Bhavit Sawjani, konsultant i investicijski menadžer, više od dvije decenije gradi karijeru na međunarodnim finansijskim tržištima, radeći u najutjecajnijim globalnim finansijskim institucijama poput J.P. Morgana i GoldenTree Asset Managementa. Danas pomaže tržištima u razvoju da postanu stabilnija i privlačnija investitorima. Kao panelista druge konferencije „Horizonti kapitala“, koju organizuje ASA Banka na čelu sa Samirom Mustafićem, predsjednikom Uprave, podijelio je iskustva sa razvijenih tržišta i pogled na to šta Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan mogu učiniti kako bi privukli kapital i ubrzali ekonomski razvoj.
- Koje lekcije iz razvijenih tržišta kapitala smatrate najrelevantnijim za Bosnu i Hercegovinu i region?
– Najvažnija lekcija je da tržišta kapitala uspijevaju samo kada postoje povjerenje i lakoća u pristupu kapitalu. Investitori moraju znati da su emisije vrijednosnih papira pouzdane, regulativa transparentna i dovoljno čvrsta te u skladu sa međunarodno priznatim standardima. Jednako je važno da pristup kapitalu funkcioniše u oba smjera, da domaći investitori mogu ulagati u inostranstvo, a strani da lako posluju u BiH. Slobodan protok kapitala gradi povjerenje.
Druga jednako važna lekcija je da tržište kapitala mora biti cjelovit ekosistem, a ne izolovan segment. Na razvijenim tržištima, pored trgovine na berzama, postoji jaka korporativna finansijska aktivnost koja obuhvata spajanje i akvizicije, ali i jaka industrija upravljanja sredstvima koja servisira komercijalne i institucionalne investitore. Svaki od ovih segmenata je važan u cirkularnom ekosistemu – emitenti obveznica trebaju investitore, investitori trebaju proizvode a okvir svemu pruža finansijski sistem.
Ukoliko BiH uspije postepeno izgraditi ovakvu funkcionalnu infrastrukturu tržišta kapitala, investitori je neće gledati samo kao izolovanu priliku, već kao dugoročnu i kredibilnu destinaciju za kapital. Usudim se reći kako je najvažnija lekcija s razvijenih tržišta kapitala upravo holistički, cjelovit pristup tržištu.
- Koliko su konferencije poput Horizonti kapitala važne za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan?
– Događaji poput “Horizonti kapitala” su izuzetno važni jer stvaraju most između lokalnih ambicija i globalnih tokova kapitala. Oni omogućavaju da se na jednom mjestu okupe ključni akteri, od kreatora politika, kompanija i regulatora do institucionalnih investitora i međunarodnih partnera. To šalje jasnu poruku da je tržište spremno za razvoj, da postoji ambicija i ozbiljnost.
Najveća vrijednost je u dvostrukom efektu: vidljivosti i povezivanju. Kada međunarodni investitori vide da se otvoreno razgovara o reformama, to ulijeva povjerenje i signalizira da postoji okvir u kojem vrijedi investirati. A povezivanje svih sudionika, od izdavatelja vrijednosnih papira, investitora do osiguravatelja, banaka i regulatora, zapravo stvara ekosistem koji sam ranije spomenuo, a bez kojeg tržište ne može dugoročno funkcionisati.
- Zašto je kontinuitet događaja poput konferencije „Horizonti kapitala“ ključan za razvoj tržišta kapitala?
– Jedna konferencija može izazvati interesovanje, ali kontinuitet je ono što gradi povjerenje i predvidivost, a to je ono što investitori traže. Kada znaju da se svake godine vodi ozbiljan dijalog, da postoji stalna platforma gdje se najavljuju reforme i prezentuju nove investicijske prilike, tada su spremniji da dugoročno ulože kapital.
Kontinuitet također mobilizuje domaće izvore kapitala. Štednja građana, korporativna likvidnost i sredstva banaka rastu, ali bez platforme i kredibilnih instrumenata taj kapital ostaje neaktivan. Konferencije poput ove mogu taj kapital usmjeriti ka tržištu, čime ono postaje dublje i otpornije – a to je signal stranim investitorima da ulaze u zrelu i funkcionalnu destinaciju.
- Koji su ključni preduslovi da BiH postane atraktivnija destinacija za međunarodne investitore?
-Investitori prije svega traže predvidivost – žele znati da pravila igre neće biti promijenjena preko noći. Regulatorni i pravni okvir mora biti stabilan, transparentan i usklađen sa međunarodnim standardima.
Drugi preduslov je raznovrsnost i vidljivost investicionih prilika. Investitori žele znati u šta konkretno mogu uložiti. U BiH vidim potencijal u infrastrukturnim projektima, obnovljivim izvorima energije i digitalnoj ekonomiji. Kada te prilike budu praćene emisijama vrijednosnih papira, tada tržište postaje zanimljivo i otpornije na šokove jer ne zavisi od samo jednog tipa emitenata.
- Može li regionalna saradnja stvoriti jači investicioni prostor?
– Kapitalna tržišta traže obim. Mala i fragmentirana tržišta teško privlače pažnju globalnih investitora, ali ako Zapadni Balkan uskladi regulative, pojednostavi prekogranična poravnanja i harmonizuje standarde zaštite investitora, može nastati jedinstveno i atraktivno tržište.
Primjer nordijskih zemalja je odlična ilustracija, pojedinačno svaka zemlja je mala, ali su harmonizacijom pravila i tržišnih praksi postale regionalni centar.
I u ovom regionu postoji dovoljno lokalnog kapitala koji se mora mobilizirati. Ekonomije regije rastu stabilno, s prosječnim godišnjim rastom BDP-a od 3–4% tokom protekle decenije, pokazujući otpornost čak i u periodu nedavnih globalnih šokova. Štednja domaćinstava, imovina kompanija i likvidnost bankarskog sektora su u porastu, što znači da kapital već postoji lokalno. Ako se omogući protok tog kapitala unutar regije, lokalno tržište će ojačati i automatski postati interesantnije stranim investitorima.
Ukratko, prilika je dvostruka: stvoriti regionalni obim kako bi se privukli globalni investitori i otvoriti prekogranične tokove kapitala kako bi se iskoristilo bogatstvo koje se već generiše lokalno. Zajedno, te snage mogu pretvoriti zapadni Balkan u jedinstven i kredibilan investicijski prostor.
- Kako motivisati institucionalne investitore i građane da budu aktivniji na tržištu kapitala?
– Finansijska pismenost i jednostavan pristup tržištu su ključni. Građani trebaju imati priliku da štede i investiraju kroz jednostavne i pristupačne platforme, jer kada vide da ulaganje nije rezervisano samo za velike institucije, lakše će se uključiti.
Za kompanije, prioritet je lakši pristup kapitalu. Kada lokalni kapital postane aktivan i vidljiv, globalni investitori dolaze sami – jer tada ne ulaze na prazno tržište, nego na tržište koje već funkcioniše i raste.
Svoju ulogu svakako imaju osiguravajući sektori, institucionalni investitori i naravno banke, koje svojim djelovanjem utiču na stvaranje pozitivne klime za razvoj tržišta kapitala.
(Magazin Banke & Biznis u BiH medijski je pokrovitelj Konferencije „Horizonti kapitala“, Sarajevo 1.10.2025. godine))
