Yusuf Dilaver, predsjednik Uprave ZiraatBank BH: Već 25 godina sebe smatramo domaćom...

Yusuf Dilaver, predsjednik Uprave ZiraatBank BH: Već 25 godina sebe smatramo domaćom bankom ove zemlje

137
0
PODIJELI

Pandemija nije zaustavila naše poslovanje, rast kreditnog portfolija ZiraatBank BH u odnosu na prethodni period tekuće godine iznosio je 4,8% a rast depozita je 3,4% • Bitno je uspostaviti balans, banke moraju dobro poslovati ali i pomoći oporavku ekonomije • Država može učiniti mnogo više, povećati potrošnju javnog sektora i više raditi na transformaciji ekonomije • I dalje ćemo postupati kao domaća banka ove zemlje i pružati dodatnu podršku bh. ekonomiji

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

Poštovani gospodine Dilaver, profitabilnost u bankarskom sektoru je krajem ljeta ove godine uslijed pandemije koronavirusa pala za približno 40 posto. Realno, to je i očekivano kao što se očekuje da će profitabilnost do kraja godine dalje padati. Kako biste u tom svjetlu opisali aktuelno poslovanje ZiraatBank? Da li je i ona dio takvih trendova?

– Bankarski sektor Bosne i Hercegovine je godinama jedan od najuređenijih i najstabilnijih sektora u zemlji. To je činjenica koju često čujemo kao potvrdu od strane regulatora kao i od ostalih učesnika finansijskog tržišta.

Prošla, 2019. godina je bila godina kada su banke dosta uspješno završile svoje poslovanje, unapređujući svoje poslovne aktivnosti i smanjujući troškove poslovanja tako da je to stvorilo dobar temelj za banke da lakše tolerišu ovakvu krizu izazvanu pandemijom korona virusa.

Možemo reći da su banke relativno dobro odgovorile na ovu tešku situaciju. U pandemiju su ušle dobro kapitalizirane i visoko likvidne. Prema objavljenim podacima bankarskog sektora, banke su u prvih šest mjeseci 2020. godine zabilježile pad dobiti u odnosu na isti period prošle godine za 41,9%, pad kreditne aktivnosti za 0,2% i pad depozita za 2,7%.

Najveći faktor smanjenja dobiti u sektoru za 41,9% jeste porast nekamatonosnih rashoda  za 17,8%.  Kada se pogledaju razlozi ovog porasta, banke očekuju potencijalni porast problematičnih kredita zbog ekonomske stagnacije koja je rezultat pandemije Covid-19. Stoga zbog opreznijeg postupanja provođenjem politike izdvajanja većih rezervisanja, možemo reći da je povećanje stavke rezervisanja u odnosu na isti period prethodne godine bilo odlučujuće.

S druge strane, paralelno sa smanjenjem ekonomskih aktivnosti, očekuje se i smanjenje prihoda od kamata banaka te smanjenje prihoda koje se odnose na operativne aktivnosti.

Za očekivati je nastavak takvog trenda s obzirom da pandemija COVID-19 ne posustaje, a što čini realnim predviđanja o nastavku pada BDP-a kako u Bosni i Hercegovini, tako i u svijetu.

Mi u ZiraatBank BH naravno blisko pratimo dešavanja u sektoru i nastojimo pružati raznovrsne usluge u skladu sa ukazanim potrebama kao i pružiti svaku vrstu finansijske podrške našim klijentima kako bi lakše prebrodili ovu krizu. Posebno želim naglasiti da naše poslovanje nije stalo zbog pandemije, već naprotiv, snažnim i odlučnim koracima idemo naprijed kako bismo dodatno osnažili našu poziciju u sektoru. U prilog tome govori činjenica da je rast kreditnog portfolija ZiraatBank BH u odnosu na prethodni period tekuće godine iznosio 4,8% i da je zabilježen rast depozita od 3,4%.

U okviru politike Ziraat finansijske grupacije naša misija je da nastojimo pružiti finansijsko savjetovanje tamo gdje je potrebno, nastojimo podržati naše klijente za vrijeme ove krize i kriznog perioda, nastojimo akvizirati nove kvalitetne klijente sa kojima ćemo izgraditi dugotrajni i obostrano korisni poslovni odnos. To je naš glavni cilj, te ćemo u tom pravcu, kao Ziraat Banka, nastaviti pružati usluge te biti podrška ovoj zemlji.

Moramo znati balansirati

Jedna od mjera nakon početka pandemije bio je moratorij. Koliko se vašoj Banci obratilo pravnih lica za moratorij ili olakšice?

– ZiraatBank BH d.d. je odmah pristupila primjenama odluka regulatora vezanih za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjenjem COVID-19 te nastojala da pomogne klijentima kako bi lakše premostili ovaj krizni period i uspostavili održivi model poslovanja.

Za pravna lica kojima je smanjena likvidnost ili solventnost uslijed nastale krize, obustava proizvodnje, ili za sve koji su na određeni način pretrpjeli štetu uslijed korona virusa, Banka je brzim i efikasnim donošenjem odluka nastojala da iznađe najbolje moguće riješenje. Stupala je u kontakt sa klijentima putem različitih kanala, te je učinila sve što je potrebno kako bi omogućila opstanak njihovog poslovnog potencijala.

Do danas smo imali zaprimljenih 177 zahtjeva pravnih lica čiji je ukupan iznos 117 miliona KM. Od ovih zahtjeva je odobren ukupan iznos od 108,1 miliona KM te je proces priveden kraju tako što je 165 zahtjeva ocijenjeno pozitivnim.

Razmotreno je 1.335 zahtjeva zaprimljenih od fizičkih lica čiji je iznos 34,2 miliona KM, od kojih je odobreno 1.094 zahtjeva u iznosu od 27,3 miliona KM te je na taj način proces primjenjivanja moratorija priveden kraju.

• Činjenica je da u ovom vremenu bankarski sektor mora balansirati – voditi računa o zdravim subjektima da im se obezbijedi normalan rad, ali i o onima koje je kriza pogodila kako da nastave dalje. Kako se, po Vama, treba štititi od tzv. loših kredita (NPL) čiji se rast također očekuje?

– Često u posljednje vrijeme čujemo frazu da svi moramo naučiti živjeti sa korona virusom. Nepredvidiva situacija u kojoj se nalazimo zahtijeva da preoblikujemo svoj život maksimalno vodeći računa o zdravlju klijenata i o vlastitom zdravlju, te da djelujemo u skladu sa higijenskim pravilima te živimo u skladu s pravilima koja definišemo kao nova normalna pravila. Ali ne trebamo zaboraviti da život ide dalje. Tako je i u bankarskom sektoru. Svjedoci smo da se kriza neće završiti u skorijem periodu. Bankarski sektor dosta zavisi od razvoja globalne ekonomske situacije, a zastoj u ekonomskom oporavku ekonomija sa kojima naši privrednici posluju i glavna tržišta na koje izvoze će uveliko odrediti tok ekonomskog oporavka u našoj zemlji.

Iz rezultata poslovanja banaka u posljednjih šest mjeseci može se reći da banke imaju malo oprezniji pristup kreditiranju. Očekivanja su da će uslijed korona krize biti lošiji kreditni portfelj banaka, kvalitet aktive banaka moguće da će se pogoršati, iznosi rezervacija za kredite će se povećati, što će dovesti do manjeg profita bankarskog sektora.

Banke moraju biti puno opreznije jer, u smislu aktivnosti banaka, kao i trenutne neizvjesnosti šta će donijeti „sutra“, ova nova situacija stvara teren koji plaši svaku banku u sektoru, nemogućnost  naplaćivanja  kredita, sudski postupci koji  traju dugo, i prisutan je nedostatak kvalitetnih projekata.

Regulator bankama uveliko pomaže olakšavajućim mjerama pri promjenama likvidnosnih zahtjeva  koji će omogućiti bankama da plasiraju dodatna dugoročna sredstva u privredu. Jasno je da regulator uzima u obzir potrebe banaka te pridaje značaj ubrizgavanju dodatne likvidnosti u ekonomiju. Uz ovu podršku banke bi u ovom periodu trebale u korist klijenata iskoristiti mogućnost reprograma, te doprinijeti nastavku njihovih ekonomskih aktivnosti tokom i nakon pandemije.

Bitno je uspostaviti balans koji će osigurati dobro poslovanje banaka, sa svim potrebnim očuvanim likvidnosnim i kapitalnim zahtjevima, a sa druge strane banke moraju da pomognu oporavku ekonomije.

Ulaganjem sredstava u zdrave i uspješne poslovne poduhvate i inicijative, Banke će osigurati oporavak svojih klijenata i time doprinijeti kako općem privrednom oporavku, tako i svom kvalitetnijem kreditnom portfelju.

Država može činiti više

U cilju uspješnog i efikasnog ublažavanja i prevazilaženja negativnih ekonomskih posljedica izazvanih virusom COVID-19, važno je da svi odgovorno učestvuju. Da li mislite da je teret krize ravnomjerno podijeljen?

– Prema posljednjim objavljenim makroekonomskim podacima, BDP u BiH je u prvih šest mjeseci 2020. godine imao pad od velikih 10,8%. Kako su analitičari i očekivali, to je bio očekivani trend kao posljedica zatvaranja ekonomije, posebice prvih mjeseci pandemije COVID-19. Imajući u vidu strukturu vlasti u BiH, urađen je značajan napredak kroz niz mjera koje je vlada uradila. Međutim, država u saradnji sa sektorom može učiniti još mnogo više. Potrebno je povećati potrošnju javnog sektora i smatram da država treba više raditi na transformaciji ekonomije. Da bi se ekonomija ubrzala, potrebna je saradnja sa vladom. Iako je teško i zahtjevno ustrajati i provoditi potrebne reforme slijedeći norme EU, to bi trebao biti neizostavni cilj.

Bitno je da se država bazira na investicijske projekte za pokretanje programa stimulacije za nova zapošljavanja, da omogući birokratske olakšice kako bi se nastavili radovi na započetim infrastrukturnim projektima, te omogućilo lakše pokretanje novih biznisa.

Nastala kriza je donijela svoja pravila i nove odluke regulatora. Zahvalni smo Agenciji za bankarstvo koja dobro razumije problematiku, na vrijeme poduzima potrebne korake i osluškuje potrebe bankarskog sektora i tržišta.

Međutim, ima još mnogo toga da se unaprijedi. Ovo je jako lijepa zemlja koja posjeduje prirodni potencijal. Stoga, uz izvozno orijentisane sektore, mislim da je vrlo važno podržati diverzifikaciju i razvoj i promociju bh. turizma, svih grana poljoprivrede i drevnih zanata. Uzimajući u obzir promjene koje se zajedno sa ovom krizom mogu dogoditi u lancu opskrbe, naročito evropskih zemalja, svaki doprinos vlasti u poboljšanju birokratskih uslova direktno će uticati na povećanje stranog kapitala u ovoj zemlji.

Kad smo kod toga, želio bih ukratko podijeliti jedno vrlo blisko važno iskustvo u vezi sa ulaskom stranog kapitala. Kako bi dodatno pojačao kapitaliziranost Ziraat Bank BH, naš dioničar je početkom ove godine donio odluku o novom povećanju kapitala u iznosu od 40 miliona KM. Međutim, zbog neimenovanja nedostajućih članova Komisije za vrijednosne papire, ovaj postupak ni dan danas nije završen. Zahvalni smo regulatorima, koji razumiju ovu situaciju i čine sve napore kako bi se ona riješila. Naša banka, koja u ovoj zemlji posluje već 25 godina i sebe doživljava kao domaću bh. banku, nastavit će da strpljivo čeka rješenje ovog problema. Međutim, pravna nemogućnost realizacije ulaganja domaćeg i stranog kapitala ne pomaže u slanju prave poruke svim postojećim i potencijalnim investitorima.

• Kakva su Vaša predviđanja za bankarski sektor u periodu kada se završi kriza?

– Smatram da je uloga državnog aparata i bankarskog sektora krucijalna u post pandemijskom periodu. Svaka kriza donosi sa sobom i neku šansu. Potrebno je da banke plasiraju slobodnu likvidnost na najzdravijim mjestima, pomažu razvoju izvoznika, a potrebno je raditi na ulaganju u bh. turizam i njegovu promociju.

Znam da neće biti lako procijeniti efekte krize i postpandemijski period kroz koji će proći bankarski sektor. Regulator je svakako omogućio bankama fleksibilnije poslovanje po pitanju oslobađanja značajnog dijela likvidnosti, tj. pretvaranjem mogućnosti kratkoročnih u dugoročnije plasmane a sve u svrhu plasiranja dodatne likvidnosti na tržište za kojom vapi. Pozdravljamo taj potez koji govori o dobroj volji i razumijevanju regulatora prema potrebama tržišta. To su uistinu dosta pozitivni pomaci.

Svi smo svjesni i važnosti digitalizacije u svim sferama našeg života društva i poslovanja. Kriza COVID-19 je ubrzala ulaganja u digitalne tehnologije, kako bi se stvorili poslovni modeli i procesi neovisni o položaju u finansijskom sektoru. Finansijski sektor bi u ovim teškim vremenima trebao iznaći poslovne modele koji će pružiti fleksibilnost za aktivnosti svojih klijenata i u skladu sa tim ciljem povećati ulaganja u inovacije i tehnologiju. Spoznali smo pravu vrijednost elektronskog bankarstva i digitalitacije. Svaka kriza donosi preispitivanje i promjene poslovnih modela, te tako nastaju nove prilike da promijenimo ugao posmatranja u ovim nepredvidivim kriznim situacijama. Banke na ovaj period trebaju gledati kao na pripremu za budućnost.

Banke imaju puno veću mogućnost kreditiranja od onoga što privreda i pojedinci traže, ali novac se teško plasira. Ima li mjesta optužbama da su banke oprezne preko razumne mjere?

– Uslijed velike neizvjesnosti koju pandemija donosi sa sobom, te potencijalnih gubitaka u poslovanju firmi, aktivnih korisnika kredita u bankama, smanjenja zaposlenih, zastoja u ekonomskim aktivnostima te mogućnosti porasta problematičnih kredita, potrebno je da banke budu opreznije u svojim risk apetitima. Na tržištu vlada neizvjesnost u pogledu budućnosti. Ta činjenica zahtijeva da banke s jedne strane budu opreznije, a s druge strane da održe visoku likvidnost. Posmatrano u duhu kreditne politike, banke žele da naplate kredite koje su plasirale. Stoga je važno održati i uspostaviti balans.

Po mom mišljenju, Bosna i Hercegovina, kao zemlja u koju su integrisane različite kulture, koja ima visokokvalitetnu radnu snagu, prirodne potencijale i  dobre prilike za pristup prema Evropskoj uniji kao jednom od najvećih svjetskih tržišta, čak i u ovim uslovima stvara apetit za rizik i kod investitora i kod finansijskih institucija.

U tom kontekstu, ZiraatBank BH kao i prethodnih godina nastavlja podržavati i doprinositi bh. ekonomiji, analizirajući potrebe realnog sektora i fizičkih lica, a što se jasno vidi iz njenih aktivnosti u prvih šest mjeseci 2020. godine. Naša podrška će se i dalje nastaviti u ovom pravcu.

Vrijednost elektronskog bankarstva i digitalizacije

• Vratimo se još malo poslovanju vaše Banke. Šta radite i namjeravate raditi na polju digitalizacije? Šta su planovi ZiraatBank BH u budućnosti? Gdje se želite pozicionirati?

– Bankarski sektor značajno je povećao svoja tehnološka ulaganja u posljednjih deset godina i brzo je reagovao po pitanju digitalne transformacije i pružanja tehnoloških proizvoda. To su učinile neizbježnim kako sektorska konkurencija na nacionalnoj i međunarodnoj razini tako i ulaganja i konkurencija fintech firmi u području finansija. Kao rezultat ovih ulaganja i transformacije, vidimo da se broj korisnika bankomata, kreditnih kartica, internet i mobilnog bankarstva svake godine povećava velikom brzinom. Vidjelo se da su koncepti poput umjetne inteligencije i ‘’cloud’’ poslovanja, tehnologije koje su se pojavile sa tehnološkim razvojem našle svoju primjenu i u bankarskom sektoru posljednjih nekoliko godina.

Pandemija virusa COVID-19 je uticala da poslovni model bude modificiran, da alternativni kanali digitalnog bankarstva postanu vodeća linija.

Naša matična banka, Ziraat Bankası Turska je posljednjih godina na polju digitalizacije razvila potpuno novi poslovni model i ponudila klijentima vrlo inovativna rješenja.

Novo softversko rješenje za bankarstvo, korporativna internet poslovnica, podizanje novca sa QR kodom i usluga internet i mobilnog asistent bankara-podružnice, chatboat, integracija digitalnih ekosistema, excellence centar analitike podataka samo su neke od usluga naše matične banke i kontinuirano inovativni proizvodi koji se neprestano razvijaju.

ZiraatBank BH je pustila u rad svoju aplikaciju mobilnog bankarstva, kako bi naši klijenti mogli koristiti usluge bez obzira na lokaciju na kojoj se nalaze. Razvoj i unapređenje ove aplikacije se i dalje nastavlja u skladu sa potrebama i zahtjevima naših klijenata. Ova aplikacija, za koju mogu sigurno reći da je jedna od najjednostavnijih i najsigurnijih aplikacija u sektoru, našim klijentima se nudi besplatno.

Istovremeno ćemo pored širenja ATM mreže početi svojim kupcima nuditi i BANKKART, prvu karticu na tržištu koja kombinuje kreditnu i debitnu karticu. Projekt virtualne kreditne kartice je u fazi implementacije. Online kupovina dobija na važnosti, te ćemo našu “virtualnu karticu” našim kupcima ponuditi kao sigurnu uslugu za online kupovinu.

Ziraat Bank BH je članica Ziraat finansijske grupacije, najveće finansijske grupacije u Republici Turskoj. Koristi širok izbor mogućnosti koje grupacija nudi, kako u bankarskim aktivnostima tako i u tehnološkim investicijama. Ovom podrškom nastojimo donijeti kvalitetne i inovativne proizvode na tržište Bosne i Hercegovine.

Inače, ušao sam u treću godinu boravka i rada u Bosni i Hercegovini. Želim svoju banku vidjeti na mjestu koje joj stvarno pripada. Zahvaljujući kvalitetnom, mladom i motiviranom kadru i usvojenoj poslovnoj politici, vjerujem da će udio koji imamo na tržištu rasti iz godine u godinu. Uz odgovornost prve banke sa stranim kapitalom koja je došla u BiH, i dalje ćemo postupati kao domaća banka ove zemlje i pružati dodatnu podršku ekonomiji zemlje. Odlučni smo u tome da budemo više od banke ne samo kada su u pitanju ekonomski odnosi, nego i za jačanje drevnih historijskih i kulturnih veza između Bosne i Hercegovine i Turske.

• I, za kraj, spremate li neko lijepo iznenađenje za građane ili privredu Bosne i Hercegovine koje biste podijelili sa čitateljima našeg magazina?

– Želim, prije svega, da pozdravim sve građane BiH i želim da im poručim da imaju nadu u bolje sutra. Pandemija nas je naučila mnogo čemu. Shvatili smo neke prave životne vrijednosti, naučili neke nove stvari o nama samima, o stvarima koje radimo i volimo. U samo jednom kratkom periodu sve je promijenjeno, čitav svijet je stao da bi opstao.

Bitno je da radimo one stvari koje nas čine sretnim na jedan profesionalan i društveno odgovoran način, i samo tako možemo biti uspješni u svemu što radimo. Jako je važno da volimo naš posao, da ga smatramo svojim i da ga prigrlimo objema rukama.

Tako da svima kažem: Kriza je šansa, iskoristite je, vjerujte u bolje sutra, vi to možete, zajedno možemo mnogo toga! Ziraat Bank će biti tu uz vas! Tu smo i tu ćemo i ostati, jer vjerujemo u bolje sutra! Za kraj želim reći još i ovo: naredne, 2021. godine slavimo našu 25. godinu u Bosni i Hercegovini. Iako će razvoj događaja odrediti tok pandemije, preporučujem da se pripremite za iznenađenja u našoj 25. godini i da nas i dalje pratite.