Srđan Kondić: Savremeno bankarstvo prolazi kroz intenzivnu transformaciju

Srđan Kondić: Savremeno bankarstvo prolazi kroz intenzivnu transformaciju

Predsjednik Uprave Addiko Bank AD Banja Luka

366
0
PODIJELI

Naša adekvatnost kapitala iznosi 23 %, što je daleko iznad prosjeka tržišta i što nas, uz ostale pokazatelje, kao i finansijsku snagu naše Grupacije i naših akcionara, svrstava u red najsigurnijih banaka na tržištu


Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

  • Poštovani gospodine Kondiću, prije nešto više od godinu dana imenovani ste za novog predsjednika Uprave Addiko banke Banja Luka. Naš magazin nedavno Vam je dodijelio Plaketu Zlatni BAM kao uspješnom mladom menadžeru, međutim iza Vas je bogata karijera u finansijskom sektoru. Šta Vas je motiviralo za ulazak u novi kolektiv?

– Svjedoci smo intenzivne transformacije kroz koju prolazi savremeno bankarstvo, digitalizacija poslovanja, dostupnost klijentu, brzina i jednostavnost postaju ključni faktori neophodni za kontinuitet u rastu i razvoju banaka. Prepoznao sam Addiko kao respektabilnu internacionalnu grupaciju koja mnogo ulaže u navedeno, što se pokazalo uspješnim u svim zemljama u kojima posluje, a Addiko banku Banja Luka kao instituciju koja ima odličnu perspektivu na lokalnom tržištu i koja koristeći napredne digitalne platforme, uz adekvatan i posvećen tim koji ima iskustvo na lokalnom tržistu, može da ostvari značajne uspjehe u budućnosti. Za mene je izuzetan izazov da budem dio takve priče.

Plaketa Zlatni BAM za uspješnog mladog menadžera mi mnogo znači, posebno što dolazi od magazina koji na stručnom nivou u kontinuitetu prati i ocjenjuje rad banaka i pojedinaca u finansijskom sektoru Bosne i Hercegovine. Nagrada svakako nije samo moja zasluga. Imao sam privilegiju da tokom svoje karijere, kao i danas, radim u ozbiljnim organizacijama sa posvećenim kolegama timskog duha, sa kojima sam se profesionalno razvijao i napredovao.

PET GODINA DOBROG POSLA

  • Činjenica je da je, prema raspoloživim podacima, u prvoj polovini ove godine Addiko banka Banja Luka povećala dobit za 46% u odnosu na isti period 2019. godine prije pandemije. Čemu možete zahvaliti za takav rezultat?

– Mislim da uspjeh dugujemo činjenici da smo pravovremeno prepoznali potrebe naših klijenata i prema njima smo prilagodili naše usluge i proizvode, te ih učinili jednostavnim, brzim i dostupnim. Potrebe klijenata su putokaz prema kojem usmjeravamo sve naše aktivnosti kako bismo obezbijedili najbolju uslugu za njih. Zadovoljstvo klijenata je primarni cilj Addiko banke.

Veoma sam zahvalan zaposlenima na nevjerovatnoj posvećenosti koju su pokazali u uslovima pandemije, bez obzira na veoma teške i rizične uslove rada. Poslujemo sa manjim brojem kolega uslijed čestih bolovanja i izolacija, ali oni nijednog momenta nisu smanjili svoj angažman kako bismo omogućili našim klijentima neometanu uslugu.To nam je pokazatelj da smo na pravom putu i imamo dodatnu motivaciju da u periodu koji slijedi nastavimo još uspješnije.

  • Addiko banka se na tržištu BiH smatra pouzdanom i stabilnom bankom. Na koji način želite učvrstiti ovu poziciju?

– Addiko banka Banja Luka upravo u oktobru mjesecu navršava pet godina uspješnog poslovanja na tržištu Bosne i Hercegovine. Naša adekvatnost kapitala iznosi 23 %, što je daleko iznad prosjeka tržišta i što nas, uz ostale pokazatelje, kao i finansijsku snagu naše Grupacije i naših akcionara, svrstava u red najsigurnijih banaka na tržištu. Tokom prvih pet godina postali smo prepoznati kao brzi, efikasni i posvećeni u poslovanju sa klijentima. Naš fokus je na potrošačkim kreditima i kreditiranju malih i srednjih preduzeća. Takođe, trudimo se da za svoje klijente obezbijedimo najbolje digitalne platforme. Potvrda da smo na pravom putu je da konstantno bilježimo značajan porast broja i klijenata i korisnika Addiko digitalnog bankarstva. Samo u prvih devet mjeseci 2021. godine broj aktivnih korisnika naših digitalnih usluga je porastao za 32%.

Ovu poziciju planiramo da učvrstimo atraktivnim proizvodima koje činimo dostupnim na jednostavan i brz način, kao i konstantnim unapređenjem kvaliteta usluge i nivoa zadovoljstva naših klijenata. Cilj nam je da budemo lideri u segmentu potrošačkih kredita i kreditiranja malih i srednjih preduzeća, da za naše klijente obezbijedimo najefikasniju uslugu i u tom smislu planiramo nastavak ulaganja u razvoj savremenih tehnologija i digitalizacije naših proizvoda i procesa, kao i u razvoj naših zaposlenih. Tehnologija je danas zaista game changer i donosi značajne prednosti i benefite, ali bez adekvatno obučenih i motivisanih radnika, to ne vrijedi. Pandemija nam je sve u proteklom periodu dosta usporila i otežala, ali nadamo se da je to uskoro iza nas i imamo značajne planove za ulaganje u razvoj i zadovoljstvo naših zaposlenih.

DO KREDITA ZA NEKOLIKO MINUTA

  • Da li će ćete ponuditi neke nove proizvode i benefite za fizička i pravna lica?

– Mi u Addiku se konstantno trudimo da za svoje klijente obezbijedimo najbolje proizvode i usluge. Unaprijedili smo proces odobrenja kredita i danas građani mogu da apliciraju za kredit putem svog mobilnog telefona ili računara i da ga realizuju u veoma kratkom roku, uz samo jedan dolazak u poslovnicu i uz minimalnu dokumentaciju. Zahvaljujući našoj digitalnoj platformi, omogućili smo klijentima opciju preliminarnog elektronskog odobrenja kredita za samo nekoliko minuta. Vrijeme potrebno za odluku o odobrenju potrošačkog kredita prilikom apliciranja za kredit u Addiko poslovnicama je 30 minuta, a potom slijedi i isplata traženih kreditnih sredstava. Poslovnice Addiko banke Banja Luka smo rebrendirali i dali im moderan i praktičan imidž u kojima, uz pomoć naših ljubaznih koleginica i kolega, klijenti mogu da ispune svoje potrebe u prijatnom ambijentu. Za mala i srednja preduzeća omogućili smo digitalnu platformu za odobrenje kredita do 1 milion KM za samo 3 časa, a realizacija kredita slijedi za 24 časa. I dalje intenzivno podižemo prag na ljestvici naših zadatih ciljeva, što će ujedno omogućiti da i za sve potrebe privrede realizujemo brzu i efikasnu uslugu. Takođe, volimo da naše klijente obradujemo mnogobrojnim akcijama i popustima na kamatnu stopu. Često odobravamo kredite bez naknade za obradu, dijelimo poklon bonove i organizujemo mnoge druge pogodnosti, jer naši klijenti to zaslužuju i srećni smo kada ih prijatno iznenadimo.

  • Kakve, inače, trendove očekujete na bankarskom tržištu u narednom periodu?

– Bosna i Hercegovina je mala ekonomija, u velikoj mjeri zavisna od Evropske unije, naročito u bankarskom sektoru koji je većinom u vlasništvu evropskih bankarskih grupacija. Imajući u vidu da je EU glavni spoljnotrgovinski partner BiH, ekonomska situacija konstantno prati evropski trend i praktično je manje-više refleksija stanja u njoj. Ne čudi podatak regulatora u BiH da u prvih 6 mjeseci, u poređenju sa krajem 2020. godine, je neto aktiva bankarskog sektora porasla 4%, a krediti po stopi od 4,4%, što je prije svega posljedica snažnog rasta izvoza i zaposlenosti. Iako je MMF prošle nedjelje snizio očekivanu stopu realnog rasta GDP- a za ovu godinu sa 3,5% na 2,8%, vjerujemo da će se pozitivni trendovi u bankarskom sektoru nastaviti u toku čitave 2021. godine.

Od finansijske krize u 2008. godini praktično dva trenda dominiraju globalnim bankarstvom. Prvi je proces digitalizacije, a drugi trend je smanjivanje broja kreditnih institucija kroz mergere i akvizicije, uz istovremen rast aktive bankarskog sektora. Banke proces digitalne transformacije vide kao preduslov da zadovolje potrebe klijenata, sa jedne strane, a istovremeno i da smanje troškove poslovanja. Pandemija je esencijalno doprinijela digitalnoj transformaciji, jer je i banke i klijente natjerala na drugačije razmišljanje i pristup. Online poslovanje, distribucija i plaćanja su se vinuli do neslućenih visina za manje od dvije godine i u brojnim segmentima poslovanja više niko i ne pomišlja o povratku u stare rutine. Od 2008. godine u EU je broj kreditnih institucija smanjen za 30%, uz rast aktive za 10% u istom periodu, a ti procesi nisu zaobišli ni BiH. Prije petnaestak godina, kada sam započinjao karijeru u bankarskom sektoru u BiH je poslovalo 30 banaka, danas je taj broj 23, uz porast aktive od 70%. Uvjeren sam da će se i proces digitalizacije i udruživanje bankarskog sektora u BiH nastaviti i u budućem periodu, jer su to procesi koji će obezbijediti bolju uslugu za klijente i povećati profitabilnost banaka.

Možemo reći, 2021. je godina oporavka od korona krize i lockdown-a ekonomije i shodno tome, širom svijeta se bilježe pozitivne stope rasta. Analitičari i bankari se uveliko pitaju da li je inflacija koja se neosporno javila nakon golemih fiskalnih i monetarnih stimulusa prolaznog karaktera, ili je to, pak, pitanje kojim će se monetarni autoriteti ozbiljnije pozabaviti u narednom periodu. Na tom polju, nekako sve oči su uperene u FED koji, po najavama, ne razmišlja o zaoštravanju monetarne politike prije proljeća 2023. godine. Kod ECB moramo imati u vidu da je PEPP (Pandemic emergency purchase programme), uveden u martu prošle godine, doživio već tri produženja i uvećanja i da se trenutno čuju glasovi da se ovaj program, sad već vrijedan 1,85 biliona evra, treba produžiti i poslije 31. marta 2022, tačnije, ECB sa potrebom restriktivnije monetarne politike u odnosu na FED kasni bar godinu dana.

ČEKAJUĆI PRAVE POTEZE

  • Pogledajmo za kraj ovog razgovora i nešto širu sliku. Činjenica je da su nakon velikih problema banke generator oporavka, ali jasno je i da one u tom procesu ne mogu biti same i da je neophodna aktivna uloga države. Na koji način je, po Vama, moguće ostvariti tu željenu sinergiju?

– Razvijene svjetske države odlučno su reagovale na ekonomske probleme izazvane pandemijom koronavirusa. SAD su kroz pet paketa fiskalnog stimulusa u posljednje dvije godine upumpale u privredu i direktno podijelile građanima 26,4% GDP iz 2020. godine, odnosno preko pet triliona dolara, a FED je kroz desetak programa uduplao bilans stanja u poređenju sa krajem 2019. godine i na tržiste upumpao preko 4,3 triliona dolara (ova dva stimulusa bi bila ekvivalentna sa 14 milijardi maraka u BiH, tj. više od ukupnog duga države). Kod EU je struktura složenija, pa je i instrumentarij bio šireg spektra, tako je ECB kroz program PEPP otkupila 1,85 triliona evra državnih i korporativnih obveznica, a Evropska komisija je kroz budžet i programom „Next Generation EU“ za sanaciju posljedica pandemije izdvojila 2,018 triliona evra. Članice su imale i samostalne fiskalne programe, pa je samo Njemačka kroz fiskalne mjere na rasplaganje privredi stanovništvu stavila 39,3% GDP iz 2020. godine, odnosno preko 1,3 triliona evra.

Svjesni smo da Bosna i Hercegovina nema mogućnosti za mnoge od tih mehanizama, počevši od brojnih instrumenata monetarne politike, jer smo u sistemu valutnog odbora, ali ono što može da uradi, jeste da obezbijedi stabilan i zdrav politički i poslovni ambijent koji je preduslov za bilo kakav privredni oporavak i razvoj.

Kada je riječ konkretno o bankarstvu, u proteklih nekoliko godina predstavnici banaka su u više navrata razgovarali sa nadležnim institucijama na ovu temu i predložili izmjene zakonskih propisa na način da se omogući jednostavna i sigurna primjena elektronskog potpisa, ali nažalost, do danas nemamo značajnijih pomaka na tom polju.

Nadamo se da će institucije u budućnosti ipak prepoznati značaj uloge države u razvoju privrednog ambijenta i da će napraviti korake koji su za to neophodni. Na taj način će zasigurno olakšati rast i razvoj i privredi i bankama i učiniti ovaj prostor atraktivnijim za ulaganja.