Freelanceri tvrde da ih je naročito pogodilo to što će njihova zarada biti retroaktivno oporezovana od 2015. godine. No, iz Porezne uprave FBiH naglašavaju da se ne radi o retroaktivnom oporezivanju, jer se Zakon primjenjuje od 01.01.2009 godine, po kojem su porezni obveznici bili dužni da sami na ostvarene prihode obračunaju i plate porez i to narednog dana od dana prijema novca, a u roku od 5 dana da Poreznoj upravi podnesu prijavu. Osim toga, dodaju iz Porezne uprave FBiH, freelancerima zakon omogućava da se porez može obračunati retroaktivno u periodu od pet godina
Piše: Ruždija ADŽOVIĆ
Porezna uprava Federacije BiH nedavno je uputila javni poziv freelancerima u većem bh. entitetu da ovoj instituciji podnesu prijave i plate porez na dohodak za novac koji su kao rezidenti BiH ostvarili u inostranstvu. Ovakav potez Porezne uprave naišao je na burne reakcije u javnosti, pogotovo među onima na koji se pomenuti poziv odnosi, a riječ je o građanima koji se u našoj zemlji vode kao nezaposleni, a za život zarađuju radom za kompanije u inostranstvu.
Naime, freelancere je naročito pogodilo to što će njihova zarada biti retroaktivno oporezovana od 2015. godine. No, iz Porezne uprave FBiH naglašavaju da se ne radi o retroaktivnom oporezivanju, jer se Zakon primjenjuje od 01.01.2009 godine, po kojem su porezni obveznici bili dužni da sami na ostvarene prihode obračunaju i plate porez i to narednog dana od dana prijema novca, a u roku od 5 dana da Poreznoj upravi podnesu prijavu tj. Obrazac AUG – 1031, a od aprila 2018. godine Obrazac AMS – 1035.
Osim toga, dodaju iz Porezne uprave FBiH, freelancerima zakon omogućava da se porez može obračunati retroaktivno u periodu od pet godina. Otežavajuća okolnost za freelancere je i to što u aktuelnom Zakonu o radu ne postoji kategorija “samozaposlenik”, koji bi im omogućio da budu dio sistema i ukoliko sami zarađuju za sebe, državi plaćaju određeni mjesečni porez.
Izbjeći sankcije
Nakon brojnih napisa u medijima o Javnom pozivu poreznim obveznicima koji ostvaruju prihode iz inostranstva, oglasila je Porezna uprava koja, kako je navedeno, u posljednje vrijeme provodi aktivnosti obrade podataka i utvrđivanja poreznih obaveza za 843 fizička lica s prebivalištem na području Federacije BiH koji su putem PayPal sistema, MoneyGram i drugih on-line servisa plaćanja ostvarili prihode iz inostranstva u iznosima od 10.000 KM i više u toku jedne godine u periodu od 2015-2017. godine, i tako ostvarili prihod u ukupnom iznosu većem od 37 miliona KM.
Porezna uprava Federacije BiH je uputila Javni poziv “prvenstveno u cilju primjene odredaba člana 80. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, koji, između ostalog, propisuje da Porezna uprava može lice osloboditi prekršajnog postupka, ako dobrovoljno i tačno prijavi prekršaj poreznom organu prije obavještenja o namjerama vršenja porezne kontrole, odnosno prije nego je taj prekršaj otkriven od bilo kojeg službenika ili organa Federacije i ako u potpunosti sarađuje prilikom utvrđivanja odgovarajuće porezne obaveze”.
Javni poziv poreznim obveznicima koji ostvaruju prihode iz inostranstva Porezna uprava Federacije BiH je objavila 12.07.2018. godine na web stranici, a 13.07.2018. godine i u sredstvima javnog informisanja. Javni poziv je, navode iz Porezne uprave, imao za cilj da ponovo podsjeti porezne obveznike fizička lica rezidente Federacije BiH koji ostvaruju prihode iz inostranstva putem PayPal-a, MoneyGram ili nekog od drugih servisa elektronskog on-line plaćanja da ako to već nisu učinili, u skladu sa važećim zakonima podnesu poreznu prijavu i plate porez na dohodak i time izbjegnu sankcije za neblagovremeno podnošenje porezne prijave i plaćanje poreza.
Porezna uprava FBiH je, zapravo, početkom svake godine upućivala Javni poziv poreznim obveznicima da podnesu Godišnju prijavu poreza na dohodak za sve vrste oporezivog dohotka koji građani ostvare za porezni period, odnosno kalendarsku godinu. Pozivi za podnošenje Godišnjih poreznih prijava odnosili su se i na prijavu oporezivog dohotka ostvarenog iz inostranstva.
Porezna uprava Federacije BiH je za 2017. godinu obradila 1.144.970 prijava koje se odnose na porez na dohodak od čega se na akontacije poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti Obrazac AUG-1031 odnosi 102.698 prijava i 91.535 na Godišnje prijave poreza na dohodak Obrazac GPD-1051. U ovom broju prijava nalaze se i prijave poreznih obveznika koji su blagovremeno prijavili svoje prihode ostvarene iz inostranstva po osnovu povremene samostalne djelatnosti i koristili pravo na rashode u visini od 20% ostvarenog prihoda, u skladu sa članom 15. tačka (7) Zakona o porezu na dohodak kao i porezne prijave lica koja su kao naučnici, umjetnici, stručnjaci, novinari i druga lica ostvarila autorske naknade i ostvarili pravo na rashode u visini od 30 posto ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu shodno članu 15. tačka (8) Zakona.
Po mišljenju Porezne uprave Federacije BiH, porezni obveznici pravo korištenja navedenih rashoda imaju i sada. Dilema, odnosno problem u priznavanju rashoda nastao je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, objavljenog u “Službenim novinama Federacije BiH”, broj: 30/18 od 20.04.2018 godine, dodavanjem člana 70b. u kojem je greškom navedeno da “Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz člana 12. stav (4) tačka 3) zakona, a prihod ostvaruju neposredno iz inostranstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati akontaciju poreza od samostalne djelatnosti, od ukupne naknade po stopi od 10 posto bez prava na priznavanje ličnog odbitka iz člana 24. ovog Zakona, i uplatiti je najkasnije naredni dan od dana kada su primili dohodak”.
O tom problemu Porezna uprava je informisala Federalno ministarstvo finansija i očekuje da će se ta dilema riješiti i da će ti porezni obveznici ostvariti pravo na priznavanje rashoda propisanih Zakonom.
Obaveza obračuna i uplate doprinosa po osnovu zdravstvenog osiguranja, za prihode ostvarene po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, po stopi od 4 posto propisana je članom 10a Zakona o doprinosima. Član 5. alineja 6. propisuje da je: “Obveznik doprinosa fizičko lice – rezident Federacije koje ostvaruje primanja od drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada, u skladu sa propisima o porezu na dohodak”. Na osnovu navedenog, Obrazac AMS-1035 Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstava sadrži obavezu 4 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje. Iz Porezne uprave naglašavaju da rezidenti koji obavljaju povremene poslove u Federaciji BiH, pored doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 4 posto na ostvareni prihod, plaćaju i 6 posto doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodaca te da će se poreznom obvezniku rezidentu koji dohodak ostvari u inostranstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine porez na dohodak utvrditi na osnovu odredbi ovog Zakona uz priznavanje plaćenog poreza po odbitku i akontacija poreza na dohodak plaćenih u inostranstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine.
“Prema tome, lice koje je primilo prihod iz inozemstva na koji u inozemstvu nije plaćen porez, a primjera radi u iznosu od 1.000,00 KM ima pravo na procentualno priznavanje troškova od 20 posto od povremene samostalne djelatnosti: naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost ili u iznosu od 30 posto ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu ako se radi o autorskim naknadama. Na osnovicu koja se dobije nakon što se od naplaćenog iznosa iz inozemstva umanje troškovi obračunava se doprinos za zdravstvo po stopi od 4 posto tako da isti uz priznavanje troškova od 20 posto iznosi 32,00 KM (1.000,00-20 posto x 4 posto). Iznos na ime zdravstva od 32,00 KM se oduzima od 800,00 KM i dobija osnovica za obračun poreza na dogodak od 768,00 KM na koju se obračunava porez od 10 posto tako da isti iznosi 76,80 KM (800-32×10 posto).
Lice koje je ostvarilo prihod iz inozemstva na koji je plaćen porez u inozemstvu po stopi od 10 posto ili većoj ne podliježe plaćanju poreza, ali je dužno podnijeti prijavu s dokazima o plaćenom porezu u inozemstvu. A ako je lice platilo porez u inozemstvu po stopi koja je manja od 10 posto dužno je obračunati i platiti porez po stopi koja čini razliku između stope od 10 posto i stope iz inozemstva”, pojašnjavaju iz Porezne uprave.
Nesmotren potez
Javni poziv se ne odnosi na lica koja prihode stiču prodajom imovine koja je korištena u lične svrhe. Naime, prema odredbama člana 5. tačka 7. Zakona o porezu na dohodak, prihodi koji se ostvare od prodaje imovine koja je korištena u lične svrhe ne smatraju se dohotkom i ne podliježu plaćanju poreza na dohodak.
“U pogledu primjedbi o retroaktivnom oporezivanju ističemo da se ne radi o retroaktivnom oporezivanju, jer se Zakon primjenjuje od 01.01.2009 godine, po kojem su porezni obveznici bili dužni da sami na ostvarene prihode obračunaju i plate porez i to narednog dana od dana prijema novca, a u roku od 5 dana da Poreznoj upravi podnesu prijavu tj. Obrazac AUG – 1031, a od aprila 2018. godine Obrazac AMS – 1035. Razlog zbog kojeg je u pozivu naveden period od 2015. do 2017. godine je činjenica da Uprava za ovaj period raspolaže podacima o izvršenim uplatama.
Ističemo da se prema članu 73. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH razrez porezne obaveze može izvršiti u roku od pet godina nakon što je porezna prijava za taj porez podnesena ili nakon isteka zakonskog roka za podnošenje porezne prijave, računajući od dana koji je kasnije nastupio. Međutim, razrez poreza može se izvršiti u bilo koje vrijeme ako je porezna prijava za taj porez lažna, ili ako porezna prijava za taj porez nije podnesena”, kažu u Poreznoj upravi FBiH.
Napominje se da je osnov za podnošenje poreznih prijava za oporezivanje poklona sadržan u više važećih zakona koji su doneseni na nivou Federacije BiH i kantona.
Porezna uprava Federacije BiH je najavila da će postupati u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim aktima, te je pozvala sve one koji imaju primjedbe na zakonsku regulativu da svoje primjedbe, sugestije i inicijative dostave predlagačima zakonskih rješenja, a to su Federalno ministarstvo finansija i kantonalna ministarstva finansija.
“Porezna uprava se stavlja na raspolaganje jer Porezna uprava Federacije BiH želi biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima”, poručuju iz te uprave.
Odluka Porezne uprave FBiH naišla je na osudu javnosti, pojedinih političkih partija, pogotovo Socijaldemokratske patrije BiH (SDP), koja je otišla najdalje te je čak organizovala okrugli sto “Perspektive freelanceinga u Bosni i Hercegovini s osvrtom na primjenu Zakona o porezu na dohodak”. Na okrugli sto odazvali su se brojni freelance radnici, IT stručnjaci, potkasteri, jutuberi, dizajneri, arhitekti, fotografi i brojni drugi radnici koji zahvaljujući mogućnostima interneta svoje usluge izvoze i prodaju na svjetskom tržištu, a novac troše ovdje u svojoj zemlji. Kako je rečeno, na ovaj način u Bosnu i Hercegovinu dolaze desetine miliona KM, a vlast na procvat ove izvozne industrije odgovara neorganizovanim i nesistematskim haračenjem, u bezglavom pokušaju da se domogne dodatnog novca pred izbore.
Na okruglom stolu je konstatovano kako će ovaj nesmotreni i iznenadni potez nedvojbeno usporiti freelance privredu i pokolebati osobe koje su željele krenuti u ovom pravcu i samozaposliti se izvoženjem vlastitih usluga u inostranstvo putem interneta. Istaknuta je bojazan kako je ova, jedna od rijetkih svijetlih privrednih grana u BiH, sada također u opasnosti.
Većina prisutnih ne smatra spornim oporezivanje samog rada, te je spremna plaćati porez u iznosu u kom ga plaćaju i drugi radnici u BiH. Ali u situaciji gdje je to plaćanje bilo nemoguće i gdje nisu postojale procedure u poreskim institucijama, suludo je tražiti retroaktivne uplate za tri godine unazad pri tome davajući rok od jednog mjeseca.
Zatraženo je da se povuče doneseni pravilnik kojim je pokrenuta procedura retroaktivne naplate poreza od freelancera te je naglašeno da se ovo polje mora namjenski urediti zakonskim aktom i da ne dolaze u obzir bilo kakvi podzakonski dokumenti koje bez ikakvih konsultacija rade birokrate bez truna razumijevanja za ovu nadolazeću industriju i način njenog funkcionisanja.
Dakle, opozicija smatra da je suludo tražiti retroaktivne uplate za tri godine unazad i pritom dajući rok od jednog mjeseca.
Međutim, njihovo mišljenje ne dijeli profesor Mehmed Jahić sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
– Kao što i ja platim porez u BiH za saradnju s nekom firmom tako treba svako platiti i biti svjestan da se država čuva porezima, da treba platiti porez i kada novac dođe iz inostranstva. Ne treba se ljutiti i raspravljati da li je Poreska uprava u pravu ili nije. Može biti s pravilnikom ili bez pravilnika, ali je zakon donesen. To nije retroaktivno već je samo zakašnjelo. Tako nađeni prihod Poreska uprava može još samo dodatno oporezovati zateznom kamatom. To je sad tolerantno pa se kaže platite bez kamata, ali da neko zarađuje u inostranstvu preko konsalting ugovora ili bilo kod drugog samostalnog ugovora i ne plaća porez, a mi koji radimo u BiH plaćamo, to je nekorektno – kaže profesor Jahić.
Iskustva iz susjedstva
A na koji način zemlje regije regulišu status freelancera? Kako je pojam freelancera postao sve učestaliji poziv u većini zemalja, shodno potrebama tržišta, razvoja tehnologija i same globalizacije, ni države regije do unazad nekoliko godina nisu ni razmatrale ovo pitanje.
Hrvatska je još 2016. godine počela s regulisanjem ovog pitanja. Poreznoj upravi Hrvatske bio je olakšan posao jer je kao članica Evropske unije imala brži i jednostavniji uvid zaradu njenih državljana u drugim zemljama Evrope.
“Svaka fizička osoba koja živi u Hrvatskoj, a ostvari dohodak od rada iz inozemstva, dužna je o tome obavijestiti Poreznu upravu i upisati se u Registar poreznih obveznika. Na temelju isplaćenih honorara potrebno je obračunati i platiti poreze i doprinose. Visina, način i obuhvat oporezivanja ovise o vrsti ugovora i zemlji u kojoj je ostvaren prihod”, navedeno je u pozivu svim poreskim obveznicima Hrvatske koji zarađuju u inozemstvu.
Honorarni prihodi u Hrvatskoj tretiraju se na dva načina, zavisno od toga o kakvoj vrsti djela se radi. Ako se radi o autorskim naknadama (ugovor o autorskom djelu), porez treba obračunati po stopi od 25 posto uz umanjenje porezne osnovice za 30 posto na ime paušalno priznatih izdataka (u slučaju naknada za umjetnička djela 55 posto). Autori nisu dužni plaćati doprinose, a na porez od 25 posto dodaje se još prirez, zavisno od mjestu prebivališta.
Ako se radi o prihodima koji ne ulaze u kategoriju autorskih djela (ugovori o djelu), uz porez i prirez plaća se doprinos za penziono osiguranje po stopi od 20 posto.
Ukoliko freelancerima prilikom isplate njihove zarade u inozemstvu bude obračunat porez u zemlji u kojoj su naplatili novac, postoji obaveza izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.
Kada su u pitanju žalbe freelancera, one se najčešće odnose na komplikovan proces prijave i plaćanja poreza, iako protiv samog poreza nemaju ništa protiv.
Slična situacija je i u Srbiji, gdje je sve veći broj freelancera. Ipak, porezni sistem u Srbiji još uvijek je, kao i u slučaju BiH zastario, te je nužno nadograđivati porezne zakone. Ipak, i Srbija traži od svojih freelancera plaćanje poreza i podnošenje poreskih prijava. Rok za prijavu poreza je 30 dana od naplate novca iz inostranstva.
Freelancerima u Srbiji ostavljeno je nekoliko mogućnosti kada je u pitanju oporezivanje:
– oporezivanje prihoda od samostalne djelatnosti: fizičko lice se ne registruje za obavljanje delatnosti, već po svakom prilivu sredstava podnosi poresku prijavu, obračunava i plaća porez i pripadajuće doprinose;
– osnivanje poduzetničke radnje: fizičko lice se registruje kao poduzetnik za obavljanje djelatnosti i fakturiše usluge klijentima. Poduzetnik za sve obaveze, koje nastanu tokom poslovanja, odgovara cjelokupnom svojom ličnom imovinom. Postoji mogućnost oslobođenja od vođenja knjiga i plaćanja fiksnog godišnjeg iznosa poreza na dobit (paušalno oporezivanje), ali to je omogućeno samo za poduzetnike iz određenih djelatnosti koji ostvaruju godišnje prihode manje od 6.000.000 dinara.
– osnivanje privrednog društva: fizičko lice osniva privredno društvo (d.o.o. ili a.d.), koje fakturiše usluge klijentima. Osnivač društva za sve obaveze koje nastanu tokom poslovanja odgovara samo do iznosa ulaganja u društvo, što prilikom osnivanja d.o.o. može biti i 100 dinara. Međutim, treba imati u vidu da ova opcija iziskuje najviše napora u cilju zadovoljenja administrativnih zahtjeva države, a i predviđene su najstrožije kazne.
Ono što je uočljivo jeste nedovoljno prilagodljivoi zakoni, koji bi trebali biti usklađeni sa trenutnim tržišnim kretanjima kada je riječ o oporezivanju. Ipak, evidentno je da je oporezivanje freelancera prisutno i u zemljama regije.
I šta na kraju reći na sve ovo? Novinar Eldar Dizdarević, kao uostalom i svi u ovj zemlji, smatra da, pravno gledano, država zaista ima pravo da naplati porez od svih građana, uključujući i freelancere i one koji preko interneta iznajmljuju svoju imovinu. No, pitanje je ima li pravo to učiniti retroaktivno s obzirom na to da je država sama sa velikim zakašnjenjem propisala sve neophodne procedure (pravilnik Ministarstva finansija FBiH iz aprila 2018. godine).
– Svi moraju biti jednako oporezovani, što automatski znači i da svi moraju imati ista prava. Zašto freelanceri također ne bi imali pravo na lični odbitak kao što imaju i oni koji rade u BiH? Osim toga, zašto freelanceri, ali i drugi koji rade u BiH na ugovore o djelu i slično, imaju obavezu da uplaćuju nešto što ne koriste i što po osnovu tih uplata zakonski uopšte i ne mogu da koriste kao, naprimjer, zdravstveno osiguranje? Koliko je pametno ovako brutalno krenuti s oporezivanjem onih koji su sami sebi našli posao, a koji pri tome žive u državi koja ima ubjedljivo najveću stopu nezaposlenosti, kao i najveću stopu nezaposlenih mladih u Evropi? Dakle, ne sporeći pravo državi da naplaćuje svima poreze, ali također i ne sporeći pravo svih poreskih obveznika da budu tretirani na isti način, ovo se pitanje jednostavno mora drugačije riješiti – i to novim zakonskim propisima – koji će biti napravljeni uz javne konsultacije sa građanima i koji bi trebali regulisati ovu izuzetno važnu oblast u državi koja je u Evropi neslavni lider po nezaposlenosti – zaključuje Dizdarević.
Šerif Isović: Za izmjene pravilnika saznali smo iz Službenih novina
– Federalno ministarstvo Finansija nas nije konsultiralo prilikom izmjena Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak iz aprila 2018. Za izmjene ovog Pravilnika saznali smo iz Službenih novina i mislim da je ovde postupljeno suprotno Članu 21. Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, kojim je propisano da: “Prilikom izrade zakona i drugih propisa organi uprave su obavezni pribaviti mišljenja od drugih organa uprave ako se tim propisima uređuju pitanja iz nadležnosti tih organa uprave”. Posebna inicijativa da se krene u aktivniju naplatu ove vrste prihoda nije potekla ni od koga. Porezna uprava je to pokrenula u sklopu svojih redovnih aktivnosti s tim što smo te aktivnosti intenzivirali nakon dobijanja i analize određenih informacija – kaže direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović.
U RS tek stotinjak prijavljenih freelancera
Prema evidencijama Poreske uprave Republike Srpske, u toku 2017. godine tek stotinjak fizičkih lica prijavilo je porez na dohodak ostvaren udaljenim radom (freelancer), za poslodavca u inostranstvu. Stav Poreske uprave RS je da je to i dalje nedovoljan broj prijava po ovom osnovu pošto je u RS u posljednje vrijeme primjetan trend povećanja broja fizičkih lica koja ostvaruju prihode iz inostranstva, prevashodno na način da u RS obavljaju određene IT usluge, odnosno da vrše takozvani udaljeni rad za poslodavca u inostranstvu, zbog čega je Poreska uprava RS intenzivirala svoje aktivnosti po ovom pitanju.
Naime, pojedini građani koji iz svojih kuća rade za firme u inostranstvu, pritom nemaju ugovore o radu, a zarađuju, tj. primaju novac kroz uplate iz inostranstva, do sada su bili u sivoj zoni jer zakon nije obuhvatao termin “freelancer”, ali novim zakonskim rješenjima, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji, zakonodavac ih eksplicitno spominje.
Zora Vidović, direktorica Poreske uprave RS, pojasnila je da oni prihod treba da prijave i plate porez na dohodak, te na taj način svoje usluge prebace u legalne tokove i izbjegnu eventualne sankcije. Dodaje da se porez na dohodak obračunava po poreskoj stopi od 10 posto na osnovicu koju čini naplaćeni prihod tog fizičkog lica.
Sa druge strane, kako pojašnjavaju iz Porezne uprave FBiH, u slučaju kada rezidentno fizičko lice ostvari dohodak od povremene samostalne djelatnosti direktno iz inozemstva od nerezidentnog pravnog lica, obveznik obračuna i uplate akontacije poreza na dohodak iz tog osnova po stopi od 10 posto i doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje na teret osiguranika po stopi od četiri posto je sam porezni obveznik koji je ostvario taj dohodak.
Odgovor Ministarstva finansija FBiH
Ministarstvo finansija FBiH objavilo je stav o pitanju prijave i uplate poreza na dohodak od druge povremene samostalne djelatnosti ostvarene iz inozemstva. Nakon medijskih pisanja o oporezivanju frilensera i poklona iz dijaspore, oglasilo se i Ministarstvo finansija FBiH koje tvrdi da ne uvode nove poreze.
“Taj porez postoji od 2009. godine. Javno upućeni poziv Porezne uprave Federacije BiH da građani prijave svoje prihode ne predstavlja novo uvođenje poreza” navedeno je u saopćenju Ministarstva finasija FBiH.
