• MMF postavlja teoretski model za smanjenje inflacije, ali u malo slučajeva teorija i praksa se podudaraju pa treba naći pravilan odnos između zahtjeva i naše realnosti • Kamata je tržišna kategorija jednaka za sve subjekte i kao takva ne pravi problem ukoliko je glavnica pravilno utrošena • Već je u Britaniji kriptovaluta svrstana na stranu kocke, što ona ustvari i jeste
Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ
• Poštovani gospodine Kutle, bankarski sistem u BiH, iz godine u godinu, dokazuje svoju važnost za ekonomski sistem države te svoju otpornost i spremnost na izazovne situacije, s kakvim smo se suočavali u proteklom periodu. Šta su po Vama ključni razlozi za njegovu zavidnu elastičnost?
– Razmišljajući i analizirajući današnji bankarski sektor i njegovu snagu-elastičnost-sposobnost trebamo sagledati širu sliku nastanka bankarskog sektora u BiH.
Činjenica je da je ta snaga izrasla evolucijskim procesom u zadnjih tridesetak godina. Na početku, nakon formiranja države, gotovo da nije postojao bankarski sektor, pogotovo u pravom smislu riječi. Banke su se formirale kao gljive poslije kiše i tako većina propadala. Drugi dio banaka je sustavno radio na kadrovskoj-organizacijskoj reorganizaciji. Najveće banke (u apsolutnim brojkama izuzetno male) su pravile priključke sa EBRD-om i inozemnim investitorima koji su uz kapital donijeli organizaciju i kadrovsko napredovanje. Uz te promjene jačala je i država i njena regulativa. Danas je ta regulativa na EU nivou, a kapitaliziranost veća nego u EU. Pored toga tržište je naraslo – profiliralo se i stvorilo, kroz godine, izuzetno sposoban-likvidan-dobro kapitaliziran-profitabilan sustav sposoban odoljeti i najvećim izazovima.
• Mislite li i da je globalna kriza, pa čak ako u obzir uzmemo i zbivanja vezana za Sberbank, ojačala stabilnost bh. bankarskog sektora?
– Izreka odavno poznata: što te ne uništi ojača te, vrijedi i kod nas. Banke su na svakom promašaju unutarnjem ili uvezenom nešto naučile. Bitno je da to nije moglo ugroziti sustav. U našem slučaju bitnu ulogu su imale agencije za bankarstvo kao i zakonodavna regulativa koja je usklađena sa EU.
PONUDA I TRAŽNJA KREIRAJU STANJE
• Uprkos očekivanjima, nema pokazatelja koji bi potvrdili strahovanja da bi u ovom i narednom mjesecu trebalo doći do osjetnog skoka kamata na kredite. Iako je šestomjesečni euribor (3.762 %) u odnosu na kraj prošle godine porastao za više do jednog procenta, klijenti banaka koji koriste kredite sa promjenjivom kamatnom stopom ipak ne moraju toliko strahovati. Kako objašnjavate taj nivo stabilnosti?
– Rast kamatnih stopa u EU indirektno je utjecao na povećanje kamatnih stopa, ali samo na kredite. Iako se to povećanje odnosilo na depozite, gdje kamata u BiH nije rasla, stvorila se pravna mogućnost za porast kamate na kredite. U prvom valu ta kamatna stopa je podignuta na kredite sa promjenjivom kamatnom stopom, a svako dalje povećanje EURIBOR-a je sve manje utjecalo na povećanje kamatne stope na kredite. Ima više razloga za to. Prvi razlog je što se nije povećavala kamatna stopa na depozite, a time nije bilo povećanja troškova bankama. Drugi razlog je premala potražnja za kreditima, uz preveliku ponudu, tako da se bankama nije isplatilo povećavati kamatu kad i sa ovom ne mogu dostići planirani rast.
• Činjenica je da MMF preporučuje dizanje kamata kao lijek u borbi protiv inflacije. Da li je to lijek koji moramo piti mi u Bosni i Hercegovini i da li kao društvo reagiramo na pravi način?
– MMF postavlja teoretski model za smanjenje inflacije. To je model zasnovan na tzv. monetarnim elementima. U malo slučajeva teorija i praksa se podudaraju. U BiH povećanje kredita je toliko malo da već sa ovom kamatom ne utječe na povećanje potrošnje odnosno povećanje cijena. Sa depozitne strane ima prostora (teoretski) za podizanje kamata i smanjenje pritiska na potrošnju, ali banke imaju dovoljno depozita i nemaju ekonomskog razloga dizati kamatnu stopu. Sa druge strane, glavni uzrok inflacije kod nas je uvezen iz EU. Smanjenje te inflacije indirektno će smanjiti inflatorni pritisak i kod nas iz dva razloga. Prvi razlog je što je KM vezana za euro i padom vrijednosti eura (zbog inflacije) direktno utječe na pad vrijednosti (inflaciju) naše marke. Drugi razlog je uvoz-izvoz proizvoda iz-u EU na koji se indirektno (čak i direktno) reflektira inflacija.
Inače, jasno je da veliki utjecaj u BiH ima i imao je MMF i njegove preporuke se ne mogu tek tako odbaciti. Treba, dakle, naći pravilan odnos između zahtjeva i naše realnosti.
KAMATA JE POSLJEDICA A NE UZROK PROBLEMA
• Uprkos rastu kamata, banke u Bosni i Hercegovini i dalje bilježe rast kredita prije svega privatnih preduzeća i stanovništva. Ipak, tu dolazimo i do za građane krunskog pitanja – da li je ovo vrijeme za kreditno zaduživanje Ili je možda pametnije, ukoliko je moguće, suzdržati se od takvih poteza? Šta biste im preporučili?
– Na žalost banaka, rast kredita nije na poželjnoj razini na našem tržištu. Gotovo ista razina je kredita gospodarstva kao i stanovništva. U vrijeme inflacije pametno je podizati investicijske razvojne kredite jer je kamatna stopa duplo manja od rasta inflacije. Na taj način u jednoj godini su na dobitku za tu razliku. Ista situacija je sa stambenim i svim ostalim razvojnim kreditima u stanovništvu. Veći problem čine nenamjenski-potrošački krediti. U većini slučajeva se brzo potroše, a zaduženje ostaje godinama. To je posebno opasno u ovim slučajevima kad budžet raste duplo manje od inflacije i smanjuje realnu moć građana. Kamata nije i ne može biti uzrok problema, ona je posljedica. Kamata je tržišna kategorija, jednaka za sve subjekte i kao takva ne pravi problem ukoliko je glavnica pravilno utrošena. Ukoliko je glavnica upropaštena onda kredit postaje problem. Jasno je da krivo uložena – potrošena glavnica je problem a ne kamata.
• Potpuno po strani, ili se bar o njemu javno ne govori previše, ostaje pitanje kamata na depozite. Čini se da one ne prate rast kamata na kredite. Mislite li da je to održivo i može li se konzervativnom politikom ugroziti svojevrsna kičma bankarskog sistema?
– Točan je podatak da ECB podiže kamatu na depozite i da se to gotovo ne reflektira na našem tržištu. Razlog je danas jasan. Banke u BiH danas imaju višak likvidnosti i nemaju potrebe podizati kamatnu stopu na depozite. Sa druge strane, tržište u BiH je bankocentrično, što znači da građani imaju mali manevarski prostor za upošljavanje svojih depozita. Jasno je da će banke u slučaju pada depozita povećavati kamatu na depozite, što će, u jednom postotku, utjecati i na povećanje kamatnih stopa na kredite. Jasno je da je odgovornost banaka da pravovremeno djeluju na sve promjene.
KRIPTOVALUTAMA UPRAVLJAJU KITOVI
• Ne može se više govoriti o tome da kriptovalute dolaze. One su već tu. Kako objašnjavate činjenicu da za njih nemamo odgovarajuću regulativu, da dio imamo samo u jednom entitetu a u drugom ništa? Kakve bi posljedice to moglo izazvati na tržištu?
– Kripto valuta, kao prvo, nije valuta nego imovina. To je najšpekulativnija-općepoznata imovina. Kao takva podložna je i ovisi o potezima velikih igrača tzv. kitova. Njihove transakcije nisu vidljive na skrinu jer bi kao takve uzburkale tržište. Priča o kripto valuti je između ostalog da su sve transakcije na skrinu i vidljive. Jasno je da to nije istina. Na skrinu su transakcije malih igrača na kojima veliki zarađuju. Iza glavne dvije-tri kripto valute stoje veliki svjetski igrači i oni diktiraju cijenu istih. Sitniji igrači su pokušali slijediti istu logiku pa tako imamo nekoliko tisuća kripto valuta. Jasno je da samo ove privilegirane imaju promjenu u vrijednosti. Vrijednost bitkoin-a je 0,36 dolara, sve ostalo je spekulacija velikih kitova. Dobra stvar je što se na taj način razvila i razvija blokchain tehnologija kao tehnologija budućnosti. Već u Britaniji je kriptovaluta svrstana na stranu kocke, što ustvari i jeste. Puno toga bi trebalo pravno regulirati kako bi ta imovina bila dovoljno regulirana-transparentna kako bi je banke mogle koristiti, bez prevelikog rizika.
• Ne samo zbog prethodno konstatirane situacije, progovorimo malo o regulativi u sferi finansijskog poslovanja. Šta je to što nam nedostaje, koji su to ključni regulatorni izazovi na koje bismo hitno morali odgovoriti?
– Bankarstvo BiH je izuzetno dobro regulirano i prati regulaciju EU. U našem slučaju veliku pozitivnu ulogu imaju agencije za bankarstvo. Naš problem, a onda i šansa, je regulativa i nesređena politička situacija. Tu leže najveće mogućnosti, u isto vrijeme i prijetnje.
Nadam se da ćemo biti u poziciji te mogućnosti u nekom srednjoročnom periodu moći konzumirati. Prvi preduvjet je politička sigurnost, a onda i kadrovska promjena na nivou države. Dok god upravljaju kadrovi čiji kvalitet je pripadnost naciji ili stranci, a ne stvarne kompetencije, neće biti značajnih iskoraka.
NEDOSTAJE BRIGE O SOCIJALNOJ ODGOVORNOSTI
• Koliko, po Vašem mišljenu, banke poklanjaju pažnje društvenoj odgovornosti i posebno zelenoj agendi? Mislite li da je potrebno da kroz svoju kreditnu politiku dovoljno favoriziraju ekološke projekte, odnosno one koji vode računa o zaštiti prirode i odgovornoj upotrebi resursa?
– Banke u BiH tzv. zelenoj agendi ukazuju sve veću pažnju. Počelo se sustavno voditi računa na unaprjeđenju iste i kreiranju proizvoda za tu namjenu. Jasno je da su to još pionirski koraci, ali sma na pravom putu.
Potrebno je povesti više računa o socijalnoj odgovornosti kao dijelu misije svih banaka. Jasno je i to da su banke i ne samo one okrenute prvenstveno povećanju profita, i da u jednom evolucijskom procesu lidershipa bi se to moglo promijeniti u jednom relativno kratkom periodu.
DIGITALIZACIJU MORAMO BOLJE PRATITI
• Šta mislite o digitalizaciji u bankarstvu? Da li smo se mi kao tržište dovoljno adaptirali na mobilno i elektronsko bankarstvo, čak i na kartice i ukoliko je odgovor negativan, šta činiti da se nivo znanja podigne?
– Digitalizacija u bankarstvu ima sve veći utjecaj svake godine. Kontinuirano raste broj i kvaliteta korisnika digitalnih usluga. Sve više se približavamo prosjeku EU. Jasno je da je potrebno kontinuirano ulaganje banaka, opismenjavanje korisnika bankarskih usluga kao i poboljšanje regulative. Mi smo (u Udruženju) prije tri godine u Bijeloj knjizi to istakli kao jedan od najvećih problema a u isto vrijeme i mogućnosti. Naš veliki problem je zakonodavna regulativa na nivou države i njena spora prilagodba realnosti.
