Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH: Potencijali banaka su puno veći od...

Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH: Potencijali banaka su puno veći od efekata koje daju

306
0
PODIJELI

Banke su u posljednjih nekoliko godina puno toga napravile na smanjenju troškova poslovanja i unapređenju poslovnih modela Za trajnije poboljšanje stanja nisu dovoljni potezi samo bankarskog sektora a mi smo jedinstven primjer društva u kojem se mjere, umjesto sa državnog, nastoje poduzimati sa razine entiteta i županija

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

  • Poštovani gospodine Kutle, nedavno su objelodanjeni izvještaji nezavisnih revizora o poslovanju banaka u 2019. godini. Ponovo su vrlo dobri. Imate li predstavu o tome koliko su banke pogođene krizom Covid-19 i kakvu godinu one mogu očekivati?

– Prošlu 2019. godinu banke u BiH su izuzetno uspješno završile. Još prije pojave koronavirusa sam upozoravao da je to godina u kojoj će banke ostvariti najbolji rezultat, ali, isto tako, i posljednja godina u kojoj će se crpiti profitabilnost na takav način. Banke su u posljednjih nekoliko godina ostvarivale sve veću profitabilnast radeći/koristeći efekte unapređenja poslovne aktivnosti s jedne, i smanjenja pasivne kamate s druge strane.

Naime, banke su u posljednjih nekoliko godina puno toga napravile na smanjenju troškova poslovanja i unapređenju poslovnih modela. Kao rezultat tog procesa je i povećanje kapitaliziranosti, kao i profitabilnosti banaka. Drugi razlog povećanja profitabilnosti je činjenica da su kamate na depozite-trošak banke na povijesno niskoj razini te su banke neto kamatni prihod ostvarivale više tim smanjenjem nego rastom kamatnog prihoda.

Takvom načinu rasta profitabilnosti pomalo dolazi kraj. Banke u kratkom periodu neće moći optimizirati troškove bez da rade tkz. cost cating kao dugoročni problem, sa jedne strane, a i rast neto kamatnog prihoda iz smanjenja troškova depozita se iscrpio.

Nevezano za Covid-19, banke moraju raditi dugoročnu strategiju poslovanja budućnosti. Budućnosti koju danas treba početi ostvarivati a ne čekati sutra. Temeljni zadatak banaka je dugoročno ostvarenje zacrtane misije/razloga poslovanja prateći zacrtanu i planiranu viziju.

Efekti Covida-19 se mogu samo nagađati a nikako pravilno predvidjeti iz jednostavnog razloga što nitko ne može znati koliko će još trajati, kako će se često pojavljivati i kakve će zdravstvene efekte proizvesti. Tek kad budemo kontrolirali te zdravstvene probleme moći ćemo jasnije definirati i pripremati ekonomske efekte.

Jasno je da će ne samo banke nego i svi gospodarski subjekti morati mijenjati/prilagođavati načine rada datim okolnostima. Već danas je jasno da će ova pandemija izazvati dugoročne ekonomske probleme. Kakvi krajnji efekti i brzina oporavka će biti ovisi o puno faktora. Prvi, najvažniji je savladavanje zdravstvenog efekta pandemije. Drugi nepoznati element je brzina oporavka okruženja, posebno EU, jer naše gospodarstvo nije samostalan otok u oceanu. Treći bitan element u kojem stanju će biti naša ekonomija te kako i kojim dodatnim resursima je pokrenuti. Četvrti bitan i u isto vrijeme najneizvjesniji element je politička situacija, nesigurnost u BiH koja će još dugo ostati i voditi zemlju u siromaštvo.

PROMPTNE REAKCIJE

  • Entitetske agencije za bankarstvo produžile su moratorije na otplatu kredita za još dva mjeseca. Kakav je odziv klijenata i kakve su, po Vama, rezultate ove odluke dosad postigle?

– Bankarski sektor u BiH je promptno reagirao čim se pojavila pandemija. Svakodnevno su organizirani sastanci direktora banaka kako bi se našlo u tom trenutku najbolje rješenje. Ruku na srce, i agencije za bankarstvo kao i Centralna banka BiH su reagirale na isti način. 

Moratorij na sve kredite pravnim subjektima koji su izgubili prihode kao i fizičkim osobama koji su ostali bez osobnih primanja su promptno odobravani. Jasno je da je u početku bilo tehničkih problema, jer je svima ovo bilo nepoznanica. Banke su odobrile i produžavat će moratorij svima takvima sve dok pandemija bude trajala.

Trebamo biti svjesni činjenice da je to samo kratkoročna mjera koja klijentima daje mogućnost preživljavanja, ali ne poboljšanja stanja. Za trajnije mjere nisu dovoljni potezi samo bankarskog sektora. Prateći poteze EU vidimo u kojoj prednosti su te države i njihovi stanovnici. Svu tu pomoć koji oni imaju mi, na žalost, možemo samo sanjati. Realna snaga naše države, pogotovo kad se cijeni sa entitetske razine, je gotovo zanemariva. Centralna banka dok je na snazi currency board nema alata kojima dugoročno može pomoći. Njezini alati su samo manevri sa obveznom rezervom i to su bili spremni uraditi. Banke su odobrenim moratorijem smirili situaciju i omogućili klijentima da ostanu u životu ali trebamo biti svjesni da to nije mjera koja na duge staze može donijeti pozitivne efekte.

  • Koliko mjere regulatora tržišta u smislu poticanja likvidnosti i mjere države u smislu garancija (garancijski fondovi u oba entieta) mogu utjecati na podršku pogođenoj privredi i na održavanje zadovoljavajućeg nivoa kreditne aktivnosti?

– BiH se nalazi u specifičnoj situaciji. Svugdje u svijetu se svi problemi rješavaju i sve planirane aktivnosti rade sa nivoa države. Na žalost, mi smo jedina država u svijetu u kojoj se to pokušava raditi sa razine entiteta-županije. Snaga tih nižih razina nije ni blizu dovoljna za rješenje problema. Politička nestabilnost čiji smo taoci ne dozvoljava dugoročno razmišljanje-strategijsko razmišljanje. Demokracija u kojoj mi živimo, i na žalost ćemo još dugo živjeti, je gora od diktature. U diktaturi, kako god loša bila, bar se zna tko je odgovoran. U našem slučaju tri do maksimalno pet političkih lidera drže cijelu državu u stanju mirovanja u kojem ravnomjerno tonemo kao u živi pijesak.

Na našu žalost, mi nismo kreirali a onda ne možemo ni mijenjati to političko uređenje-kaos. Ako budemo imali sreće da postanemo interesna sfera EU ili Amerike, oni bi to relativno brzo mogli promijeniti, a do tada moramo naučiti živjeti u ovakvim uvjetima.

Sva planirana, moguća pomoć sa nivoa entiteta je i bit će nedovoljna za pravi ekonomski oporavak. 

VRIJEME ZA OZBILJNOST I ODGOVORNOST

  • I inače, mislite li da su potencijali bankarskog sektora u saniranju negativnih efekata izazvanih pandemijom iskorišteni dovoljno i na pravi način?

– Bankarski sektor, to i ptice na grani znaju, je najuređeniji dio BiH gospodarstva. Kao takve, banke pronalaze razne načine kako razvijati klijente, društvenu zajednicu, zaposlenike i ostvarivati pozitivan povrat na uloženi kapital. Statički gledano, banke to dobro rade. Uspoređujući se sa onim šta rade banke u EU, mi smo na početku. Takva situacija jasno da ne odgovara bankama jer bi one u drugačijoj političkoj situaciji mogle imati značajniji doprinos. Banke nisu same sebi svrha niti same mogu biti pokretači svih aktivnosti. Potencijali bh. banaka su puno veći od efekata koje daju iz prostog razloga što ambijent u kojem posluju ne dozvoljava kvalitetniji doprinos.

Banke pronalaze, i morat će to još bolje raditi, nove načine rada -unaprjeđenja djelatnosti a time i većeg doprinosa razvoju društva. Banke tek u narednom periodu trebaju pokazati ozbiljnost i odgovornost za ono što rade. Nema poznatog lijeka za pandemiju ni recepta za buduće bankarsko poslovanje. Banke će morati u hodu rješavati novonastale probleme i predlagati načine prevazilaženja istih.

  • Šta biste sugerisali vladama u smislu mjera za oporavak ekonomije i poticanje ekonomskog rasta?

– Možda je neozbiljno predlagati nešto vladama kad nisam direktni učesnik niti imam odgovornost za iste, ali neke stvari su jasne.

Jasno je da je naše političko ustrojstvo dugoročno neodrživo. Ne treba biti puno pametan pa zaključiti da u ovakvoj nestabilnoj državi sa 14-15 vlada nije moguće ostvarivati zacrtane strategijske zadatke. 

Teško je očekivati političku stabilnost sa ratnim ustavom – tko će raditi sa takvom državom. Taj ustroj nitko iznutra ne može promijeniti. Nema promjena bez dugoročnih strategija. Nijedna strategija na kratak rok se ne može provesti, niti bez značajnih promjena. Tu strategiju nitko ne može provesti u četverogodišnjem mandatu u kojem prve godine se donosi vlast, zadnje se priprema za nove izbore i umjesto strategijskih donose se kratkoročne – operativne promjene. Takve promjene po definiciji su u suprotnosti sa pravom strategijom.

Već odavno su svima jasne i dovoljno poznate sve strukturne reforme koje bi trebalo provesti. Na žalost, još nitko se nije ni pokušao uhvatiti u koštac sa tako ozbiljnim – neophodnim problemom. Sve naše reforme su svedene na nivo nacije i stranačke pripadnosti, a time se, jasno je, ne može ništa riješiti. Na vlasti su 25 godina ljudi čiji kvalitet je pripadnost naciji i stranci, sve bitno je u drugom planu. Sa takvim kadrom osuđeni smo na stagniranje. Treba biti iskren i reći kako mi imamo izuzetno sposobnih ljudi, ali takvi na žalost još dugo neće moći doći do izražaja. Bez ambijenta u kojem će se dozvoliti sposobnim da dođu do izražaja, da napreduju, pokažu svoj kvalitet na duge staze, pričat ćemo o budućnosti kao o snovima.

DIGITALIZACIJA NIJE JEDNOZNAČAN PROCES

  • Da li očekujete da će banke vršiti restrukturiranje pod utjecajem pandemije i veće digitalizacije, odnosno hoće li doći do zatvaranja poslovnica i smanjenja broja zaposlenih?

– Banke u BiH već posljednih 5-6 godina intenzivno rade na digitalizaciji poslovanja, pandemija je samo ubrzala neke aktivnosti i potvrdila koliko uspješno se može raditi na daljinu. Sama digitalizacija nije jednoznačan proces. Ona podrazumijeva mnogo više od informatizacije. Digitalizacija je kompletan sustav promjena i razmišljanja koja klijente i poslodavce stavljaju u kompletno drugačiji položaj jedne prema drugima. Najmanji dio procesa je kompletiranje informatičkih alata i softvera potrebnih za korištenje. To je kompletna promjena filozofije rada. Jedan od najbitnijih elemenata je kako napraviti balans živog rada i tehnike. Tehnika može puno toga ubrzati i pojednostaviti, ali nikako zamijeniti čovjeka. Jasno je da će sve većom digitalizacijom doći i već dolazi do kompletno drugačije organizacije banke primjereno potrebama tehnologije i svrsishodnosti posla. Uz digitalizaciju – kanale distribucije mijenjaju se postepeno navike i potrebe klijenata, a time i aktivnosti djelatnika. Uz taj proces banke dugoročno procjenjuju koji poslovi će biti budućnost poslovanja tražeći odgovore od klijenata, postavljajući njima egzaktna pitanja kako bi iz prve ruke saznali što će biti njihovi zahtjevi i prema njima postaviti načine poslovanja.

Sve potrebno o budućnosti banke moraju saznati od onih za koje se i kreira poslovanje. Kroz odgovore na ta pitanja će se i postavljati infrastruktura banaka. Treba jasno naglasiti da ni u kojem slučaju digitalizacija ne isključuje ljudski rad, direktan kontakt sa klijentima, ona ga samo optimizira.

  • Mnogo se priča o tome da nakon korone ništa neće biti kao prije. Šta mislite kako će izgledati bankarstvo sutra?

– Bankarski sustav će se morati ubrzano mijenjati i prilagođavati sve zahtjevnijim i različitijim zahtjevima klijenata i bez korone. Ona je samo otvorila oči, i ne samo bankama, šta je sve moguće u budućnosti i kako moraju biti svi spremni u hodu mijenjati uvijete poslovanja. Kako to napraviti treba strategijski pripremati gledajući unaprijed najmanje 5-10 godina počevši od danas. Temeljna nepoznanica je koje zahtjeve će imati budući klijenti kako ih na vrijeme saznati i pripremiti proizvode kako bi odgovorili i ostali u isto vrijeme samoodrživi i dovoljno profitabilni. To je jednostavno reći, postaviti teoretski model, ali treba ga dnevno prilagođavati realnosti i dovoljno brzo mijenjati kako bi uvijek bili dovoljno aktuelni. Brzina i kvaliteta promjena postaje odlučujući čimbenik kao i kvaliteta – educiranost djelatnika. U svakom slučaju, bankarstvo budućnosti će imati strašno malo poveznica sa današnjim. Jedina konstanta je sposoban, multifunkcionalan, procesno educiran čovjek kao središte svega.

FINANSIJSKA NEPISMENOST JE OPĆI PROBLEM

  • Koliko će bilo kakve promjene biti moguće ukoliko se ne podigne finansijska pismenost? Kakvo je Vaše mišljenje o njenom aktuelnom nivou i kod stanovništva, i kod zaposlenih u bankama i kod menadžera?

– Financijska nepismenost u širem smislu je krucijalni problem. Njega nije jednostavno ni definirati, a pogotovo riješiti. Ona je prisutna u svim segmentima društva, od školskog uzrasta, studenskog, do ljudi sa završenim fakultetima. Na žalost, najviše je prisutna u političkoj sferi, što direktno negativno utječe na mogućnosti razvoja.

Kadrovska struktura uposlenih u parlamentima, a naročito u izvršnoj vlasti je na kritičnom minimumu. Dugoročan problem je što se i ne pokušava poboljšavati, naprotiv iz godine u godinu je lošija. Dva su za to osnovna razloga o kojima bi trebalo povesti računa. Prvi je reforma školstva. Ono je u BiH među najzaostalijim u Europi. Dok Europa uči kako razmišljati, kreirati, kolaborirati, razvijati odnose među ljudima, mi učimo kako memorirati i to krive stvari. Sa takvim pristupom sve smo dalje od svijeta. Drugi problem su političke strukture popunjene ljudima čije su najveće kompetencije pripadnost naciji i stranci, a to je ono što nikog normalnog danas ne interesira.

Jasno je da postoje dugoročna rješenja za oba problema, ali na žalost još nikom odgovornom ne pada na pamet raditi nešto po tom pitanju. Jednostavno, dok na pozicijama lidera ne budemo imali lidere – a možemo, situacija će biti nepromijenjena.

  • Prije nekoliko mjeseci Udruženje banaka promoviralo je Bijelu knjigu? Da li je pandemija bacila u drugi plan realizaciju aktivnosti iz ovog dokumenta?

– Točno je da smo prvi u bankarskom sektoru regije izdali Bjelu knjigu. U njoj smo sistematizirali sve ono što bi vlast mogla – trebala učiniti kako bi se kvaliteta poslovanja u bankama podigla na višu razinu a time i kvaliteta svakog pojedinca u BiH.

Knjiga nije rađena zbog banaka nego klijenata i njihove kvalitete poslovanja. Svima nam je jedinstven cilj učiniti sve kako bi kvalitetu života svih aktera poboljšali. Postavili smo jasne zahtjeve pred sve članove Upravnog odbora Udruženja banaka BiH i počeli aktivno na njima raditi, a onda je korona uzela prioritet u svemu. Nadam se da će ubrzo normalne aktivnosti zamijeniti ove vanredne. U drugoj polovici godine se nadamo da će i zdravstvene kao i mogućnosti djelovanja na organe vlasti biti jasnije.