Direktori govore: Aktuelni trenutak osiguranja

Direktori govore: Aktuelni trenutak osiguranja

144
0
PODIJELI

PITANJA:

1. Kako biste opisali aktuelno stanje na tržištu osiguranja? Koliko i kako je, prema Vašim saznanjima, pandemija virusa COVID-19 utjecala na rad osiguravajućih društava u Bosni i Hercegovini i kakav razvoj situacije očekujete u bližoj budućnosti?

2. Na koji način osiguravajuće društvo koje predstavljate reagira na poremećaje izazvane pandemijom? Koliko su se oni odrazili na vaše poslovne rezultate?

3. Kako tumačite aktuelno stanje u sferi osiguranja koja su dobrovoljna a direktno ovise o nivou zaposlenosti u BiH i smanjenju prihoda kako pravnih, tako i fizičkih osoba?

4. Smatrate li da su veliki poremećaji koje je izazvala pandemija COVID -19 utjecali na promjenu svijesti o značaju i potrebi osiguranja? Ukoliko je vaš odgovor negativan, gdje je, po Vašem mišljenu, uzrok problema? Šta bi trebalo činiti da se ta svijest podigne na viši nivo i ko bi trebao rukovoditi tim procesima?

5. Kako osiguravajuća društva mogu reagirati na upozorenja da bi se na jesen mogli pojaviti novi problemi uzrokovani novim sojevima koronavirusa, ukoliko oni u ozbiljnijoj mjeri zahvate Bosnu i Hercegovinu?

6. Da li je pandemija inicirala dovoljan broj inovacija u sektoru osiguranja i ako mislite da se to nije desilo, gdje vidite neiskorišten prostor?


Senada Olević, direktorica UNIQA Osiguranja

Pojačana svijest o važnoj ulozi osiguravajućih društava u BiH

  1. Prema zvaničnim podacima Agencije za nadzor osiguranja, tržište osiguranja bilježi kontinuirani rast premije, što u određenoj mjeri govori i o otpornosti ovog sektora na nepovoljna ekonomska kretanja. Kao i u ostalim industrijama, tržište osiguranja također prolazi kroz određene transformacije, uglavnom po pitanju načina poslovanja. Promjene se odnose prije svega na digitalizaciju poslovnih procesa, ali i prilagodbu ponude proizvoda aktuelnim potrebama klijenata. Međutim, pandemija je imala naročit uticaj i na mijenjanje svijesti građana o važnosti osiguranja. Prisutan je trend rasta interesovanja za osiguranjem, naročito u oblasti dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i životnog osiguranja.

  2. Kao lideri u inovacijama na tržištu osiguranja u BiH, uspjeli smo brzo reagovati na novonastale promjene. Po pitanju proizvodne palete, naročito smo se posvetili razvoju i prilagodbi proizvoda dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i putnog zdravstvenog osiguranja. I u periodu prije pandemije smo ulagali mnogo u digitalizaciju, te smo imali spreman alat za nesmetano online poslovanje. S obzirom na izazovnu godinu iza nas, zadovoljni smo ostvarenim poslovnim postignućem. UNIQA je u 2020. godini ostvarila neto dobit od 3,14 miliona KM, što predstavlja povećanje od 10,5% naspram prethodne godine. Rezultati su u nekim poljima čak i pretekli očekivanja i planove. I u proteklih šest mjeseci 2021. godine ostvarili smo ukupni rast od 19,2% i premiju od 35,7 mil KM u poređenju sa istim periodom prošle godine, čime zauzimamo prvu poziciju na tržištu osiguranja prema ukupno realizovanoj premiji. I pored značajnog rasta premije, ostvarena dobit UNIQA Osiguranja u prvih šest mjeseci tekuće godine je ipak niža u odnosu na isti period 2020. i iznosi oko 1,2 miliona KM. Ovo se može pripisati porastu broja i iznosa odštetnih zahtjeva po osnovu životnog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, nastalih kao direktna posljedica pandemije COVID-19. Međutim, ovaj podatak nam je dodatna potvrda da smo opravdali uloženo povjerenje naših klijenata i pružili im jak oslonac tokom perioda pandemije.

  3. Tržište rada u BiH je uvijek bila osjetljiva tačka naše ekonomije, a rast nezaposlenosti izazvan pandemijom virusa COVID-19 je dodatno otežao finansijsku stabilnost velikog broja stanovništva. Međutim, kada je u pitanju interesovanje za dobrovoljna osiguranja, ipak UNIQA i dalje bilježi porast potražnje. Naročito je izražen rast po životnom osiguranju, čije su premije porasle za čak 27,7% u odnosu na prvih šest mjeseci 2020. godine, dok kod dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja bilježimo porast od čak 33%. Ovo se može objasniti činjenicom preopterećenosti sistema javnog zdravstva i time povezanoj potrebi da se osigura jednostavniji i brži pristup liječenju u slučaju nastanka bolesti tokom pandemije. Shodno dodatnom finansijskom opterećenju nastalom zbog pandemije, svakako smo našim klijentima omogućili i fleksibilnost prilikom plaćanja premija u vidu odgode naplatnog perioda.

  4. Osiguravajuća društva su se uvijek borila protiv predrasude da je osiguranje preskupo i nije nužni izdatak. Međutim, neizvjestnost od finansijske stabilnosti i strah od nemogućnosti adekvatnog liječenja u toku pandemije bili su glavni pokretači mijenjanja svijesti o značaju postojanja osiguravajućih kuća. Time rečeno, itekako je primjetan trend veće osviještenosti o važnosti osiguranja, a time i o važnost zaštite svega što je vrijedno za nas, od života, zdravlja pa sve do pokretne i nepokretne imovine.

  5. Pandemija je svima pojačala svijest o značaju finansijske sigurnosti, a posebno u nepredvidivim okolnostima koje podrazumijevaju i ugroženost zdravlja nas i naših porodica. Naročito osiguravajuća društva su preuzela značajan zadatak da u ovom periodu budu veliki oslonac klijentima. UNIQA Osiguranje pomno prati epidemiološku situaciju države, te je svoje poslovanje već preusmjerilo većinski na e-poslovanje i prilagodilo proizvode prema novonastalim potrebama klijenata, kako bi iste zadovoljili što kvalitetnije u najkraćem mogućem roku. Razvili smo novu besplatnu e-platformu „Moja UNIQA“ putem koje klijenti mogu zaključiti polisu osiguranja, izvršiti plaćanje premije, te prijaviti i naplatiti nastalu štetu bez potrebe dolaska u poslovnicu. Klijentima su omogućeni i benefiti poput popusta na online kupovinu do 30% i sigurno online plaćanje bez provizije. Za članove Loyalty VIP Cluba dostupan je i niz dodatnih pogodnosti, a status o članstvu se također može provjeriti na novom portalu.

  6. U tržištu osiguranja uvijek postoji prostor za inovacije, jer se potrebe klijenata mijenjanju u skladu sa novonastalim dešavanjima u svijetu. Tokom pandemije, fokus mnogih bio je na uspostavljanju online servisa. Kako je UNIQA već imala jak temelj za online poslovanje, usmjerili smo se na širenje i prilagođavanje proizvodne palete. Kontinuirana dvosmjerna komunikacija sa klijentima nam je omogućila jasan uvid u njihove potrebe, koje su bile osnov za razvoj novih proizvoda. Bili smo prvo društvo koje je pokrivalo troškove liječenja od COVID-19 kroz putno zdravstveno osiguranje. Pored toga, kreirali smo inovativni proizvod, jedinstven na našem tržištu, a to je „Sigurna profesija“, namijenjen ljekarima i ostalim zdravstvenim radnicima. Ovim proizvodom smo pružili podršku profesiji koja je imala najveći pritisak tokom pandemije, a podrazumijeva osiguranje profesionalne odgovornosti i pravnu zaštitu, kao i finansijsku zaštitu u periodu kada nisu u mogućnosti iz objektivnih razloga obavljati svoju praksu.

Mersiha Korjenić, izvršna direktorica Vienna osiguranja d.d. VIG

Promijenjena je percepcija o potrebi životnog osiguranja

  1. Kao i svjetsko tržište koje je bilo značajno uzdrmano efektima pandemije, slični trendovi su zabilježeni i u Bosni i Hercegovini. U pogledu vrsta osiguranja, a gdje se tržište oslikava dominacijom obaveznog osiguranja od auto odgovornosti nije evidentiran značajan pad premijskog prihoda neživotnih osiguranja (-1%) te su iznosi troškova šteta tih vrsta osiguranja (neživotnih) u protekloj godini bili za 5% niži od ranijeg perioda. Međutim, situacija je značajno drugačija u segmentu životnih osiguranja, gdje je registrovan pad premijskog prihoda za oko 4% te rast troškova osiguranih slučajeva za preko 10%. U smislu zdravstvenih i životnih osiguranja, za očekivati je da se u budućnosti dese određene izmjene poslovanja osiguravatelja u kontekstu činjenice da je Covid-19 još uvijek nepoznanica te će stoga vrlo vjerovatno biti određena ograničenja za osiguranje osoba koje su preboljele Covid-19, kao i generalna isključenja ove bolesti i kod onih koji je još nisu prebolovali.

  2. Vienna osiguranje VIG, kao članica najveće osiguravajuće grupacije u Austriji, Centralnoj i Istočnoj Evropi, se sa svim navedenim izazovima nosila jako dobro, odražavajući visoku stabilnost i otpornost, čime smo i izazovnu 2020. godinu završili kao broj jedan životni osiguravatelj u BiH. Iako smo u 2020. godini isplatili više od 17 miliona KM po osnovu osiguranih slučajeva našim osiguranicima te zabilježili finansijski rezultat daleko niži od planiranog, sretni smo da smo velikom broju naših osiguranika bili na raspolaganju kada je bilo najpotrebnije, jer u konačnici osiguravatelji i postoje upravo zbog otežanih okolnosti života i rada u kojima smo se zatekli. Nadalje, kreiranjem jedinstvenog proizvoda na tržištu – Superior koji omogućava da se jednom uplatom premije ostvaruje pravo na čak tri osigurane sume te uključuje zaštitu od Covid-19 i drugih sličnih epidemija, nastojali smo obuhvatiti sve nepredviđene rizike i pružiti maksimalnu sigurnost svakom pojedincu. U smislu opisanog, jako smo zadovoljni poslovnim rezultatima ostvarenim u 2020. godini, a naročito smo sretni da smo zajedničkim naporima svih uspjeli sačuvati živote i zdravlje radnika Društva i njihovih najbližih. Nadamo se da će tako ostati i u budućnosti.

  3. Rast nezaposlenosti, moratorij na kredite i sl. svakako je utjecao na  pad obima premije na tržištu osiguranja u odnosu na period prije početka pademije. Ekonomske mjere kao što je moratorij na plaćanje kreditnih obaveza te odgađanje poreznih obaveza su značajna podrška pravnim i fizičkim licima, ali su kratkoročne i i nisu dovoljne za ublažavanje posljedica ekonomske krize. Ova pandemija nas je svakako navela da počnemo razmišljati o pravovremenoj zaštiti koja će obuhvatiti sve nepredviđene rizike i pružiti maksimalnu sigurnost svakom pojedincu. Nastojali smo našim proizvodima životnog i zdravstvenog osiguranja obuhvatiti sve navedeno i to su naši osiguranici prepoznali te se sve više odlučuju za naše pakete životnog osiguranja i interes je svakako porastao tokom pandemije Covid-19.

  4. Kao rezultat situacije u kojoj su se našli zdravstveni sistemi širom svijeta u toku pandemije, ono što je primjetno je promjena percepcije o potrebi životnog osiguranja. Dok je u prošlosti životno osiguranje posmatrano na način da predstavlja luksuz, danas sve više predstavlja istinsku potrebu svakog pojedinca. Iako je pandemija, kao i odgovor zdravstvenog sistema na istu probudila svijest građana o potrebi životnog osiguranja, imajući u vidu trendove na tržištu životnog osiguranja u regiji koji su u porastu dok je u BiH u prethodnoj godini zabilježen pad premije od 2 miliona KM, to itekako ukazuje na potrebu životnih osiguravatelja da dodatno investiraju u edukaciju o tome šta ovaj vid zaštite predstavlja i kako može na najdirektniji način pomoći u okolnostima neizvjesnosti.

  5. Iako se uz vakcinaciju najavljuje svjetski ekonomski oporavak, virus je i dalje nepoznanica te se sa sigurnošću ne može tvrditi da će se željeni povratak u normalan život ili početak nekog drugog normalnog života zaista i desiti u ovoj godini. Međutim, ono što jeste izvjesno da će se desiti u kontekstu osiguravateljne branše, tj. već se dešava na Zapadu, jeste činjenica da vodeći svjetski osiguravatelji i reosiguravatelji limitiraju ponudu osiguravajuće zaštite za rizike od Covid-19 i sličnih pandemija. Ovo je ozbiljan signal za sve one koji za sebe i svoju porodicu još uvijek nisu zaključili policu životnog osiguranja kao zaštitu od takvih rizika da to što prije i učine, jer vrlo vjerovatno u bliskoj budućnosti to više neće biti moguće na način kako se trenutno radi.

  6. Pandemija je zasigurno podstakla osiguravajuća društva da sagledaju dodatne mogućnosti proširenja osiguravajućih pokrića i razvoja kanala distribucije, a sve u cilju što potpunije zaštite pojedinca i njegove porodice. Dok su osiguravatelji na Zapadu implementirali određena rješenja u pogledu digitalizacije kojim je ugovaranje životnog osiguranja postalo brže i pristupačnije, u Bosni i Hercegovini, s obzirom na zakonska i regulatorna ograničenja, proces digitalizacije nije moguć na način da se vrši zaključenje ugovora o životnom osiguranju posredstvom online platformi. Naime, digitalnim kanalima je omogućena online prijava šteta i rješavanja istih kao i dostava elektronske ponude osiguranja temeljem koje se onda ugovor o životnom osiguranju zaključuje na klasičan način. U tom smislu, za očekivati je da će društva čije su majke kompanije sa sjedištem u razvijenijim zemljama predvoditi procese digitalizacije poslovanja na cjelokupnom tržištu osiguranja u Bosni i Hercegovini te iskoristiti znanja i mogućnosti koja nude rješenja osmišljena i korištena u prethodnom periodu, a razvijena kao odgovor na situacije izazvane Covid-19.

Miladin Milošević, generalni direktor BRČKO GAS OSIGURANJA

DALEKO SMO OD PUNOG POTENCIJALA

  1. Stanje  na tržištu osiguranja se polako vraća u stanje prije pandemije (kada je riječ o neživotnim osiguranjima) u skladu sa otvaranjem i ubrzavanjem ekonomskih procesa i aktivnosti. Sektor osiguranja je direktno zavisan od ekonomskih trendova te uzimajući u obzir  zatvaranje ekonomskih i socijalnih aktivnosti u 2020. godini i današnje stanje, možemo reći da se tržište osiguranja vraća na prethodne staze rasta i razvoja. Pandemija virusa COVID-19 nije u velikoj mjeri uticala na rad osiguravajućih društava koja se bave neživotnim osiguranjima. Poredeći ovaj sektor sa ostalim sektorima privrede, može se konstatovati da su u uslovima pandemije osiguravajuća društva dosta dobro funkcionisala i da su dobro odgovorila na izazove koje je pandemija iznjedrila. S obzirom na udio potpuno vakcinisanog stanovništva u ukupnom broju stanovnika koji iznosi oko 5%, nedostatak vakcina sa kojim se suočavaju svi nivoi vlasti kao i na pojavu novih sojeva virusa, možemo reći da će neizvijesnot biti jedna od odlika poslovanja. Naravno, ovaj put, na osnovu prethodnog iskustva, osiguravajuća društva će se sigurno bolje pripremiti i biti spremna za prilagođavanje aktuelnim uslovima.

  2. Poremećaji izazvani pandemijom su mnoge naveli, kao i društvo koje predstavljam, da  ponovo preispitaju svoje poslovne modele i procese i da pokušaju da se prilagode nastaloj situaciji. Održavanje poslovne aktivnosti na istom nivou je bio prvi i najvažniji cilj. Ono što je u ovom trenutnku bitno jeste da se moraju testirati različita rješenja, usvajati nove prakse i biti svjestan da ne postoji model koji će dati odgovor na sve izazove. Što se tiče poslovnih rezultata, mogu reći da su oni bili na očekivanom i zadovoljavajućem nivou s obzirom da smo ostvarili rast premije u 2020. godini u omjeru koji je bio i zacrtan. Pored poslovnih rezultata,  zadovoljni smo i raduje nas što smo uspjeli da kreiramo radno okruženje koje će biti sigurno za naše uposlenike koji su najvažniji dio našeg društva.

  3. Sfera dobrovoljnih osiguranja nije bila dovoljno razvijena ni u periodu prije pandemije tako da su ekonomske posljedice pandemije još više usporile ili čak zaustavile pozitivna kretanja u toj sferi. Nažalost, zbog nepostojanja navike građana i privrede kao i niskog povjerenja u sektor osiguranja da ugovaraju dobrovoljna osiguranja došli smo u situaciju u kojoj je dobrovoljno osiguranje među prvima na listi usluga kojih će se ekonomski subjekti odreći kako bi se prilagodili lošijem ekonomskom stanju kog je uzrokovala pandemija. Naravno, ovakav stav nije kod svih ekonomskih subjekata, odnosno kod onih koji su svjesni da upravo dobrovoljna osiguranja mogu biti vrlo važan faktor u zaštiti svojih finansijskih interesa ili zdravlja tokom pandemije.

  4. Ne smatram da su poremećaji izazvani pandemijom uticali na promjenu svijesti o značaju i potrebi osiguranja. Impulsni odziv građana i privrede (posmatrajući ugovoreni broj polisa) na događaje kao što su poplave, zemljotresi ili pandemija su vrlo kratkog trajanja i inteziteta jer, kao što sam već naveo, navika i prije svega povjerenje u osiguravajuća društva nisu na tom nivou koji bi bio dobra polazna tačka za još veći rast u sferi dobrovoljnih osiguranja. Da bi se stanje promijenilo na bolje, po mom mišljenu, potrebni su pozitivni pomaci u dva segmenta. Prvi, povećanje finansijske snage građana i privrede i drugi, povećanje stepena povjerenja u osiguravajuća društva. Na ovaj drugi segmet osiguravajuća društva mogu uticati svojim transparentnim radom i efikasnim rješavanjem odštetnih zahtjeva. Trenutak istine za osiguravajuća društva nastaje kada se desi štetni događaj i u tom segmentu su potrebna poboljšanja. Smatram da je odgovornost  za ove procese u najvećoj mjeri na osiguravajućim društima kao i nadležnim regulatorima. Ovaj proces će sigurno da duže traje, ali svi moramo raditi kako bismo se približili svjetskim trendovima.  

  5. Ukoliko se na jesen pojave problemi uzrokovani novim sojevima korona virusa, smatram da će osiguravajuća društva biti bolje spremna u odnosu na početak pandemije. Iskustva i dobre prakse iz prethodnog perioda će biti dobra osnova za definisanje efikasnih procesa koji će odgovoriti nastalim izazovima. Bitno je da već sada razmišljamo o mogućim novim rješenjima i da se pripremimo na takav scenario s obzirom da je udio vakcinisanog stanovništva vrlo mali i da bismo opet mogli imati zatvaranje.  Digitalizacija osiguranja, koja kasni značajno u odnosu na bankarski sektor, predstavlja adekvatnu reakciju na ovakve scenarije i smatram da je pandemija natjerala tradicionalni sektor osiguranja da usvaja nove tehnologije kako bi se odgovorilo izazovima ali i kako bismo počeli da pratimo svjetske trendove i ovoj oblasti.

  6. Pandemija jeste inicirala određene inovacije u sektoru osiguranja ali je to još uvijek daleko od potencijala koji ovaj sektor pruža. Nažalost, postoje velika ograničenja, naročito kada govorimo o osiguranju autoodgovornosti, koje čini više od 50% tržišta neživotnih osiguranja, gdje određene regulative ne dozvoljavaju inoviranje, što je neshvatljivo uzimajući o obzir vrijeme i prostor u kome živimo. Nažalost, osiguravajuća društva ne mogu mnogo da utiču na stanje koje nije u njihovom domenu. Inovacije koje su se desile uglavnom se odnose na distribuciju osiguranja, dok su male inovacije urađene na polju proizvoda osiguranja i na polju usklađivanja premije osiguranja (cijena) postojećem stanju. Mislim da će proizvodi i premije (cijene) biti naredna oblast u kojima će se desiti inovacije i upravo na tome radi društvo koje predstavljam i očekujemo da ćemo do jeseni imati adekvatna rješenja za osiguranike i osiguravače. Pomoć u ovim procesima inoviranja predstavljaju „sateliti osiguranja“, odnosno Insurtech kompanije koje svojim znanjima i iskustima mogu unaprijediti oblast osiguranja u BiH.

Bojan Popović, generalni direktor Dunav osiguranja a.d. Banja Luka

NEUREĐENO TRŽIŠTE NIJE DOBAR AMBIJENT

  1. Tržište osiguranja BiH je sigurno još uvijek pod uticajem COVID-19. Prošla, 2020. godina, je ostavila posljedice na rad osiguravajućih društava u svim segmentima poslovanja. Imali smo stagnaciju, a u pojedinim segmentima i pad poslovanja. Ovakav trend poslovanja je bio za očekivati, ali s druge strane osiguravajuće kuće se ne mogu i ne smiju opustiti i reći da je ekonomski udar COVID-19 prošao. Stanje na tržištu danas, po podacima koje imamo od zvaničnih institucija koje prate poslovanje osiguravajućih društava, pokazuje signale oporavka i rasta premije neživotnih osiguranja, ali s druge strane imamo rast prijavljenjih i isplaćenih šteta, stagnaciju dobiti onih osiguravajućih društava koja sve svoje prihode i rashode prikazuju u zvaničnim bilansima. Ono što sigurno možemo očekivati do kraja tekuće 2021. godine, a sigurno i u narednoj godini, je blagi rast tržišta osiguranja, prije svega rast premije autoodgovornosti, ali i ostalih vrsta neživotnih osiguranja (imovine, nezgode, PZO i dr.). Neuređenost tržišta u pojedinim segmentima neživotnih osiguranja i dalje je jako prisutna, što svakako nije dobro za poslovanje i ambijent.

  2. Naša komapnija je na vrijeme spremila svoju poslovnu strategiju, koja se reflektovala na uticaj COVID-19 krize. Izvršili smo detaljnu pripremu prodaje za nove izazove, centrala Kompanije se bavila svim izazovima koji su bili u 2020. godini, i možemo da kažemo, a to naši rezultati pokazuju, da smo na pravi način reagovali na sve izazove koje smo imali. Imamo rast premije, imamo kontrolu troškova, sve štete naših osiguranika smo isplatili na vrijeme, i nemamo problema u ostalim segmentima poslovanja. Jačali smo svoju poziciju preuzimanjem neživotnih osiguranja od Krajina osiguranja, što je pokazatelj da smo i u teškim vremenima za poslovanje, napravili iskorak.

  3. Mislim da dobrovoljna osiguranja nisu toliko zavisna o nivou zaposlenosti i smanjenju prihoda, kako ste naveli, već umnogome zavise od edukovanosti potencijalnog korisnika dobrovoljnog osiguranja. Malo se generalno na tome radi, i moraju svi učesnici na tržištu osiguranja da se okrenu ka edukaciji klijenata. Trošak dobrovoljnog osiguranja nije velik, ako se posmatra dijapazon pokrivenosti koje to osiguranje nudi.

  4. Odgovor je svakako negativan, u velikoj mjeri. Problem leži u odgovoru koji sam dao na prethodno pitanje. Klijent mora da ima svijest da osiguranje imovine, života ili zdravlja nije trošak, već preventiva da sačuva sebe i okruženje oko sebe. Svijest se podiže edukacijama, ulaganjem u potencijalne klijente, u izmjenama zakonskih i podzakonskih akata, u kome treba širiti obavezna osiguranja sa autoodgovornosti, na imovinu, zdravlje i slično.

  5. Osiguravajuće kuće, bar veći dio njih, su već reagovale. Reakcija je išla od pozivanja da se građani vakcinišu, pa do pozivanja da građani osiguraju svoje zdravlje od COVID-19, tako što su proizvodi osiguravajućih kuća proširili svoja pokrića na ove vidove oboljenja. Nijedna ekonomija ne može da izdrži dug val ekonomske krize, zatvaranja granica, pad produktivnosti. Ukoliko budemo svi savjesni, sigurno možemo da izbjegnemo loša scenarija koja smo gledali 2020. godine.

  6. Sigurno da svaka kriza donese nešto bolje i inovativnije u poslovanju. Sigurno se to vidi i u poslovanju osiguravajućih društava. Mnoga društva su svoje poslovanje prebacili na online platforme. Danas nije novost da PZO ili imovinsko osiguranje ne kupite „online“. Nezamislivo je da štetu ne prijavite „online“ iz svoje kuće. Osiguravajuće kuće ipak danas kaskaju kada je digitalizacija u pitanju, i u tome vidim veliki potencijal u budućnosti. Digitalizacija će doprinijeti da osiguravajuće kuće imaju bolje, efikasnije i jeftinije proizvode. Nove generacije klijenata koje dolaze ne žele da stoje u redovima, ne žele da gube puno vremena, već žele da sa nekoliko „klikova“ preko mobilnog telefona sve završe, i da za to plate daleko manju cijenu nego danas. Tu vidim potencijal i šansu za napredovanje i dalji rast.