• Referentne stope prosječnog troška finansiranja banaka u Bosni i Hercegovini čije je obračunavanje nedavno zvanično usvojeno pomoći će u ustanovljenju fer uslova za kreditiranje klijenata koje imaju kredite sa promjenjivom kamatnom stopom • Banke će dobiti mogućnost da definišu realne marže na domaćem tržištu, ali to ne znači da će automatski biti osigurano jeftino i stabilno finansiranje
Piše: Borivoje SIMIĆ
Otkako je počeo ubrzani rast Euribora, regulatori u Bosni Hercegovini traže načine da zaštite klijente od negativnog uticaja eksplozivnog rasta ove kamatne stope posebno s obzirom na specifičnosti domaćeg bankarskog sektora, koji se za razliku od evropskog velikom većinom finansira iz domaćih izvora, odnosno depozita, ali i da spriječe eventualne poremećaje na bankarskom tržištu i udare na stabilnost finansijskog sistema.
Ograničenje rasta ovih kamatnih stopa do dva posto bila je jedna od mjera, koja je na izvjesan način iznuđena i palijativna. Druga je sistemskog karaktera, a radi se o uspostavi svojevrsne domaće referentne kamatne stope kako bi se utvrđivala prihvatljiva cijena finansiranja banaka i prema njoj ravnali ugovori sa klijentima.
BRZI DOGOVOR
Za domaće prilike došlo je do vrlo brzog dogovora o referentnoj stopi prosječnog ponderiranog troška finansiranja banaka (RSTF), kako se službeno zove ovaj institut, a Centralna banka objavila je metodologiju njenog izračuna.
Riječ je stopi prosječnih ponderiranih troškova izvora sredstava banaka u Bosni i Hercegovini, s obzirom na period (3, 6 ili 12 mjeseci), vrstu izvora i relevantnu valutu (konvertibilnu marku i euro).
– RSTF se izračunava u svrhu podrške bankama prilikom prilagođavanja varijabilnih komponenti cijena izvora finansiranja u finansijskim ugovorima. Cilj je bankama staviti na raspolaganje nekoliko referentnih stopa, među kojima će moći izabrati relevantnu stopu za odabrani poslovni model, a istovremeno, osigurati viši nivo zaštite korisnika finansijskih usluga i investitora od arbitrarnih promjena u visini kamatnih stopa u postojećim ugovorima s bankama, obrazlažu iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Posao entitetskih agencija za bankarstvo je da prikupljaju podatke od banaka na osnovu kojih će se prve referentne stope izračunati i biti objavljene na stranicama Centralne banke BiH. Kako nam je rečeno sredinom augusta, dakle u trenutku pisanja ovog teksta, to bi trebalo biti do kraja augusta.
Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta u Mostaru (SUM), kaže da je kroz referentnu kamatnu stopu ostavljen prostor bankama da mogu, onako kako formiraju svoje izvore sredstava, definirati krajnju kamatnu stopu prema svojim klijentima.
– Ova kamatna stopa je oslonac, baza na osnovu koje banke grade, uz fiksni dio koje imaju, krajnju kamatnu stopu korisnicima, kaže Živko.
NAMETANJA NEĆE BITI
U prvim reakcijama predstavnika banaka bilo je nepoznanica u vezi sa primjenom ove stope za bankarski sektor koji, inače, nije učestvovao u donošenju metodologije, prije svega u smislu (ne)obaveznosti primjene, dalje upotrebe Euribora, kao i rokova za izvještavanje.
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić, želeći otkloniti eventualne nejasnoće i pogrešna tumačenja u javnosti, naglašava da primjena domaće referentne kamatne stope ne znači da će biti napušteno ili zabranjeno korištenje Euribora.
– Banke će imati izbor koju će stopu koristiti, izričit je guverner. – Svrha je da se bankama stavi na raspolaganje referentna stopa koju mogu koristiti za prilagođavanje varijabilnih komponenti cijena izvora finansiranja u finansijskim ugovorima.
To podvlači i Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, poručivši da domaća referentna stopa neće biti nametnuta, već da će bankama biti data mogućnost da izaberu novu referentnu kamatnu stopu koja odražava stanje troškova na tržištu, što Euribor trenutno ne radi. Najplastičnije to potvrđuju podaci da je prosječna cijena depozita u FBiH 0,69 posto a Euribor iznosi 3,95 posto.
Iako, dakle, nije obavezna, treba očekivati da domaća referentna kamatna stopa bude primjenjivana u praksi. Sama objava njene vrijednosti imat će uticaj jer će se na nju pozivati sami klijenti, a banke će imati interes da prema njoj prilagođavaju ugovore sa klijentima jer će time potvrđivati svoju odgovornost, privrženost domaćem tržištu i mjerama koje domaći autoriteti donose. No, treba imati u vidu da banke imaju postojeće ugovore sa promjenjivom kamatom vezane za Euribor i možda će neke i dalje ili barem neko određeno vrijeme htjeti da zadrže Euribor.
STRUKA POZDRAVILA PROMJENE
Uspostava referentne kamatne stope pozitivno je ocijenjena od stručne javnosti, i ekonomisti su mahom pozdravili inaugiriranje jednog ovakvog instituta.
Analitičar Igor Gavran kaže da je ova stopa pravi potez i da jedva čeka da je vidi primijenjenu u praksi.
– Mislim da bi regulator trebao početi sa mjerama ohrabrivanja i motivacije banaka jednostavno objašnjavajući da u odluci nije riječ o određivanju kakve će biti kamatne stope na kredite već usklađivanja sa stvarnim rizikom, kaže Gavran. – Banke bi trebale imati interes da njihove odluke budu zasnovane na realnom riziku na tržištu na kojem posluju a Euribor nije referentan niti odražava stanje našeg tržišta.
Finansijski rezultati koje su postigle banke u prvom polugodištu ove godine pokazali se da su banke imale značajan rast prihoda od kamata, a što se pozitivno odrazilo na pokazatelje profitabilnosti. To je očekivani razvoj s ozbirom na usklađivanje aktivnih kamatnih stopa u BiH s troškovima finansiranja na ino tržištima, a koji su u konstantnom rastu od sredine prošle godine. No, zahvaljujući mjerama regulatora, do značajnijeg rasta kamatnih stopa nije došlo pa tako nije bilo ni težeg udara na klijente u otplati kredita.
PREDNOSTI I MANE REFERENTNE KAMATNE STOPE
Osnovna prednost domaće referentne kamatne stope ogleda se u pogodnosti za klijente budući da će se kamatne stope na kredite prilagođavati realnoj cijeni novca na domaćem tržištu. To garantuje da, sve dok kamatne stope koje se mogu dobiti na uložene depozite kod banaka budu niske, neće značajnije rasti ni kamatne stope na kredite.
Umanjujući rizike za banke, domaća refrentna stopa posredno umanjuje rizike za banke i kompletan bankarski sektor, što je također pozitivan efekat njene primjene. Glavni nedostatak je u tome što se ova referentna stopa, za razliku od Euribora, ne definira i ne objavljuje na dnevnoj bazi.
Za potrebe izračuna RSTF-a, za svaki kvartal prikupljaju se podaci o kamatnim troškovima banaka koje posluju u Bosni i Hercegovini, za glavne izvore sredstava u toku prethodnog kvartala, kao i podaci o stanjima tih izvora sredstava na kraju svakog mjeseca unutar referentnog kvartala na koje se navedeni kamatni troškovi odnose, a koje entitetske agencije za bankarstvo dostavljaju Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Ovo također zahtijeva odgovarajuće prilagodbe u bankama kako bi svoje troškove finansiranja izračunavali na novi način.
Ipak, iako nije savršen i ne funkcionira na istim postulatima kao npr. Euribor, ovaj model, prema mišljenju glavnog analitičara Bloomberg Adrije Andreja Kneza, “prihvatljivo odražava cijenu po kojoj se banke finansiraju uz, naravno, idiosinkratski element cijene likvidnosti’’.
Navodi da kamatne stope koje nude klijentima banke izvode na osnovu svojih poslovnih planova.
– Uz primjenu ovakve modelirane referentne stope, banke će, uz definiciju marži na nivou pojedinog ugovora o kreditu te upravljanje proizvodima koje strateški nude (potencijalnim) klijentima na domicilnom tržištu, ciljati ostvariti (nepromijenjene) profitne planove. Ti planovi uključuju i kretanje, primjerice, Euribora kao europski najproširenijeg temelja za cijenu novca, zaključuje Knez.
Jako je bitno da domaća referentna stopa zaživi i da ne bude samo proizvod određene tržišne prakse u jednom historijskom trenutku nego rješenje na dugi rok. Svjedoci smo i da su evropske referentne stope u procesu reforme – Libor i Euribor, odnosno Eonia. U tom smislku, model koji se uspostavlja u Bosni i Hercegovini može biti korak ka stvaranju istinskog sidra za uređivanje visine kamatnih stopa i stvaranje preduslova za unapređenje tržišta novca i tržišta kapitala.
Bitno je shvatiti da je ono što su ključni akteri ustanovili nešto što umanjuje rizike za klijente i banke, ali i da nije nešto što garantuje trajno jeftino finansiranje.n
BORBA PROTIV EKSTRAPROFITA
Može se reći kako je jedna od uloga domaće referentne kamatne stope i da spriječi da banke ostvare ekstraprofit u vremenu kada im pogoduje rast kamatnih stopa.
Svjedoci smo da Italija, Španija i Mađarska najavljuju uvođenje poreza na ekstraprofit banaka, a da se ne isključuje uvođenje određenih mjera u Hrvatskoj jer je vjetar bankama za ostvarivanje visokih zarada vrlo povoljan.
Svjedoci smo i u Bosni i Hercegovini da su pokazatelji profitabilnosti kod pojedinih banaka skočili i za 50 do 60 posto na polugodištu ove godine u odnosu na isti period lani.
Jasno je da su tome doprinijele kamatne stope na kredite vezane za euro, jer su ih pojedine banke povećavale na postojeće kredite a pojedine samo na nove kredite klijenata. Međutim, treba reći da su pritom redom poštovale ograničenja koja su im nametnule agencije za bankarstvo i da je time spriječeno da banke enormno zarade.
Istine radi, treba naglasiti da je njihovu profitabilnost dobrim dijelom pogurao i prelazak velikog broja klijenata sa kreditima sa promjenjivom kamatnom stopom na kredite sa fiksnom kamatom. Poznato je da su kamate na kredite s fiksnom kamatom veće te su samim tim i kamatni prihodi banaka konverzijom kredita porasli a što se na koncu odrazilo i na njihovu profitabilnost.
Krediti s promjenjivom stopom prelazili su ranije 50 posto, ali je njihov udio značajno smanjen (primjerice, trenutno ih je svega 20 posto u Federaciji BiH) jer su građani i poslovni subjekti odlučili radije da uplove u sigurniju otplatu kredita prelaskom na fiksnu kamatu nego da budu izloženi nesigurnostima koja donose evropska monetarna i tržišna kretanja.
Iako je evidentan rast profita banaka, mjera oporezivanja u Bosni i Hercegovini nije opcija i o njoj trenutno niko ne govori. Dok pojedini stručnjaci tvrde da ga je potrebno uvesti, drugi navode da to nije dobro jer nam trebaju banke sa viškom kapitala koje će biti spremne da odgovore budućim izazovima.
SLIČNO KAO U HRVATSKOJ
Referentna stopa prosječnog troška finansiranja banaka u Bosni i Hercegovini jako podsjeća na Nacionalnu Referentnu Stopu (NRS), koja je u Hrvatskoj uvedena prije nešto više od deset godina.
U Hrvatskoj je ustanovljena referentna stopa prosječnog troška finansiranja bankarskog sektora (banaka, štednih banaka i podružnica stranih banaka), a koju izračunava i na svojim internetskim stranicama objavljuje Hrvatska narodna banka (HNB) te koja služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope na potrošački kredit.
NRS se izračunava s obzirom na određeno proteklo referentno razdoblje (3, 6 ili 12 mjeseci), relevantnu valutu (EUR i USD) i obuhvat sredstava za sredstva fizičkih osoba, sredstva fizičkih osoba i pravnih osoba iz nefinansijskog sektora i sva sredstva primljena od svih fizičkih i pravnih osoba.
Ovaj model gotovo je identičan u BiH, gdje su također upotrijebljena ista referentna razdoblja i uvedene su faktički identične vrste referentnih stopa RSTF1 – za izvore sredstava primljene od stanovništva (izračunava se za valute konvertibilna marka i euro), RSTF2 – za izvore sredstava primljene od stanovništva i nefinansijskih društava (izračunava se za valute konvertibilna marka i euro) i RSTF3 – za sve izvore sredstava primljene od stanovništva, nefinansijskih društava i finansijskih institucija (izračunava se za valute konvertibilna marka i euro).
