga.
S druge strane, vjerujem da smo u 20 godina postojanja, povjerenje naših poslovnih partnera, te građana kao naših najvažnijih klijenata, uspjeli zadobiti i našim kontinuiranim nastojanjima da doprinesemo razvoju društva i poboljšanju ambijenta u kojem poslujemo, a što se odražava, posredno ili neposredno, i na njihove živote. Vjerujemo da je jedan od faktora našeg rasta i originalan način poslovanja BBI banke kao islamske banke, te činjenica da smo, u odnosu na druge komercijalne banke koje posluju u Bosni i Hercegovini, bliže konceptu razvojnih banaka. Naše opredjeljenje da kao jedan od svojih strateških ciljeva definišemo jačanje ekonomije i privrede BiH je vrlo dobro prepoznato i priznato od strane naših klijenata. Kroz razne projekte nastojimo kreirati pozitivnu poslovnu klimu, povezati bh. kompanije sa investitorima zahvaljujući našim poznanstvima i kontaktima širom svijeta, olakšati ljudima iz dijaspore poslovanje u BiH, podržati inovativnu ekonomiju te stalno razvijati i nuditi nove proizvode za pravna i fizička lica.
Prošlogodišnja istraživanja pokazuju da je BBI među prve tri banke kojoj privredni subjekti i stanovništvo najviše vjeruju. Nastojat ćemo da dodatno unaprijedimo i opravdamo ukazano povjerenje. Mi sa klijentima gradimo partnerske odnose i oni u nama imaju sigurnog, pozdanog i stabilnog partnera.
Iza rezultata stoji naša vizija, veliki trud, ali i strast i vjera u ono što radimo. Tajna našeg uspjeha je u strasti s kojom ovo radimo. Neke finansijske institucije rade da bi živjele, a mi živimo da bismo ovo radili. To je strast, i u tome leži formula našeg uspjeha.
DOBA KRIZA JE I DOBA PRILIKA
• Jedna od Vaših izjava na koju sam naišao je da je korona velika šansa za BiH. U čemu vidite te prilike?
– Ukoliko pogledate u prošlost možete vidjeti da su doba velikih kriza, uz velike gubitke i negativne efekte istovremeno iznjedrila brojne pozitivne trendove koji su imali za posljedicu snažniji napredak čovječanstva. Ključnu ulogu u tome su zasigurno imale inovacije. Stoga smatram da je i ova kriza izazvana pandemijom koronavirusa šansa za BiH jer će nas natjerati da izađemo iz dosadašnjih okvira, da tragamo za inovativnim rješenjima, da tražimo nove šanse na globalnom tržištu. Vjerujem u naše ljude, vjerujem da imamo dovoljno pameti i znanja da iskoristimo trenutnu situaciju u našu korist. Prije krize, ekonomska stuacija nam nije išla u prilog. Imali smo jako veliki odliv ljudi, naši ljudi su selili u velikom broju u Zapadnu Evropu. To je izazvalo smanjenje našeg tržišta. Odlazak ljudi je rak koji ovo društvo vodi u ekonomsku smrt ako ga na vrijeme ne počnemo liječiti. Pandemija je zaustavila ovaj trend i učinila reset našeg društva. Sada je šansa da taj reset iskoristimo i izliječimo i zaustavimo rak koji nas godinama uništava.
Na samom početku pandemije koronavirusa, na platformi Sarajevo Business Foruma okupili smo grupu domaćih eksperata iz različitih oblasti iz zemlje i dijaspore i izradili upute za jačanje domaće proizvodnje i stvaranje samoodržive ekonomije BiH. Pripremili smo jedan sveobuhvatan dokument pod nazivom Strateške inicijative za samoodrživost domaće proizvodnje i jačanje ekonomije BiH , “Mi to možemo“ koji upravo daje preporuke vlastima o tome šta je potrebno učiniti kako bi se kriza prevazišla i stvorile pretpostavke za snažniji ekonomski rast. Ova inicijativa, simboličnog naziva “Mi to možemo”, nudi konkretna rješenja. Cilj je podstaći kreatore ekonomskih politika, privatni i javni sektor, javne institucije, dijasporu i nevladin sektor, da ujedine snage i ubrzano pokrenu aktivnosti u smjeru postizanja većeg nivoa nužne samoodrživosti strateških industrija i proizvoda u BiH, a koje u kratkom roku mogu donijeti željene rezultate.
Prebroditi krizu izazvanu pandemijom koronavirusa i postići viši nivo samoodrživosti bh. ekonomije moguće je samo djelovanjem javno-privatnog partnerstva u tri ključna sektora: poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, sektoru farmaceutskih proizvoda, te energetskom i sektoru obnovljivih izvora energije. O težini situacije dovoljno govori činjenica da sektor proizvodnje hrane u BiH, koji podrazumijeva prehrambeni, maloprodajni i poljoprivredni sektor, bilježi dvije milijarde KM trgovinskog deficita. Pandemija koronavirusa je pokazala da je prehrambeni sektor dobro odgovorio izazovima i samo nekoliko dana BiH je bila suočena sa manjim nestašicama. Srž problema je pak u segmentu poljoprivrede koja je u BiH socijalna kategorija, što nije slučaj u zemljama EU gdje su svi posvećeni tome da svaki pedalj zemlje bude obrađen.
Konkretne mjere podrazumijevaju da javna preduzeća koja posjeduju 40% vlasništva ukupne materijalne imovine u bh. ekonomiji trebaju ukrupnjavati svoj menadžment, odnosno biti “pod jednim krovom”. Vrlo je bitno razvijati inovacije kroz podršku startupima, te masivnom kampanjom javnog obrazovanja kroz medije podizati svijest o benefitima konzumiranja domaćih proizvoda.
Među konkretnim mjerama je i razvoj digitalne ekonomije, kroz uvezivanje malih i srednjih domaćih kompanija putem online platforme za plasman prema domaćem i inozemnom tržištu.
Predložili smo i formiranje jedinice za podršku velikim investicijama, gdje bi investitori na jednom mjestu mogli dobiti sve potrebne dozvole za rad i pokretanje poslovanja.
Također, jedna od mjera je i pokretanje akcionog plana za premještanje fabrika iz Kine u BiH i region, kako bi bio olakšan plasman na evropska tržišta. To bi dovelo do rasta zapošljavanja domaćeg stanovništva.
Dokument – Strateške inicijative za samoodrživost domaće proizvodnje i jačanje ekonomije BiH, “Mi to možemo” sa 150 konkretnih mjera, predstavljen je donosiocima odluka i kreatorima ekonomskih politika, potencijalnim proizvođačima, vlasnicima privrednih resursa, finansijskim institucijama i drugim relevantnim subjektima da donesu one odluke i pokrenu one vrste aktivnosti koje mogu imati konkretne pozitivne rezultate. Dobili smo veoma ohrabrujuća uvjerenja od vladajućih struktura vlasti da su predložene mjere prihvatljive i očekujemo da će biti implementirane. Mi smo otvoreni za sve i ponudili smo rješenja svima, da ih mogu koristiti kako bismo pomogli našoj ekonomiji da ovo prebrodimo.
PROSTOR ZA BH. POTENCIJALE
• Dosta ste kao banka prisutni u javnosti Bosne i Hercegovine. Osim već prepoznatljivog Sarajevo Business Foruma, niz je poteza kojima nastojite promovirati i otvoriti prostor bh. potencijalima. Spremate li neke nove?
– Sarajevo Business Forum je događaj međunarodnog karaktera sa velikim brojem sudionika na koji smo veoma ponosni i koji provodimo u okviru naše društvene odgovornosti. Također, prije dvije godine počeli smo i sa organizacijom Sarajevo Halal Sajma kako bismo našim privrednicima omogućili da domaćoj i međunarodnoj javnosti predstave i svoje proizvode u Sarajevu. Veliku pažnju u okviru društveno-odgovornog poslovanja poklanjamo mladim ljudima. Banka je od svog osnivanja stipendirala više od tri hiljade učenika i studenata za šta je izdvojeno više od šest miliona KM. Također, prije tri godine pokrenuli smo i projekat takmičenja mladih u poslovnim idejama SBF Start-up Challenge, čija je treća sezona trenutno u toku, gdje smo u saradnji sa partnerima obezbijedili vrijedne nagrade i punu podršku za pokretanje biznisa. Svi oni su danas vrlo uspješni i odlično vode svoje projekte, jako smo ponosni na njih i njihov uspjeh.
Ove godine pokrenuli smo novi projekat namijenjen srednjoškolcima – „BBI liga pregovaranja“. Ovo takmičenje srednjoškolaca organizirat ćemo u okviru projekta „BBI program liderstva i izvrsnosti“, a cilj nam je da ovo postane platforma za buduće lidere u svijetu biznisa i društvenog života BiH.
Mi znamo da su ljudski resursi najvažniji kapital jedne države i društva, te organiziramo program liderstva i izvrsnosti kako bismo identificirali mlade ljude koji su budući lideri u različitim oblastima i pomogli im da realiziraju svoje potencijale. Počeli smo sa četiri najjače sarajevske gimnazije, ali planiramo program proširiti i na druge škole širom Bosne i Hercegovine. Organiziramo takmičenja u pregovaranju za najbolje učenike trećeg i četvrtog razreda gimnazije te im pomažemo da razviju svoje vještine korporativne i poslovne izvrsnosti i da se pripreme za buduće radno okruženje. Od naših stručnjaka iz banke i BBI akademije učenici imaju priliku naučiti važne koncepte pregovaranja kao i bankarsku terminologiju. Drugi dio programa se odnosi na tematske debate, dok je treća komponenta vezana za podsticanje mladih na društveno odgovoran angažman u zajednici. Nakon toga napravit ćemo poseban mentoring program za najuspješnije učenike, te ćemo im pomoći da se dalje razvijaju. Najboljim učenicima pomoći ćemo u njihovom obrazovnom razvoju i omogućiti im praksu u našim najboljim kompanijama.
• Zadržimo se još na društvenom angažmanu BBI banke. Doba je pandemije. Da li i na koji način nastavljate realizaciju saradnje sa općinama, gradovima i kantonima sa ciljem podrške razvoju privrede u lokalnim zajednicama?
– I u ovom periodu nastavili smo sa podrškom privrednicima u saradnji sa lokalnim zajednicama. Naime, tokom 2020. godine smo pokrenuli šest novih linija – sa općinama Centar Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Vogošća, ilijaš, Gradom Zenica i Kantonom Sarajevo te ponudili povoljna sredstva koja uz subvenciju općine privrednici mogu dobiti po stopi od nula posto.
Inače, ranije su lokalne zajednice pokrenule inicijativu pomoći privrednicima i BBI banka je uzela učešće u ovim projektima. Prijavili smo se na tendere i ponudili sredstva u svrhu jačanja privrede u lokalnim zajednicama. Od 2013. godine do 30. jula 2020. godine plasirano je 172 miliona KM pravnim licima po osnovu subvencioniranih linija, za 593 korisnika finansiranja.
Ovakve linije pokrenute su do sada sa općinama: Novi Grad, Stari Grad, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Vogošća, ilijaš te sa Kantonom Sarajevo, Bosansko-podrinjskim kantonom, Unsko-sanskim kantonom, Tuzlanskim kantonom i Gradom Zenica. Subvencionirane linije sa općinama i kantonima dobar su model kako se može pokrenuti privreda u BiH. Naime, privrednici imaju priliku dobiti sredstva po veoma povoljnim stopama, znatno nižim nego što su na tržištu, zahvaljujući saradnji privatnog i javnog sektora. Naše strateško opredjeljenje jeste podrška privredi BiH i razvoju malih i srednjih preduzeća. Ovakve finansijske linije sastavni su dio naše korporativne strategije na jačanju ekonomije BiH.
DIJASPORO, DOBRO DOŠLA
• Najavili ste da ćete kao banka za naše uspješne ljude koji se polako vraćaju iz inozemstva a žele investirati u region, spremiti posebne programe i pomoći im da pronađu uspješne i profitabilne projekte. Možete li govoriti o tim programima i njihovim rezultatima?
– BBI je prva banka na tržištu koja je prepoznala ne samo ogroman značaj bh. dijaspore za ekonomiju, već i finansijske potrebe građana BiH koji žive i rade u inozemstvu. Prvi smo omogućili našim građanima koji žive i rade u dijaspori retail finansiranja za kupovinu nekretnine u Bosni i Hercegovini. Kao banka koja ima prvenstveno razvojni i investicijski karakter, smatramo da ćemo podrškom bh. dijaspori osigurati višestruke pozitivne efekte na ekonomiju Bosne i Hercegovine, posebno u građevinskom sektoru, kao i u vidu povećanja direktnih stranih investicija, povećanju izvoza i zaposlenosti.
Potencijal dijaspore je ogroman. Imamo vrhunske svjetske stručnjake iz svih oblasti privrede, nauke i društva. Znam da ima mnogo građana koji su sa ovih prostora i koji su danas uspješni u poslu koji rade, imaju biznise i sredstva koja bi investirali u uspješne projekte. To su ljudi koji su stekli vrhunska znanja i imaju novac koji mogu investirati.
Također, imamo kontakte sa onima koji se sada polako vraćaju i investiraju u domovinu iz koje su otišli prije 15-20 godina. Oni poznaju ovaj region i ljude, našu kulturu i običaje i vole svoju domovinu. Sada nam je potrebno jedno osvježenje sa novim idejama i bolja komunikacija sa našim ljudima u svijetu. Stoga ćemo za naše ljude iz inozemstva, koji žele investirati u region, spremiti posebne programe i pomoći im da pronađu uspješne i proftabilne projekte. Ako već ljudi odlaze, trebamo im omogućiti i da dolaze, da to bude put u dva pravca. Smatramo da veliki potencijal dijaspore treba iskoristiti za investiranje, a ne samo na jednokratne doznake, koje imaju trenutni efekat. Investicije u dobre projekte mogu imati snažan pozitivan utjecaj na ekonomiju cijele zemlje. Prema podacima Centralne banke, bankarskim doznakama bh. dijaspora godišnje u BiH pošalje oko tri milijarde KM. Također, isti podaci govore da neposrednom potrošnjom dijaspora u BiH godišnje ostavi isto toliko novca. Taj potencijal treba iskoristiti.
• BBI banka svoje poslovanje bazira na etičkim principima, partnerskim odnosima i pravednosti, te filantropski djeluje kroz BBI Charity Fond, stipendiranje djece, edukaciju javnosti o poduzetništvu, finansijsku i mentorsku podršku novim biznisima. Da li vas pandemija sprečava u takvoj orijentaciji i koliko uspijevate u ostvarenju ovakve vizije?
– BBI banka nastavlja sa implementacijom svih navedenih aktivnosti i ostvarenju svoje vizije. Pandemija izazvana korona virusom nas nije i neće zaustaviti. Ona nas može samo podstaći da radimo još više jer vjerujemo u svoju viziju i misiju, sigurni smo da smo na pravom putu i da ćemo zajedničkim snagama uspjeti. Mi smo u ovoj godini kroz naš Charity fond izdvojili dodatna sredstva u odnosu na inače kako bismo pružili podršku onima koji su posebno pogođeni pandemijom i kojima je tokom pandemije potrebna podrška.
NAGLO SMO SPOZNALI PREDNOSTI DIGITALIZACIJE
• Uveliko smo u IV industrijskoj revoluciji i digitalizacija je više nego dio stvarnosti. Uspijevate li uhvatiti korak sa savremenim trendovima? Pandemija COVID-19 je defektivno promijenila život kakav znamo.
– Mi u Bosni i Hercegovini možda i ne bismo još bili toliko svjesni prednosti digitalizacije – izuzimajući mlađe generacije – pogledajte samo redove u poštama, elektroprivredama da se plate režijski računi, ali smo se u ovoj godini suočili sa iznenadnom potrebom da preko noći sve radimo online – od kupovine namirnica, rada na daljinu – do rješavanja naših finansija online.
BBI je i ranije težila izvrsnosti u ovom polju, što se svakako nastavlja. Naš projekat eRežija uveden je kada još nije bilo ni pomisli o pandemiji, a omogućava plaćanje računa bez popunjavanja uplatnica – doslovno jednim klikom, i sve to bez provizije. Također, prvi na tržištu smo uveli beskartično podizanje novca na bankomatima uz KVIKO aplikaciju u saradnji sa BamCardom. Naša aplikacija Card Guard koju smo uveli u ovoj godini, pruža mogućnost vlasniku kartice da samostalno i proaktivno upravlja 24h svim svojim karticama bez ograničenja, koristeći samo aplikaciju na svom smartphone-u. Radi se o inovativnoj aplikaciji kojom pružamo korisnicima kartica dodatni vid sigurnosti i samostalnosti, što je vrlo važno u današnjem „online“ vremenu.
• Da, svjedoci smo da je vaša aplikacija e-Režija privukla pažnju klijenata, a i uredništvo i saradnici našeg magazina “Banke i biznis” prepoznali su vašu aplikaciju “Card Guard” kao projekat koji zaslužuje plaketu “Zlatni BAM”. Mogu li se najaviti neki novi projekti u sferi digitalizacije?
– Trenutno radimo na nekoliko novih digitalnih kanala, ali i na unapređenju postojećih. Generalno, digitalizacija je pokretač naše agende u posljednjih nekliko godina. Potrebe klijenata se brzo i konstantno mijenjaju. Mi smo svjesni da za razliku od starijih generacija, milenijalci uglavnom nisu odani jednom brendu. Za njih je bitan proizvod, kvalitet i priča koja stoji iza njega. Digitalni trendovi, ali i bankarstvo se mijenjaju iz dana u dan upravo kako bi udovoljili tim potrebama. Kao polazna tačka u dizajnu naših proizvoda i procesa je kreiranje jedinstvenog iskustva klijenata. Nastojimo se približiti našim klijentima i olakšati im upravljanje vlastitim finansijama.
