Amir Salkanović, predsjednik Uprave ProCredit Bank BiH: Biti dio razvoja je velika...

Amir Salkanović, predsjednik Uprave ProCredit Bank BiH: Biti dio razvoja je velika motivacija

142
0
PODIJELI

Ove godine smo preduzećima širom BiH plasirali 144 miliona KM kredita kao podršku likvidnosti i 86 miliona KM za dugoročne investicije od čega 35 miliona KM „green“ kredita


Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

  • Poštovani gospodine Salkanoviću, za nešto više od mjesec dana okončat će se još jedna poslovno i zdravstveno izazovna godina. Imajući to u vidu, jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima u 2021.?

– ProCredit Banka je i ove godine potvrdila da je neodvojiv dio bosanskohercegovačke male privrede i da bez obzira na sve izazove današnjice sa kojim smo se susreli, možemo biti zadovoljni sa svime što smo zajedno sa našim klijentima ostvarili. Ove godine smo preduzećima širom Bosne i Hercegovine plasirali 144 miliona KM kredita kao podršku likvidnosti i 86 miliona KM za dugoročne investicije tj. investicije u stalna sredstva. U okviru ovih plasmana nalazi se i 35 miliona KM takozvanih „green“ kredita namijenjenih unapređenju energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije čime se ostvaruju i pozitivni efekti na životnu sredinu, i na to smo posebno ponosni.

INOVACIJAMA MIJENJAMO TRŽIŠTE

  • Kojim segmentima poslovanja ste posebno zadovoljni? Šta je to novo što biste izdvojili kao posebno pozitivno?

– Izuzetno sam zadovoljan što i dalje gradimo instituciju koja inovacijama mijenja tržište kao i odnos klijenta i banke koji iz godine u godine postaje suštinski kvalitetniji i jednostavniji. Također, zadovoljan sam i kontinuitetom saradnje sa malim i srednjim preduzećima, kao i konstantnim i stabilnim povećanjem broja klijenata.

  • ProCredit grupa, koja je uglavnom aktivna u jugoistočnoj i istočnoj Evropi, izvijestila nas je krajem ljeta o snažnim rezultatima za prvu polovinu 2021. godine. Koliko je tome doprinio bosanskohercegovački ogranak na čijem ste čelu?

– Sve naše sestrinske banke jednako doprinose ukupnim rezultatima jer imamo harmoniziran pristup i način rada. ProCredit Banka u Bosni i Hercegovini također pokazuje snažan rast kreditnog porfolija kao i rast depozitne baze uz povećanje prihoda i održavanje niskog udjela nekvalitetnih kredita, čime doprinosi i ukupnim grupacijskim rezultatima sa većinom indikatora u prosjeku grupe. ProCredit Banka u Bosni i Hercegovini posluje 24 godine, kao prva banka sa stranim, zapadnoevropskim kapitalom. Banka je osnovana sa razvojnom misijom i misijom podrške oporavku i razvoju zemlje. U ovom periodu desio se razvoj i formalizacija privatnog sektora malih i srednjih preduzeća koja su sa razvojem tržišta postala konkurentna kako na domaćem tako i na stranim tržištima. Biti dio razvoja privrede i šireg razvoja društva u cjelini predstavlja veliku motivaciju i za nas u ProCredit Banci i za mene lično.

JEDNOSTAVNOST, INOVACIJA, SIGURNOST

  • Na šta su usmjereni Vaši poslovni planovi? Možete li nam više reći o bližim i daljim ciljevima ProCredit Bank u Bosni i Hercegovini?

– Osnovni principi poslovanja ProCredit Banke su jednostavnost, tehnološka inovacija i sigurnost u pružanju finansijskih usluga. Ovi principi su naša vodilja prilikom razvoja bankarskih usluga i uvođenja inovacija na tržište Bosne i Hercegovine tako da tom cilju ostajemo kratkoročno i dugoročno privrženi. Mi ćemo i dalje raditi na pojednostavljenju procedura, kada je u pitanju uspostavljanje poslovnog odnosa, i pružanju finansijskih usluga otvaranjem dodatnih kanala komunikacije i jačanjem kapaciteta centra za podršku klijentima. Naravno, digitalizacija usluga će i dalje biti u našem fokusu u vremenu koje je ispred.

  • Ako govorimo o specifičnim proizvodima ProCredit Bank, neizostavan je podatak da ste svojevrstan pionir digitalnog bankarstva na tržištu Bosne i Hercegovine i prva ste banka koja je prije otprilike godinu dana u poslovanje uvela digitalni potpis. Na osnovu tog poslovnog poteza i naš magazin “Banke i biznis” dodijelio vam je nedavno tradicionalno priznanje “Zlatni BAM”. Sa ove distance, kakva su vam iskustva, kako pozitivna tako i negativna?

– Da, upravo sam to spomenuo i od toga ne odustajemo. Kako ste i rekli, pravni okvir koji je unaprijeđen prije otprilike godinu dana, u domenu korištenja elektronskog potpisa, omogućio je banci da krene sa upotrebom elektronskog potpisa u međunarodnoj korespondenciji i internom odlučivanju, ali također i u razvoj procesa koji će omogućiti veću primjenu digitalnog potpisa u radu sa klijentima banke. Ovo smatramo velikim korakom jako bitnim za nas, naše klijente, i tržište uopšte.

  • Na šta biste kao na zamku digitalnog potpisa eventualno upozorili kolege bankare?

– Ne bih rekao da je u pitanju zamka, već činjenično stanje, a radi se o pravnom okviru koji nije kompletan da bi omogućio široku institucionalnu primjenu digitalnog potpisa. Bez obzira na činjenicu da nemamo kompletan set podzakonskih akata, smatram da će pokretanje ovih procesa u malim koracima, tamo gdje je primjena moguća, potaknuti sve učesnike u društvu i privredi na bržu promjenu i adaptaciju. U konačnici radi se o standardu koji u potpunosti razvijen i primijenjen u zemljama regije kao i u kompletnoj  Evropskoj uniji i koji značajno olakšava upotrebu bankarskih usluga ali i mnogih administrativnih poslova i potreba koje svi koristimo.

KRAJ BANKARSKE BIROKRATIJE

  • I inače, s obzirom da smo duboko zagazili u takozvanu IV industrijsku revoluciju i široku digitalizaciju, u kojem pravcu namjeravate raditi u narednom periodu?

– Ponovo ću se vratiti na to da je ProCredit Banka prva digitalna banka u BiH iz nekoliko razloga. Primarno, prva smo banka u kojoj su samouslužne poslovnice 24/7 preuzele cjelokupno gotovinsko i blagajničko poslovanje, a samim tim je klasična poslovnica sa blagajnom postala suvišna. Nama se to već nekoliko godina podrazumijeva ali je zapravo prilično revolucionarno za naše tržište i predstavlja jedan od glavnih, odnosno prvih elemenata digitalnog bankarstva. Ovim konceptom smo u potpunosti oslobodili klijenta od bankarske birokratije, radnog vremena i nepotrebnih barijera, a savjetniku za klijente oslobodili vrijeme i prostor za suštinsko savjetovanje i prepoznavanje potreba klijenata.

Kao drugo, jednako bitan sastavni dio koncepta digitalnog bankarstva jeste 100% korištenje digitalnih kanala za vršenje plaćanja. ProCredit Banka je još prije nekoliko godina predstavila pogodnosti elektronskog plaćanja putem e-bankarstva ili mobilne aplikacije, što su naši klijenti jako dobro prihvatili. Krajnji cilj našeg digitalnog koncepta jeste da klijentu, na način koji je vrlo jednostavan za korištenje, omogućimo upotrebu bankarskih usluga putem aplikacija i tehnologije, čime se štedi vrijeme i unapređuje klijentovo iskustvo u saradnji sa bankom.

Mi smo posvećeni unapređenju digitalnih usluga i tim smjerom suvereno nastavljamo očekujući primjenu videoidentifikacije u radu sa klijentima, naravno kada to  zakonski okvir naše države omogući. Ovo je možda i posljednja barijera trenutnog pravnog okvira za dalju modernizaciju i digitalizaciju poslovanja koja uz dobru volju relativno jednostavno može biti otklonjena.

  • Vaša banka poznata je kao specijalist za podršku malim i srednjim preduzećima. Na koji način ste reagirali kako bi taj segment privrede bar ublažio ako ne i potpuno sanirao posljedice pandemije koronavirusa?

– ProCredit Banka je od prvih dana pandemije prema klijentima nastupila kao banka partner na nekoliko načina. U kontekstu pandemije, u svega nekoliko dana u komunikaciji sa klijentima procijenili smo stanje i njihove potrebe, te smo isto tako brzo bili u mogućnosti da ponudimo olakšice u skladu sa Odlukama regulatora, kao i da ponudimo dodatnu likvidnost tamo gdje je to bilo potrebno. Još bitnije, u punom kapacitetu nastavili smo da pratimo investicije koje nisu značajno pogođene pandemijom i njenim posljedicama. Da bismo bili u mogućnosti da nastavimo pratiti zahtjeve privrednika, jako je bitno da smo prošle i ove godine potpisali i nekoliko međunarodnih i lokalnih ugovora o garancijama i kreditnim linijama za ulaganje u mala i srednja preduzeća u BiH sa specifičnom namjenom za utjecaj pandemije kao i u svrhu razvoja koji su izuzetno bitni za pružanje kontinuirane podrške klijentima, ne samo u oporavku od pandemije nego i u daljem razvoju i napretku kompanija koje posluju u BiH.

ZELENI PORTFOLIO

  • Možete li nam nešto više reći o takozvanim kreditima eco i green kategorije koji su jedan od bitnih pravaca vašeg djelovanja? Kakva su iskustva u ovoj oblasti koja je i na globalnom i na lokalnom planu sve bitnija?

– Od ukupnog kreditnog portfolija ProCredit Banke blizu 20% kvalifikuje se kao Zeleni portfolio, odnosno kao krediti za energetsku efikasnost, obnovljive energije i druge green kredite. Posvećeni smo unapređenju energetske efikasnosti i energetskoj transformaciji.

Nedavno smo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali Ugovor kojim podržavamo ulaganja u poboljšanje energetske efikasnosti u domaćinstvima u Bosni i Hercegovini. Ova linija kredita za fizička lica se plasira u okviru Programa finansiranja zelene ekonomije (GEFF), koji je obezbijedila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a usmjerena je na poboljšanje energetske efikasnosti domaćinstava.

Kreditima za energetsku efikasnost želimo podržati klijente banke koji planiraju ugradnju novih prozora i vrata na stambenoj jedinici, izgradnju krova ili termalne fasade, kupovinu peći na pelet ili rasvjetnih uređaja koji štede električnu energiju. Domaćinstva koja se odluče za ovakve vrste investicija mogu ostvariti povrat sredstava do 20%, što predstavlja poticaj koji finansira Evropska unija.

  • Za kraj, nezaobilazno pitanje koje postavljamo članovima uprava banaka u Bosni i Hercegovini sa kojima razgovaramo je šta bi finansijski sektor a šta organi države trebali dodatno učiniti kako bi se postigla sinergija potrebna za ozbiljnije privredne pomake i izlazak iz siromaštva? Gdje se, po Vama, nalaze te rezerve?

– Smatram da je odgovor u zelenoj ekonomiji ili održivoj ekonomiji koja je širi koncept, a odnosi se na tranziciju i zamjenu korištenja energije iz fosilnih goriva sa obnovljivim izvorima energije kako bi se smanjilo zagađenje, ostvarile uštede, postigla energetska efikasnost proizvodnih procesa, vratili u upotrebu materijali iz otpada u privredi i stvaranje energije, unaprijedila efikasnost uz digitalizaciju u svim segmentima društva i druge promjene koje bi trebale umanjiti štetne utjecaje ekonomije ali donijeti i nove prilike za privredni razvoj u periodu koji je pred nama. 

Tranzicija ka održivom razvoju je neminovna i nešto bez čega nećemo moći povećati niti održati konkurentnost naše privrede. Evropska unija je usvojila jasne smjernice, a to je da Evropa želi biti zeleni kontinent do 2050. godine, što znači da je ekonomija bazirana na tehnologijama koje su dugoročno održive po ekonomiju i okoliš. To i nama u BiH daje pravac djelovanja, jer je naše tržište visoko integrisano i pripada tržištu Evropske unije. U tom kontekstu, ProCredit banka neprestano nastoji proširiti i poboljšati svoje proizvode i usluge u segmentu održivosti koji će našim klijentima omogućiti tranziciju i prilagođavanje novom kontekstu i standardima.