Emina Jahić, direktorica Agencije za osiguranje u BiH: Nisu nama loši zakoni...

Emina Jahić, direktorica Agencije za osiguranje u BiH: Nisu nama loši zakoni najveći problem

85
0
PODIJELI

I dalje u ukupnoj premiji osiguranja udio osiguranja od autoodgovornosti iznosi 49,73% Cjelokupno tržište osiguranja u BiH je tržište visokog nivoa konkurencije na kojem je prisutan veliki broj društava približno iste veličine Propisi iz osiguranja u okviru Solventnosti I te dinamika i prelazak na Solventnost II, kao i usklađivanje sa ostalim direktivama su najveći izazovi u narednom periodu

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

  • Poštovana gospođo Jahić, tržište osiguranja u Bosni i Hercegovini je prilično dinamično. Koliko je na tržištu osiguranja u Bosni i Hercegovini registriranih društava za osiguranje?

– Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini prošlog mjeseca objavila je godišnji izvještaj za 2019. godinu, odnosno „Statitistiku tržišta osiguranja u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu“, koja se nalazi na web stranici Agencije.

Na tržištu osiguranja Bosne i Hercegovine u 2019. godini poslovalo je 26 društava za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje. Broj društava za osiguranje ostao je na istom nivou kao i prethodne godine. Od ukupno 26 društava za osiguranje, 10 je kompozitnih društava, a 16 je društava koja se bave isključivo neživotnim osiguranjem. U Federaciji Bosne i Hercegovine registrovano je 11 društava za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje, dok je u Republici Srpskoj registrovano 15 društava za osiguranje.

  • Prema podacima kojima raspolaže Agencija za statistiku, koliko je iznosila ukupno ostvarena premija osiguranja u 2019.? Koliko se od tog iznosa odnosi na neživotno, a koliko na životno osiguranje, odnosno kakve su uopšteno premije po strukturi osiguranja?

– Ukupna bruto zaračunata premija u sektoru osiguranja Bosne i Hercegovine za 2019. godinu iznosila je 390 miliona EUR, što je povećanje od 7,01% u odnosu na prethodnu godinu. Učešće društava sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine u ukupnoj premiji iznosilo je 69,75%, dok je učešće društava sa sjedištem u Republici Srpskoj iznosilo 30,25 %.

Premija neživotnog osiguranja iznosila je 309 miliona eura, a životnog osiguranja 81 milion eura. Udio premije neživotnog osiguranja u ukupnoj premiji iznosio je 79,23%, dok je udio životnog osiguranja iznosio 20,77%. U odnosu na prethodni period zabilježen je porast premije neživotnog osiguranja od 6,12%, a životnog 10,55%. Ovi pokazatelji ukazuju da je i dalje prisutan rast premije na tržištu osiguranja u Bosni i Hercegovini.

Kao i u prethodnim godinama, u premiji neživotnog osiguranja najveće učešće ima premija osiguranja od autoodgovornosti. U ukupnoj premiji osiguranja udio ove vrste osiguranja iznosi 49,73%. Slijede ga auto kasko sa 9,57%, osiguranje nezgode sa 6,88%, imovinska osiguranja sa 7,64%, zdravstveno osiguranje sa 1,59% i ostale vrste osiguranja sa 3,82%. Navedeni rezultati poslovanja društava za osiguranje potvrđuju nerazvijenost tržišta osiguranja, i ukazuju na potencijal njegovog mogućeg razvoja.

U ukupnom poretku društava za osiguranje koja su poslovala u Bosni i Hercegovini u toku 2019. godine, po osnovu iznosa ukupne premije, Adriatic osiguranje d.d. zauzima prvo mjesto sa ukupnom premijom od 35 miliona eura, odnosno učešćem od 8,97% u ukupnoj premiji. Slijede ga Sarajevo osiguranje d.d. sa premijom u iznosu od 34,4 miliona eura i učešćem od 8,82% u ukupnoj premiji, Uniqa osiguranje d.d. sa premijom 32,4 miliona eura i učešćem 8,30%, Euroherc osiguranje d.d sa premijom u iznosu od 31,7 miliona eura i učešćem 8,14% i Grawe osiguranje d.d. sa premijom od 30 miliona eura i učešćem od 7,19%.

Tržište životnog osiguranja Bosne i Hercegovine je u 2019. godini, mjereno indeksom koncentracije tržišta, bilo umjereno koncentrisano tržište. Na tržištu neživotnog osiguranja je prisutan visok nivo konkurencije, što pokazuje da se radi o nekoncentrisanom tržištu. Za cjelokupno tržište osiguranja možemo reći da se radi o tržištu visokog nivoa konkurencije na kojem je prisutan veliki broj društava približno iste veličine. U 2019. godini u odnosu na 2018. godinu tržišno učešće pet najvećih kompanija i HHI indeksi su se zanemarljivo smanjili, što pokazuje trend povećanja konkurencije na cjelokupnom tržištu.

  • Kako biste Vi ocijenilli tržište osiguranja u BiH? Koliko su građani BiH uopće skloni koristiti usluge osiguravajućih kuća?

– U odnosu na ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, unutrašnje uređenje zemlje, iznos prosječne plate, stopu nezaposlenosti, nedostatak investicija, možemo reći da je tržište osiguranja u Bosni i Hercegovini još uvijek uperiodu razvoja. Prema osnovnim pokazateljima tržište je još uvijek nerazvijeno.

Iako je jedna od osnovnih prepreka u razvoju tržišta, zakonska regulativa nije i jedina prepreka za razvoj i uvođenje nekih vidova osiguranja kao obaveznih. Pored lošeg ekonomskog položaja stanovništva, potpuni izostanak edukacije, odnosno nedovoljna edukacija stanovništva o potrebi i značaju osiguranja, razlog je zašto su u Bosni i Hercegovini ostale vrste osiguranja koje nisu obavezne još uvijek na niskom stepenu razvoja. Slaba informisanost stanovništva ali i vladajućih struktura o benefitima koja osiguranja donose i korištenje istog u zaštiti npr. imovine od elementarnih nepogoda (poplave, klizanje tla, odron terena, zemljotres i sl.), a sada i pandemije COVID-19, doprinose tome da se o ovoj temi u Bosni i Hercegovini malo razgovara. Osim toga, različitim poreskim olakšicama i podsticajima za određene vrste osiguranja, kao što su osiguranja poljoprivrednika od raznovrsnih uticaja prirodnih i klimatskih promjena, država može značajno povećati dobrovoljna osiguranja i ujedno stvoriti preduslove za uvođenje novih obaveznih osiguranja.

Nedostatak investicija odražava se na razvoj zemlje, ali i na razvoj tržišta osiguranja. Povećanje investicija, a naročito onih stranih, može dovesti do povećanja premije na tržištu osiguranja, jer strana investicija znači i sveobuhvatno pokriće svih rizika od početka npr. gradnje (radnika, mašina, objekata, itd.) pa do puštanja u pogon.  Ovo je ključni faktor i za razvoj sektora osiguranja, odnosno osiguravajućih kuća, koje su u stanju, ili nisu, da ponude takva pokrića.

  • Hoće li se u zakonskoj regulativi u oblasti osiguranja morati još nešto mijenjati u odnosu na one izmjene koje su već pretrpjeli entitetski zakoni o osiguranju?

– Usklađivanje zakona u oba entiteta je veliki izazov za Bosnu i Hercegovinu obzirom na postupak donošenja zakona. U dosadašnjem periodu ove aktivnosti između entiteta nisu se odvijale kontinuirano, pogotovo ako se ima u vidu da je novi Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju u Federaciji Bosne i Hercegovine, usvojen tek u avgustu ove godine.

Veliki izazov za Bosnu i Hercegovinu je i reforma penzionog sistema i uloga sektora osiguranja u toj reformi. Trenutno su propisi iz osiguranja u okviru Solventnosti I, dinamika i prelazak na Solventnost II, kao i usklađivanje sa ostalim direktivama, jedan od najvećih izazova u narednom periodu obzirom na stepen razvoja tržišta, broj učesnika na istom kao i organizacijsku strukturu i nadležnost institucija iz sektora osiguranja.

Problemi koji proizilaze iz ove neusklađenosti su da se ne obezbjeđuje jednaka pravna zaštita za ugovarače osiguranja i podnosioce odštetnih zahtjeva na teritoriji Bosne i Hercegovine, te nejednak i neravnopravan odnos prema svim društvima za osiguranje u oba entiteta i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.

  • Kakva je saradnja Agencije sa međunarodnim institucijama?

– Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini ima veoma dobru saradnju sa međunarodnim organizacijama, prije svega to se odnosi na Evropsku komisiju, UNDP, WTO, OECD, Svjetsku banku, MMF, EIOPA, saradnju sa CESEE ISI odnosno zemljama Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope, regionalnim institucijama…  

Zajedno sa entitetskim agencijama, prije nekoliko dana održali smo sastanak sa predstavnicima MMF-a, u vezi pružanja tehničke pomoći u sektoru osiguranja, odnosno podršci u izradi Strategije prelaska na regulatorni okvir Solventnost II. Na putu pridruživanja Bosne i Hercegovine u EU je od izuzetnog značaja izrada Strategije prelaska na Solventnost II. U tu svrhu će biti potrebno formirati Projektni tim, kojeg bi sačinjavali predstavnici sve tri agencije i to aktuari, pravnici i informatičari.