Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH: Ključni su komunikacija i zajedničko...

Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH: Ključni su komunikacija i zajedničko djelovanje

293
0
PODIJELI

Slabosti uspostavljenih procesa se u većini slučajeva svode na nedovoljnu komunikaciju između subjekata bankarskog sistema i krajnjih korisnika mjera Mogućnosti koje smo definisali se koriste, a naročito kada je u pitanju odnos banaka i privrednika koji su direktno pogođeni nastalom krizom Negativni ekonomski efekti pandemije nisu potpuni i još uvijek imamo krizu sa velikim brojem mogućih ishoda Vjerujem da postoje dodatne šanse za zajedničko djelovanje na nivoima različitih udruženja, privrednika i banaka Jasno je da postoje šire slabosti koje nisu u vezi sa pandemijom, ali se sada jasnije vide

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

• Poštovani gospodine Mahmuziću, možete li za početak dati kratki presjek djelovanja Federalne agencije za bankarstvo FBiH u godini koju je u cijelom svijetu i kod nas svakako obilježila pandemija koronavirusa?

– U prvom kvartalu 2020. godine, Agencija za bankarstvo FBiH je uspostavila okvir mjera koje su imale za cilj ublažavanje ekonomskih efekata udara pandemije na privredu, građane i subjekte bankarskog sistema. Odluke smo donosili uvažavajući postojeći zakonski i institucionalni okvir, rastuću neizvjesnost i nepouzdane informacije o mogućim scenarijima razvoja epidemioloških prilika. Dodatnim mjerama iz juna tekuće godine dali smo važnost kreiranju preduvjeta za aktivno djelovanje banaka u okolnostima produžene krize. Početkom trećeg kvartala održali smo niz sastanaka sa relevantnim institucijama, subjektima bankarskog sistema, udruženjima, a sve u cilju da se provjere sve dimenzije i efekti našeg rada u okruženju koje je pod utjecajem pandemije. Prvobitno uspostavljeni principi djelovanja potvrđeni su i odlukama koje smo pripremili u augustu. Na osnovu informacija koje aktivno prikupljamo i analiziramo, svjesni smo i postojanja slabosti uspostavljenih procesa koje se u većini slučajeva svode na nedovoljnu komunikaciju između subjekata bankarskog sistema i krajnjih korisnika mjera. Svoje stavove i zahtjeve koji su imali za cilj izbjegavanje poteškoća i slabosti kod provedbe odluka jasno smo komunicirali putem dodatnih pojašnjenja naših akata, zahtjeva za postupanje, i konačno, u vidu akata koji se usmjeravaju prema ključnim donosiocima odluka u bankama. Naše stavove prezentirali smo i regulatorima izvan BiH, prema sjedištu bankarskih grupacija koje posluju u BiH.   

• U trećem kvartalu nastupio je djelomični oporavak ekonomije, ali, nažalost, ispunile su se najave o drugom valu pandemije i njegovim negativnim efektima i na četvrti kvartal pa definitivno i na početak naredne godine. Agencija za bankarstvo je pomenutim mjerama iz  augusta dala mogućnost nastavka primjene mjera kojima se olakšavaju poslovanje i oporavak privrede. Prema vašim informacijama, koliko se te mogućnosti koriste?

– Informacije koje subjekti bankarskog sistema dostavljaju putem redovnih izvještaja daju uvid u dinamiku procesa i osnovne efekte odluka. Ključni pokazatelji upućuju na djelomični oporavak ekonomije, ali moramo uvažiti okolnosti koje imamo u ovom trenutku. Nepovoljne prilike ćemo imati i u prvoj polovini naredne godine i to smo predvidjeli našim aktima iz augusta.

Mogućnosti koje smo definisali se koriste, a naročito kada je u pitanju odnos banaka i privrednika koji su direktno pogođeni nastalom krizom. Određene varijacije u broju i strukturi korištenih mjera su očekivane. Uspostavljeno je jasnije razumijevanje potreba privrede u odnosu na procijenjeno trajanje zastoja u novčanim tokovima.

ANALIZOM DO PRAVIH MJERA

• Objavljen je podatak da je sa zadnjim danom septembra ove godine 12,8 posto od iznosa ukupnih kredita privredi bilo obuhvaćeno nekom od posebnih mjera, što je znatno manje u odnosu na 30. juni 2020. godine kada je ovaj udio bio 24,3 posto. Kakvi su najnoviji trendovi?

– U toku trećeg kvartala, gledano po mjesecima, broj zahtjeva za nekom od posebnih mjera se kontinuirano smanjivao. Takav trend je nastavljen i u četvrtom kvartalu tako da je sa krajem novembra udio kredita u posebnim mjerama 11,4%, u odnosu na ukupni portfolio kredita odobrenih privredi.

I dalje postoji potreba aktivnog postupanja u skladu sa važećim odlukama Agencije za bankarstvo FBiH.

• Mada je bilo mnogo kritičara koji su je u startu oštro napadali, odluka da se ne ide u potpuni moratorij pokazala se kao vrlo adekvatna reakcija na pandemiju. Koliko ima prostora za nove intervencije Agencije i na čemu bi se one bazirale? Drugim riječima, o kakvim budućim potezima razmišljate?

– Procesi donošenja odluka Agencije za bankarstvo FBiH su uređeni da daju okvir za postupanje i u vanrednim okolnostima. Prije važnih odluka kojima smo uspostavili upravljanje trenutnom krizom, sproveden je niz koraka koji su uključili analize podataka, detaljne simulacije scenarija, procjene efekata, provjere pristupa drugih relevantnih regulatora u našoj regiji i EU. Nama su u potpunosti jasna naša zakonska ovlaštenja i institucionalni prostor u kojem djelujemo. S druge strane, većina kritika i diskusija koje smo imali daju dodatnu vrijednost i upućuju na potrebu za komunikacijom i razumijevanjem. Trebamo imati povjerenje i jačati naše institucije.

Po isteku mjera koje su sada na snazi, izvjesno je, nastavlja se primjena redovnog regulatornog okvira. Napominjem, naš regulatorni okvir je usklađen sa relevantnim zahtjevima i standardima koji se primjenjuju u EU. Iako to nije primarna uloga Agencije za bankarstvo FBiH, svjesni smo da naše djelovanje ima značajne makroekonomske efekte, ali je i jasno da teret dizajniranja dodatnih mjera za oporavak mora biti preusmjeren na privredu, banke i relevantne nivoe vlasti. Naša uloga tu može biti ograničena. Negativni ekonomski efekti pandemije nisu potpuni i još uvijek imamo krizu sa velikim brojem mogućih ishoda. I dalje nisu isključeni ekstremni scenariji koji mogu nastati kao rezultat dodatnih ekonomskih prepreka ili drugih dešavanja u vezi sa pandemijom. Danas imamo jasne informacije o strukturi, udjelu, promjenama udjela kredita koji su pod posebnim mjerama i te informacije koristimo kao osnovu za procjene i simulacije. Nadamo se da ćemo na kraju prvog kvartala naredne godine imati stabilizaciju ostalih uvjeta za pouzdane procjene dugoročnih efekata na kvalitetu kreditnog portfolija uz isključenje ekstremnih scenarija dramatičnog rasta udjela nekvalitetne aktive. Dakle, naše dodatne mjere će se odnositi na upravljanje portfolijom i rizicima u periodu očekivanog oporavka koji će, nadamo se, nastupiti u drugom kvartalu naredne godine.

STABILNOST BANKARSKOG SISTEMA JE OČUVANA

• Prema svim pokazateljima, bankarski sektor je prilično stabilan. Ipak, pandemija traje dugo i štete koje će načiniti bh. privredi bit će definitivno veće od prognoza. Ima li, po Vama, prostora da banke nužnom oporavku pomognu nešto fleksibilnijim pristupom klijentima?

– Očuvana je stabilnost bankarskog sistema. Vjerujem da postojanje interesa za podršku oporavku privrede nije upitno. Poslovni ambijent i uvjeti koje ćemo imati u narednim godinama traže stalno preispitivanje pristupa klijentima i tržištu. Ključ budućeg koncepta nije u pomoći ili fleksibilnosti na strani banaka, nego u stvarnom prilagođavanju upravljanja rizicima, koordiniranom djelovanju na različitim nivoima interesnih grupa koje uključuje i banke. Stalni cilj je stabilnost bankarskog sektora, u interesu države, ekonomije, građana. Preduvjet za dugoročnu stabilnost je nastavak podrške privredi i aktivan pristup razvoju tržišta.

• Da li je došlo do bitne promjene faktora koji imaju utjecaja na nivo kamatnih stopa i kakve su vaše prognoze vezane za ovu oblast?

– Okolnosti koje su djelovale na trendove kretanja nivoa kamatnih stopa i dalje su prisutne. Naše tržište reaguje na kretanja u EU koja su i dalje pod utjecajem snažnih stimulativnih mjera ECB-a. Očekivani prilivi sredstava putem vanjskog zaduženja BiH indirektno održavaju i balans ponude i tražnje novčanih sredstava na našem tržištu. Rast nivoa kamatnih stopa može se desiti u slučaju značajnijeg rasta udjela nekvalitetne aktive, što bi dovelo do nužnog povećanja troškova rezervisanja za kreditne gubitke i pritiska na nivo aktivnih kamatnih stopa. Uvijek prisutni rizici se odnose i na druge segmente ekonomskog i političkog djelovanja u BiH.

• Zadržimo se još malo na kamatama. U više navrata ste ukazivali na potrebu posvećenosti pa i intenzivne komunikacije između privrednika, relevantnih udruženja, banaka i nivoa vlasti da bi se izbjegle dodatne negativne ekonomske posljedice pandemije, što se na kraju može odraziti i na nivoe kamatnih stopa u budućnosti. Jeste li zadovoljni tom komunikacijom i, ako niste, u kojem biste segmentu sugerirali promjenu ponašanja?

– Koristim svaku priliku da napomenem važnost komunikacije i koordinacije djelovanja različitih interesnih grupa. Ovlasti i odgovornosti Agencije za bankarstvo su u ovom dijelu ograničene, ali kontinuirano iskazujemo spremnost da podržimo različite inicijative ili pružimo tehničku podršku.

Vjerujem da postoje dodatne šanse za zajedničko djelovanje na nivoima različitih udruženja, privrednika i banaka. Nedostaje nam usmjereni dijalog, razmjena informacija i ideja. Svi smo skloni vraćanju u prošlost i kritikama koje ne daju rješenja. Fokus diskusija mora biti na argumentima, upotrebljivim idejama i budućnosti.

ANALIZE I PLANIRANJE SU DNEVNI POSAO

• Izmijenjene su prognoze kretanja BDP-a za BiH pa i ostale države u našem regionu. U zemljama eurozone oporavak je usporen, što za našu ekonomiju može biti od značaja i svakako zahtijeva i naše kvalitetne reakcije. Bavimo li se dovoljno analizama i planiranjem budućih poteza?

– Kontinuirano preispitujemo ispravnost pristupa i odgovor Agencije za bankarstvo na rizike s kojima se suočavamo. Akti koje donosimo uvijek imaju dugoročne posljedice, ali je analiza i planiranje u vanrednim okolnostima stalni ili dnevni posao.

Pratimo mjere koje donose institucije EU. Slabosti makroekonomskih alata bile su vidljive i prije nastanka aktuelne krize. Nastavak neizvjesnosti je jedina sigurna prognoza za početak naredne godine. Unutar BiH mi imamo predefinirane specifičnosti koje nas ograničavaju već kod diskusija o aktivnim makroekonomskim alatima. To je realnost koju trebamo uvažiti. Zbog složenosti uređenja i stalnog pitanja nadležnosti, ne koristimo sve raspoložive alate, zaboravljamo potencijalne prednosti i razvojne šanse. Nisam siguran da li je u pitanju samo nedostatak analize i planiranja.

Smatrate li da su u pravu oni koji upozoravaju da smo se svi malo pasivizirali dobrim vijestima o vakcinama, da nedostaje fokusiranosti i sagledavanja mogućih scenarija razvoja situacije u 2021. pa možda i u 2022. godini?

– Vjerujem da smo mi dio većine koja informaciju o mogućoj imunizaciji prihvata samo kao dobru vijest i sa rezervom. Vakcina rješava dio problema. Moramo biti spremni na zadržavanje nepovoljnih epidemioloških prilika u toku 2021. godine i u skladu sa ovom informacijom planirati normalizaciju procesa. Naglašavam, svako unutar svoje nadležnosti, agencije, privrednog subjekta, udruženja, ministarstva, mora planirati revitalizaciju poslovanja u novim ili trajno nepovoljnim okolnostima. Način razmišljanja i djelovanja, većina poslovnih modela se trajno mijenja pod utjecajem pandemije, novih tehnologija, novih pravila koja nastaju na dinamičnim tržištima. Ko može ostati pasivan?!

KRIZU NEĆE RIJEŠITI “NEKO DRUGI”

• Šire posmatrajući, kakve mjere bi trebalo očekivati od Vlade FBiH?

– Vlada FBiH je uspostavila okvir djelovanja koji treba dati rezultate u toku naredne godine. Vjerujem da fokus treba ostati na strategijama za oporavak ciljanih segmenata privrede, uz korištenje raspoloživih resursa i podršku ključnih međunarodnih institucija.

• Realno je očekivati ozbiljne izazove kada je u pitanju likvidnost privrede pa i rast udjela loših kredita nakon što se iscrpe posebne mjere koje su propisale entitetske agencije. Imamo li dovoljno vremena za novo djelovanje i ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica koje nas čekaju u narednoj godini ili smo zbog inertnosti možda na pragu problema?

– Nije kasno. Opet se vraćamo na potrebu komunikacije i koordiniranog djelovanja. Pogrešno je očekivati da „neko drugi“ riješi naš problem. Jasno je da postoje šire slabosti koje nisu u vezi sa pandemijom, ali se sada jasnije vide. Razumno postupanje, planiranje i prilagođavanje se mora desiti i na nivou značajnih privrednih grupacija i subjekata. Svi poslovni modeli moraju se preispitati u kontekstu nastalih ekonomskih, društvenih, pa i tehnoloških promjena. Tu imamo nove ili ključne rizike koji mogu eskalirati. Vrijeme za ublažavanje posljedica krize ostaje iza nas, sada moramo razgovarati o ubrzanom oporavku i prilagođavanju. Sa sigurnošću mogu tvrditi da produžena kriza neće biti rezultat djelovanja subjekata bankarskog sistema.