• Banka raste po obimu poslovanja, ali taj rast nastojimo da držimo pod kontrolom kroz odgovorno upravljanje kreditnim rizikom • Povjerenje se ne gradi samo kamatnom stopom, nego i dostupnošću, rofesionalnošću, jednostavnošću usluge i osjećajem da banka razumije lokalnu ekonomiju i ljude koji u njoj posluju • AI ne posmatramo kao zamjenu za čovjeka, nego kao podršku ljudima da rade kvalitetnije i efikasnije
Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ
Naša Banka a.d. Banja Luka u posljednjih nekoliko godina prolazi kroz fazu intenzivne transformacije, od ukrupnjavanja vlasničke strukture i jačanja kapitala, preko širenja poslovne mreže i digitalnih kanala, do razvoja proizvoda koji prate savremene trendove održivog finansiranja. Poslovni rezultati pokazuju rast plasmana, depozita i dobiti, ali i važnu promjenu u strukturi tog rasta. U prvi plan sve više dolaze kvalitet klijentske baze, operativna efikasnost, upravljanje rizicima i sposobnost Banke da bude brza, dostupna i dovoljno bliska lokalnim zajednicama u kojima posluje.
O poslovnim rezultatima, kamatnom okruženju, kreditnoj aktivnosti, depozitima, održivom finansiranju, odnosu fizičke mreže i digitalnih kanala, kao i o pozicioniranju Naše Banke u odnosu na veće banke na tržištu, razgovarali smo sa gospodinom Dejanom Vukliševićem, predsjednikom Upravnog odbora Naše Banke a.d. Banja Luka.
• Kako biste, gospodine Vukliševiću, ocijenili poslovne rezultate Banke u posljednjih godinu dana – šta je bio ključni generator rasta, a gdje su bili najveći izazovi?
– Poslovne rezultate ocijenio bih kao stabilne, razvojne i veoma važne za narednu fazu rasta Banke. Posebno nam je značajno što rast nije bio zasnovan samo na jednom pokazatelju, nego na širenju ukupnog poslovnog odnosa sa klijentima. Rasli su i depoziti i krediti, a istovremeno je dodatno poboljšan kvalitet aktive, što je za banku našeg profila naročito važno. Klijentski depoziti porasli su prošle godine sa 269,7 miliona KM na 336,8 miliona KM, dok su krediti i potraživanja od komitenata porasli sa 207 miliona KM na 252 miliona KM. Neto dobit je povećana sa 2,2 miliona KM na 2,4 miliona KM, a učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima spušteno je na 2,86 odsto zaključno sa krajem prošle godine. Smanjenje učešća nekvalitetnih kredita nastavili smo i ove godine pa smo trenutno u tom segmentu na nekih 2,6 odsto, što je bolje od tržišnog prosjeka koje se nalazi na oko 3 odsto. Podaci koje sam iznio za nas imaju dvostruko značenje: pokazuju da Banka raste po obimu poslovanja, ali i da taj rast nastojimo da držimo pod kontrolom kroz odgovorno upravljanje kreditnim rizikom.
Ključni generator rasta bio je, prije svega, rast obima poslovanja i jačanje baze klijenata. Banka je sve više prihodovala iz šireg i kvalitetnijeg odnosa sa klijentima, a manje iz samog efekta kamatnih marži što je, naravno, zdraviji i dugoročno održiviji pravac.
Najveći izazovi bili su povezani sa rastom troškova finansiranja i potrebom da se istovremeno širi poslovanje, ulaže u mrežu, tehnologiju i ljude, a da se pri tome zadrži disciplina u troškovima i kvalitet portfolija. Uz sve to došlo je i do promjena u kamatnom okruženju. Prošla godina nije bila godina jednostavnog rasta. Bila je to izazovna godina koja je zahtijevala stalnu budnost i vrlo pažljivo i odgovorno upravljanje svakim segmentom poslovanja.
FOKUS NA UKUPNOM ODNOSU SA KLIJENTOM
• Neto kamatni prihodi ostali su relativno stabilni uprkos promjenama u kamatnom okruženju. Koliko je taj balans održiv u narednom periodu?
– Taj balans je održiv samo ako se aktivno upravlja svim njegovim elementima. Nije realno očekivati da će samo kamatno okruženje biti dovoljan oslonac za rast profitabilnosti. U prethodnom periodu više kamatne stope svakako su djelimično pomagale bankarskom sektoru, ali sada ulazimo u fazu u kojoj se vidi da rast kamatnih prihoda prati i snažniji rast kamatnih rashoda. Kod nas je prihod od kamata porastao, ali su rashodi kamata rasli brže. Zbog toga je neto kamatni prihod ostao relativno stabilan, odnosno porastao je samo umjereno. To jasno pokazuje da se prostor za pasivno oslanjanje na kamatnu maržu smanjuje.
U narednom periodu održivost će zavisiti od nekoliko faktora: od sposobnosti Banke da raste u kvalitetnim plasmanima, od strukture depozita, od cijene izvora finansiranja, od razvoja naknadnih prihoda i provizija, a svakako i od efikasnosti poslovanja. Zato naš fokus nije samo na kamati, nego na ukupnom odnosu sa klijentom. Želimo da klijenti kod nas imaju račun koji koriste, digitalne usluge koje im olakšavaju svakodnevne obaveze, kreditne proizvode koji odgovaraju njihovim realnim potrebama i savjetodavnu podršku u poslovnicama kada im je potrebna. Stabilnost neto kamatnog prihoda jeste važna, ali buduća profitabilnost mora sve više dolaziti iz šireg poslovnog modela. Mora dolaziti iz većeg obima kvalitetnih odnosa, boljeg korisničkog iskustva, kontrolisanih rizika i odgovornog upravljanja troškovima.
• U kojoj mjeri je rast dobiti rezultat operativnog unapređenja, a koliko posljedica tržišnih okolnosti poput viših kamatnih stopa?
– Iskreno, sve je operativni rezultat. Doduše, bilo bi neodgovorno reći da tržišne okolnosti nisu imale nikakav uticaj. Bankarski sektor je u prethodnim godinama poslovao u drugačijem kamatnom ambijentu i to je svakako pomoglo rastu prihoda od kamata. Međutim, podaci za posljednju godinu pokazuju da se taj efekat postepeno normalizuje. Kamatni prihodi jesu porasli, ali su i kamatni rashodi rasli znatno brže, pa neto efekat nije bio presudan kao ranije. Zato tvrdim da se težište rasta dobiti sve više pomjera ka operativnom unapređenju. To podrazumijeva bolju organizaciju, kvalitetnije upravljanje portfolijom, rast depozitne baze, veći broj aktivnih klijentskih odnosa, rast prihoda od naknada i provizija, ali i stalno ulaganje u tehnologiju i procese.
Naša Banka je u prethodnom periodu prošla kroz značajne transformacione procese. Ulagali smo u modernizaciju sistema, u digitalne kanale, u razvoj mreže i u jačanje tima. Takvi procesi ne daju uvijek trenutni efekat u bilansu uspjeha, ali stvaraju osnovu za stabilniji i kvalitetniji rast. Na primjer, upravo zahvaljujući takvom opredjeljenju, težimo da u budućnosti pružimo najkvalitetniji servis za fizička lica, što nam je bio i ostao strateški važan cilj.
PRAVCI RASTA
• Kreditna aktivnost u bankarskom sektoru je umjerena. Da li vidite prostor za snažniji rast plasmana i u kojim segmentima?
– Prostor za rast plasmana postoji, ali ne u smislu nekontrolisanog širenja kreditnog portfolija. U bankarstvu je rast dobar samo ako je održiv, dobro analiziran i usklađen sa rizičnim profilom Banke. Naš cilj nije da rastemo po svaku cijenu, nego da rastemo u segmentima u kojima možemo dobro razumjeti potrebe klijenata, kvalitetno procijeniti rizik i ponuditi proizvode koji imaju realnu ekonomsku svrhu.
Prostor za rast vidimo u nekoliko pravaca. Prvi je stanovništvo, posebno klijenti sa kojima Banka razvija širi transakcioni odnos. Kada klijent kod vas prima platu, plaća obaveze, koristi karticu i digitalne kanale, vi ga bolje poznajete i možete odgovornije ponuditi kreditni proizvod. Drugi pravac su mala i srednja preduzeća. To je segment koji je od izuzetnog značaja za lokalne zajednice i domaću privredu. Upravo tu manja i fleksibilnija banka može pokazati prednost, jer može biti bliža klijentu, brže razumjeti njegov poslovni model i ponuditi konkretnije i prilagođenije rješenje. Treći pravac je agrobiznis, posebno imajući u vidu potencijal domaće proizvodnje hrane, potrebe za modernizacijom i sve veći značaj energetske efikasnosti u proizvodnim procesima. Četvrti pravac je tzv. zeleno i održivo finansiranje, odnosno finansiranje proizvoda i investicija kao što su solarni paneli, toplotne pumpe, energetski efikasna oprema i druga rješenja koja smanjuju troškove i doprinose održivom razvoju. Taj segment je još u razvoju, ali dugoročno ima ozbiljan potencijal.
• Depoziti su ključ povjerenja klijenata. Kakve trendove bilježite i šta oni govore o ponašanju građana i privrede?
– Depoziti su jedan od najvažnijih pokazatelja povjerenja. Klijent može koristiti pojedinačan proizvod iz različitih razloga, ali kada banci povjeri svoj novac i svakodnevni platni promet, to je mnogo dublji odnos. Upravo zato nas ohrabruje rast depozita koji smo ostvarili u proteklom periodu. Posebno je značajan rast sredstava na transakcionim računima. Oni su porasli sa nekih 170 miliona KM na više od 220 miliona KM. To pokazuje da klijenti ne koriste Banku samo kao mjesto za povremeno oročenje ili pojedinačnu transakciju, nego sve više kao svoju svakodnevnu banku.
Kod građana i privrede vidimo oprez, ali i potrebu za likvidnošću, sigurnošću i jednostavnom dostupnošću novca. Ljudi žele da imaju kontrolu nad svojim sredstvima. Žele funkcionalne račune, brze usluge, pouzdanu podršku i digitalne alate koji im štede vrijeme. Privreda, s druge strane, traži banku koja razumije dnevni platni promet, sezonalnost poslovanja, potrebe za obrtnim sredstvima i investicionim ciklusima.
Za nas je posebno važno što rast depozita dolazi zajedno sa rastom ukupnog odnosa sa klijentima. To je signal da se povjerenje ne gradi samo kamatnom stopom, nego i dostupnošću, profesionalnošću, jednostavnošću usluge i osjećajem da banka razumije lokalnu ekonomiju i ljude koji u njoj posluju.
ZELENI I ESG PROIZVODI
• Naša Banka je ulazila u projekte održivog finansiranja. Koliko su, po Vama, “zeleni” i ESG proizvodi danas realan biznis, a koliko još uvijek razvojna faza?
– Zeleni i ESG proizvodi mogu i moraju biti realan biznis, ali su i dalje razvojna faza. Naime, realan su biznis zato što energetska efikasnost više nije samo pitanje imidža ili društvene odgovornosti. Ona direktno utiče na troškove domaćinstava i preduzeća, na konkurentnost privrede i na sposobnost kompanija da se prilagođavaju novim standardima tržišta. S druge strane, to je još razvojna faza jer tržište treba dodatnu edukaciju, stabilnije dobavljačke lance, jasnije informacije i veći broj kvalitetno pripremljenih projekata. Mnogi klijenti razumiju da su solarni paneli, toplotne pumpe ili druga energetski efikasna rješenja korisni, ali im je potrebna pomoć da procijene isplativost, rok povrata investicije i najpovoljniji način finansiranja.
Naša Banka je u taj proces ušla vrlo konkretno, kroz emisije ESG, odnosno zelenih obveznica, i kroz usmjeravanje prikupljenih sredstava u kreditne linije za fizička i pravna lica. Uspješno smo realizovali cijeli proces i njime šaljemo poruku da održivo finansiranje ne treba ostati na nivou deklarativne podrške, već mora imati konkretan proizvod, konkretan izvor finansiranja i konkretnu korist za klijente. Vjerujemo da će se ovaj segment razvijati sve brže. ESG standardi postaju dio evropskog poslovnog okruženja, a domaće kompanije koje žele da budu konkurentne moraće sve više da vode računa o energetskoj efikasnosti, smanjenju troškova i održivom upravljanju. Vidim ulogu banaka kao veoma važnu u tome da finansiraju, objašnjavaju i povezuju razvojne potrebe klijenata sa dugoročno odgovornim rješenjima.
• Širenje poslovne mreže i jačanje tima ukazuju na ambicije rasta. Gdje vidite optimalan balans između fizičkog prisustva i digitalnih kanala?
– Optimalan balans nije u tome da se fizička mreža i digitalni kanali posmatraju kao suprotnosti. Naprotiv, oni treba da rade zajedno. Digitalni kanali treba da preuzmu rutinske, svakodnevne i jednostavne transakcije, dok poslovnice treba da imaju sve veću savjetodavnu ulogu, gradeći povjerenje u neposrednim odnosima. Za banku našeg profila fizičko prisustvo je i dalje veoma važno. Mi poslujemo u lokalnim zajednicama u kojima klijenti cijene dostupnost, razgovor i osjećaj da imaju kome da se obrate. To je posebno važno kod složenijih odluka kao što su krediti, investicije, poslovni aranžmani, podrška malim i srednjim preduzećima ili finansiranje porodičnih i poslovnih planova. Istovremeno, i navike klijenata se mijenjaju. Oni žele da veći dio svakodnevnog bankarstva obave brzo, jednostavno i bez dolaska u poslovnicu. Zato razvijamo digitalne kanale i usluge koje omogućavaju praktičnije upravljanje računima, plaćanjima, karticama i drugim bankarskim poslovima.
Naš cilj je da klijent ima izbor. Ako želi brzinu i samostalnost – digitalni kanal mu je dostupan i jednostavan. Ako želi razgovor, savjet ili podršku, poslovnica pruža i takvu kvalitetnu uslugu. Budućnost bankarstva ogleda se u pametnom spajanju lokalne dostupnosti, ljudskih neposrednih kontakata i savremenih digitalnih alata.
DIGITALIZACIJA I AI
• Razvoj umjetne inteligencije i digitalizacije definitivno mijenja bankarstvo. Koje konkretne procese u vašoj Banci već transformiše i kako će to uticati na način rada zaposlenih i odnos s klijentima?
– Razvoj umjetne inteligencije i digitalizacije posmatramo kao jednu od najvažnijih promjena u savremenom bankarstvu, ali joj pristupamo odgovorno i odmjereno. U bankarstvu je veoma važno prije donošenja bilo kakve odluke razumjeti gdje nove tehnologije zaista donose vrijednost, kako utiču na sigurnost, povjerenje i kvalitet usluga i na koji način mogu unaprijediti rad zaposlenih i iskustvo klijenata. Naša Banka je svjesna promjena koje donose AI alati i šira digitalna transformacija, zbog čega smo otvoreni za provjerene i za naše poslovanje odgovarajuće oblike njihove primjene. Određene modele AI alata već smo počeli da testiramo i koristimo, iako još nijedan od njih nismo definitivno usvojili kao standardizovano rješenje na nivou cijele Banke. Smatramo prirodnim i odgovornim da prvo razumijemo mogućnosti, zatim procijenimo rizike i koristi, pa tek onda donosimo odluke o široj primjeni. Za sada, AI alate najviše koristimo u segmentu ljudskih resursa, posebno u procedurama prijema, selekcije i praćenja razvoja zaposlenih. Prva iskustva su veoma ohrabrujuća, čak bih rekao impresivna, jer ovakvi alati mogu pružiti složene i dubinske uvide koji bi ranije lako ostali skriveni ili bi zahtijevali mnogo više vremena i ljudske analize. AI nam pomaže da bolje sagledamo potencijale kandidata, razvojne potrebe zaposlenih, obrasce u timskoj dinamici, mogućnosti za kvalitetnije planiranje karijernog puta itd. Moram naglasiti da AI ne posmatramo kao zamjenu za čovjeka, nego kao podršku ljudima da rade kvalitetnije i efikasnije. U bankarstvu su znanje, odgovornost, profesionalna procjena i povjerenje i dalje nezamjenjivi. AI može pomoći da brže dođemo do boljih analiza, ali konačne odluke moraju ostati u rukama stručnih i odgovornih ljudi.
Kada govorimo o digitalizaciji, ona je svakako jedan od naših strateških ciljeva. To se već vidi kroz razvoj mobilnog bankarstva „Naš mBank“, koje klijentima omogućava da veliki dio svakodnevnih bankarskih poslova obavljaju jednostavno, brzo i kada god im to odgovara. Plaćanja 24 časa dnevno, podizanje novca bez kartice, promjena limita, upravljanje karticom i druge funkcionalnosti preuzimaju teret rutinskih transakcija koje su ranije zahtijevale odlazak u poslovnicu. Na taj način mijenja se i uloga zaposlenih. Šalter i poslovnica neće nestati, ali njihova uloga postaje drugačija. Sve manje treba da budu mjesto za obavljanje jednostavnih, ponavljajućih transakcija, a sve više mjesto za savjet, podršku, početni kontakt s Bankom i rješavanje složenijih potreba klijenata. To znači da će zaposleni u budućnosti još više razvijati savjetodavne, komunikacijske i analitičke vještine.
Naš cilj je da spojimo lokalnu dostupnost sa praktičnim digitalnim alatima. Klijent treba da ima digitalnu uslugu kada želi brzinu i samostalnost, ali i čovjeka u poslovnici kada želi razgovor, dodatno objašnjenje, savjet ili sigurnost da je donio dobru odluku. Vjerujemo da je upravo ta kombinacija budućnost bankarstva – tehnologija koja pojednostavljuje svakodnevicu i ljudi koji grade povjerenje.
Zato AI i digitalizaciju ne doživljavamo kao odmak od klijenta, nego kao način da mu budemo dostupniji, efikasniji i korisniji. Ako tehnologija oslobodi vrijeme zaposlenih od rutinskih zadataka, oni se mogu više posvetiti razumijevanju stvarnih potreba klijenata. A to je za banku našeg profila posebno važno, jer svoju šansu vidimo upravo u bliskosti, dostupnosti, profesionalnosti i sposobnosti da savremena rješenja prilagodimo konkretnim ljudima i lokalnim zajednicama u kojima poslujemo.
• Kako se pozicionirate u odnosu na veće banke na tržištu? Šta vidite kao šansu Naše Banke?
– Veće banke imaju prednosti koje su očigledne – veću skalu, veće budžete, širu bazu klijenata, snažnije tehnološke kapacitete… To poštujemo i toga smo svjesni. Međutim, bankarsko tržište ne čine samo najveći sistemi. Postoji neophodan prostor i za banku koja je bliža klijentu, brža u razumijevanju njegovih potreba i spremnija da gradi odnos koji nije zasnovan samo na standardizovanom proizvodu. Šansa Naše Banke je upravo u toj kombinaciji domaćeg kapitala, lokalnog razumijevanja, bankarske tradicije, fleksibilnosti i jasne ambicije da rastemo odgovorno. Naša šansa je da budemo banka koja je dovoljno snažna i stabilna da klijentu pruži sigurnost, a dovoljno bliska i operativna da ga zaista razumije.
U prethodnom periodu dodatno smo pojačali regulatorni kapital, što je za banku od suštinskog značaja. Jači kapital znači veću otpornost na moguće tržišne i kreditne šokove, snažniju osnovu za rast plasmana, bolju sposobnost upravljanja rizicima i veći prostor za podršku stanovništvu i privredi. Za klijente to znači sigurnijeg partnera, a za Banku mogućnost da svoje razvojne planove sprovodi stabilnije i dugoročnije. Posebno važan iskorak predstavlja stečeni međunarodni kreditni rejting. Naša Banka je 2024. godine osigurala međunarodni kreditni rejting “B-/B uz stabilne izglede”, dobijen od renomirane agencije S&P Global Ratings. Taj rejting nije samo formalna ocjena, već stručna potvrda stabilnosti, odgovornog poslovanja i transparentnosti Banke u izazovnom okruženju. Time je Naša Banka postala prva, odnosno jedina banka sa domaćim kapitalom u Bosni i Hercegovini kojoj je to pošlo za rukom. Za nas je posebno značajno što je taj kreditni rejting prošle godine potvrđen. To pokazuje da nije riječ o jednokratnom priznanju, nego o kontinuitetu poslovanja koji može izdržati međunarodnu provjeru. U praktičnom smislu, Banka danas faktički ima sve važne preduslove za izlazak na međunarodno tržište. Ima ojačanu kapitalnu bazu, stabilne izglede, jasnu vlasničku strukturu, unaprijeđeno upravljanje rizicima i međunarodno prepoznatljiv kreditni profil.
To ne znači da želimo preskakati faze razvoja ili predstavljati se većima nego što jesmo. Naprotiv, naš pristup je da rastemo iz realnih temelja. Ali međunarodni rejting i pojačan regulatorni kapital daju nam dodatnu reputacionu i poslovnu snagu. Oni šalju poruku klijentima, partnerima i potencijalnim investitorima da domaća banka, uz odgovorno upravljanje i visok nivo transparentnosti, može dostići standarde koji su prepoznatljivi i van domaćeg tržišta.
Naš cilj je da gradimo banku koja će biti prepoznata po stabilnosti, profesionalnosti, odgovornom upravljanju rizicima, kvalitetu odnosa sa klijentima i spremnosti da podrži razvoj lokalnih zajednica. To je prostor u kojem vidimo svoju dugoročnu šansu.
ZNAČAJ PROJEKATA TIPS Clone I SEPA
• Odnedavno ste predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH. Koje ključne promjene u regulatornom ili tržišnom okruženju smatrate prioritetnim za sektor?
– Bankarski sektor je, po mom mišljenju, najuređeniji poslovni sektor u Bosni i Hercegovini. To nije neka bankarska mantra, već konkretan rezultat dugogodišnjeg regulatornog razvoja, stalnog nadzora, te visokih zahtjeva u upravljanju rizicima, kapitalom, likvidnošću, informacionom sigurnošću i zaštitom klijenata. Bankarsko tržište je vjerovatno i najuređenije tržište u BiH, jer banke posluju u ambijentu u kojem su pravila jasna, kontrole kontinuirane, a odgovornost veoma visoka. Upravo zato, smatram da nam je sada prioritet pametno usklađivanje sa evropskim platnim i digitalnim standardima, jer su za bankarski sektor, ali i za građane i privredu, projekti TIPS Clone i SEPA izuzetno važni. TIPS Clone je korak koji prethodi punijoj integraciji u evropski platni prostor. Riječ je o uspostavljanju platforme za instant plaćanja, zasnovane na evropskom TIPS modelu, koja omogućava izvršenje plaćanja u realnom vremenu, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine. Centralna banka BiH je u oktobru 2025. potpisala Pismo namjere za ovaj projekat koji bi trebao biti u funkciji već na ljeto, a cilj je da BiH dobije platformu interoperabilnu sa evropskim TIPS sistemom i time otvori put ka integraciji u SEPA tržište plaćanja. Za građane to znači brža, jednostavnija i dostupnija plaćanja. Za privredu, manji trošak novčanih tokova, brže izvršenje obaveza, efikasnije poslovanje i lakše povezivanje sa partnerima u zemlji i inostranstvu. Za banke je to modernizacija platne infrastrukture i stvaranje prostora za nove digitalne usluge, mobilna plaćanja, naprednije aplikacije i bolje korisničko iskustvo.
Nakon toga dolazi SEPA kao širi i strateški važan cilj. SEPA, odnosno jedinstveno područje plaćanja u evrima, omogućava da plaćanja prema zemljama Evropske unije i drugim članicama ovog područja budu brža, standardizovanija i povoljnija. Srbija je formalno postala dio SEPA područja u maju 2025., a banke u Srbiji su od 5. maja ove godine počele operativno izvršavati SEPA plaćanja. To pokazuje koliko je ovaj proces važan za finansijsku integraciju zemalja regiona u evropske tokove. Za BiH je SEPA prioritet zato što ne govorimo samo o bankarskoj tehnici, nego o konkurentnosti cijele ekonomije. Svaki izvoznik, freelancer, mala firma, porodično preduzeće, student i građanin koji prima novac iz inostranstva ili kompanija koja plaća dobavljače u Evropi, osjetiće razliku ako plaćanja budu brža, jeftinija i jednostavnija. To je jedna od reformi koja će se vrlo konkretno primijetiti u svakodnevnom životu.
