Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ
• Poštovana gđo Mehmedika, koji su trenutno ključni rizici s kojima se suočava Ziraat Bank u BiH i kako ih rangirate po važnosti, kreditni, likvidnosni, tržišni, operativni…?
– Kreditni rizik, operativni rizik i rizik likvidnosti zauzimaju prvo mjesto na listi ključnih rizika. Kamatni rizik u bankarskoj knjizi i valutni rizik sljedeći su po značaju. Kao osnovni rizik u bankarskom sektoru, kreditni rizik ima najveću važnost, jer je kreditiranje osnovna djelatnost banke. Upravljanje kreditnim rizikom stoga predstavlja prioritet u svim strateškim i operativnim aktivnostima banke. Na drugom mjestu po značaju nalazi se operativni rizik, koji obuhvata brojne podkategorije. Među njima su pravni rizik i rizik usklađenosti, koji se odnose na regulatorne rizike i usklađenost sa zakonodavnim i regulatornim okvirom.
Također, operativni rizik uključuje rizike povezane s informacionim tehnologijama, koji obuhvataju tehničke kvarove, cyber napade i tehnološke ranjivosti, a koji su naročito izraženi uslijed sve veće digitalizacije bankarskih procesa i proizvoda. Banke, kao i Ziraat banka, sve više ovise o eksternaliziranim aktivnostima, što je jedan od razloga zbog kojeg operativni rizik zauzima drugo mjesto na listi prioriteta. Treći ključni rizik je likvidnost, koji, iako pod stalnim nadzorom i u relativno stabilnim okvirima, i dalje predstavlja važnu komponentu u sistemu upravljanja rizicima Ziraat banke.
Trenutno stanje pokazuje stabilnu likvidnost banaka, ali nagla promjena u povjerenju građana (npr. uslijed političke krize) može dovesti do odliva depozita. Naša banka ima adekvatan nivo likvidnih resursa i mogućnost aktiviranja Stand-by aranžmana sa matičnom bankom i mreža subsidijara matične bankarske grupe je dostupna za obezbjeđivanje dodatne likvidnosti kad god je potrebno. Na kraju, ali ne manje značajan, jeste rizik zemlje. Dodatni sloj kompleksnosti čine političke i makroekonomske prilike u EU, Bosni i Hercegovini i Turskoj, koje mogu imati direktan ili indirektan utjecaj na poslovanje banke, imali knjigu trgovanja ili ne.
KLJUČNI RIZICI U BiH
• Usko vezano za prethodno rečeno, s obzirom na specifičnosti bh. tržišta i strukturu klijenata, na koji način Banka prati i upravlja kreditnim rizikom?
– Kreditni rizik je svakako dominantan rizik u bilansima većine banaka. Naš poslovni model se temelji na klasičnom komercijalnom bankarstvu, što znači da smo, kao i druge banke, najviše izloženi ovom riziku. Naša izloženost ovom riziku je uporediva s izloženošću ostalih banaka u sektoru.
S druge strane, upravo zato što je riječ o riziku koji je najduže prisutan to je ujedno i rizik na koji smo najspremniji – kako kroz regulatorni okvir i nadzor nadležnih institucija, tako i kroz interne politike banke. U njegovom upravljanju koristimo standardne mjere: od zahtjeva za kvalitetnim kolateralima prilikom odobravanja kredita, do kontinuiranog formiranja rezervisanja u skladu s procijenjenom izloženošću i kvalitetom kreditnog portfolija. Nivo pokrića kreditnih gubitaka naše banke je iznad sektora.
U temelju kreditnog rizika banke leže drugi prisutni i potencijalni rizici koji proizlaze iz globalnih makroekonomskih kretanja i iz lokalnog ekonomskog konteksta. U Bosni i Hercegovini glavni ključni rizici su rastući troškovi života tj. inflacija, što smanjuju sposobnost građana da otplaćuju kredite. Rizik nelikvidnosti malih i srednjih preduzeća uslijed visokih troškova finansiranja pored slabije potražnje je refleksija istog konteksta. U našem procesu procjene kreditne sposobnosti, pažljivo razmatramo sve moguće faktore vezane za solventnost naših postojećih i novih klijenata.
Dok je ovo slučaj, visoka izloženost bankarskog sektora stanovništvu, posebno u segmentu potrošačkih kredita, povećava ranjivost. Promjene kamatnih stopa također utječu na servisiranje obaveza klijenata ali i na neto kamatnu maržu banaka. Sve ove rizike su regulatorne agencije prepoznale donošenjem dodatnih novih odluka, a njihovom primjenom imamo dovoljno kapitala alociranog za ovaj rizik o kojem govorimo.
• Koliko su digitalni kanali i online kreditni proizvodi povećali operativne rizike i kako ih adresirate? Kakve mjere poduzimate kako biste unaprijedili otpornost Banke na moguće šokove?
– Digitalni kanali i online kreditni proizvodi svakako donose nove mogućnosti, ali i povećavaju operativne rizike za finansijske institucije. Ulaganje u cyber sigurnost i zaštitu podataka; primjena enkripcije i dvostruke autentifikacije za korisnike, proaktivno testiranje sistema kroz penetracijske testove i redovno ažuriranje softverskih alata su naše mjere koje poduzimamo.
Digitalizacija kreditnih usluga često nadmašuje postavljene regulatorne okvire, što može dovesti do neusaglašenosti sa zakonodavstvom, posebno u pogledu zaštite potrošača, privatnosti podataka. Naša banka je u ovom pitanju oprezna. Operativni rizici postoje u svakom koraku bankarstva i zahtijevaju našu najveću pažnju.
Iako se ne bavimo sofisticiranim modelima za mjerenje ovog rizika, smatramo da imamo alokaciju dovoljnog kapitala, ali je važno priznati novonastale izazove povezane s novim tehnologijama i fintech rješenjima. Banka je uložila značajna sredstva u digitalne kanale, osiguravajući robustan nadzor i kontrolu na najvišem nivou. Implementirane su preventivne mjere za ublažavanje problema s konekcijom, a kontinuitet poslovanja osiguran je putem lokacije za oporavak od katastrofe (DR site). Također smo razvili sveobuhvatne scenarije za rješavanje potencijalnih poremećaja uzrokovanih cyber napadima ili drugim incidentima povezanim sa sistemom.
BANKARI ČEKAJU SISTEMSKU PODRŠKU POLJOPRIVREDI
• Kakvu ulogu u procesu procjene rizika ima analiza tržišnih sektora i da li Banka cilja određene industrije kao manje rizične?
– Dakako, vrše se sektorske procjene rizika i u skladu s tim definiraju se odgovarajuće strategije. Strategije se kontinuirano prate i revidiraju u kontekstu globalnih i nacionalnih ekonomskih kretanja, kao i šireg konjunkturnog okruženja, te se usklađuju s razvojnim strateškim ciljevima naše Banke. Pored sektorske analize, provode se i procjene na nivou pojedinačnih klijenata, čime se apetit za rizik dodatno precizira i usmjerava. Ovakav višeslojni pristup nama omogućava efikasnije upravljanje rizikom. Najveći rast planiramo u prerađivačkoj industriji, veleprodaji i maloprodaji te finansijskom sektoru.
• Koliko izloženosti imate u sektoru poljoprivrede, s obzirom na historijsku povezanost Ziraat Bank s ovim sektorom, i kako procjenjujete kreditni rizik u toj branši?
– Ziraat Bank Turska, kao finansijska institucija s dubokim historijskim korijenima u poljoprivrednom sektoru, tradicionalno zauzima značajno mjesto u ovom području. S obzirom na njenu misiju da podržava razvoj ruralne ekonomije, poljoprivreda predstavlja jedan od ključnih segmenata u njenom kreditnom portfoliju. Ipak, nivo izloženosti u ovom sektoru može varirati u zavisnosti od regionalnih specifičnosti, ekonomskih okolnosti i regulatornih politika. U zemljama gdje navedeni sektor ima značajnu ulogu u nacionalnoj ekonomiji, poljoprivreda čini važan dio ukupnog kreditnog portfolija. U tim državama, Ziraat Bank pruža ciljane kreditne linije, subvencionirane zajmove, kao i investicione i kratkoročne kredite namijenjene poljoprivrednicima, zadrugama i agroindustrijskim subjektima. Također, aktivno podržava projekte ruralnog razvoja i modernizacije proizvodnje kroz povoljne finansijske instrumente.
Međutim, Bosna i Hercegovina trenutno ne spada u grupu tih zemalja, jer poljoprivredni sektor još nije dovoljno razvijen niti je u fazi intenzivnog razvoja. Sistemska podrška kroz državne garancije, subvencije ili druge oblike poticaja, koji bi mogli umanjiti kreditni rizik u ovom segmentu, u velikoj mjeri nedostaje. Iako Ziraat Bank u Bosni i Hercegovini nema značajnu izloženost prema poljoprivrednom sektoru, u Turskoj i drugim svojim podružnicama bilježi snažno prisustvo u ovom segmentu. U matičnoj banci djeluju specijalizirani timovi za procjenu agrokredita, a zahvaljujući visokom nivou stručnosti i praćenju sezonskih i tržišnih faktora, primjenjuje se sveobuhvatan sistem upravljanja kreditnim rizikom.
Iskustvo i znanje u ovoj oblasti su dostupni, no za njihovu punu aktivaciju i implementaciju u Bosni i Hercegovini, od ključnog je značaja institucionalna podrška države i nadležnih organa. Poljoprivredni sektor ima posebne rizike koji ga razlikuju od drugih sektora, kao što su klimatski uslovi, ekološki faktori, zarazne bolesti i dr. Ipak, naša Banka ima znanje i iskustvo da te rizike pravilno procijeni. Zato je veća podrška ovom sektoru dio strateških planova Banke.
PRILAGOĐAVANJE MSP SEGMENTU
• U proteklim godinama Banka je pojačala fokus na kreditiranje malih i srednjih preduzeća – koje specifične mjere upravljanja rizicima primjenjujete u tom segmentu?
– Diverzifikacija rizika u kreditnom portfoliju predstavlja ključni fokus Banke. Uložili smo značajne napore u razvoj modela kreditiranja s naglaskom na bilanse malih i srednjih preduzeća. Ovaj model je specifično prilagođen potrebama MSP, te parametrizovan na način da omogućava diferencirani pristup procjeni rizika za različite sektore MSP segmenta. Detaljnom analizom finansijskih izvještaja klijenata odobrimo kreditne limite a koje zatim redovno revidiramo u skladu sa našom prethodno definisanom politikom.
Razvijanjem naprednijih metoda analize kreditne sposobnosti, uzimamo u obzir specifične potrebe i rizike MSP, čime čitav proces odobravanja kredita postaje kvalitetniji i brži. Tako bolje razumijemo ključne faktore kao što su likvidnost, solventnost i profitabilnost preduzeća.
Aktivnim praćenjem i primjenom sistema ranog upozorenja, banka efikasno upravlja portfoliom smanjujući rizik od nastanka loših kredita. Kroz kontinuirani monitoring aktivnosti klijenata, osim osnovnih finansijskih pokazatelja poput smanjenja likvidnosti, povećanja duga ili smanjenja profitabilnosti, redovno pratimo i druge nefinansijske indikatore. Nefinansijski faktori imaju značajnu ulogu u analizi. Ovaj pristup pokazuje da se ocjena klijenata ne temelji samo na njihovoj finansijskoj situaciji, već i na operativnim, sektorskim ili ponašajnim podacima.
• Kako Ziraat Bank pristupa upravljanju ESG rizicima (ekološkim, socijalnim i korporativnim) i da li se ti faktori već reflektuju u kreditnoj politici?
– Prijelaz u održivo društvo predstavlja veliki izazov za sve učesnike na tržištu jer zahtijeva značajna ulaganja. Prema nekim procjenama Ujedinjenih nacija, kroz bankarski sektor potrebno je uložiti više od 100 triliona američkih dolara u sistemsku transformaciju globalne ekonomije. Ipak, banka ne smatra ovaj prijelaz samo izazovom, već i prilikom za rast. S tim u vezi, održivost koja obuhvata šire ekološke, društvene i upravljačke aspekte postala je jedan od ključnih elemenata opsežne poslovne strategije banke.
Banka će nastojati integrirati principe održivosti u proizvode i usluge, politike i procese u svim ključnim poslovnim linijama. Cilj banke je podržati svoje klijente na putu ka postizanju neto nultih emisija i pomoći oblikovanju prijelaza cijele ekonomije prema ovom cilju. Da bi to postigla, banka nastoji razviti tri pristupa u odnosima s korporativnim klijentima. Zelene tj. održiva strategija, prelazna strategija i kod klijenata koji nisu skloni smanjenju emisija smanjenje izloženosti odnosno izlazna strategija. Naš vodeći princip je, prije svega, inkluzija i provodiv prijelaz.
• U kojoj mjeri Banka koristi napredne alate, poput prediktivne analitike i modela mašinskog učenja, u procjeni rizika i donošenju odluka? Kakvu obuku i razvoj zaposlenih provodite u dijelu upravljanja rizicima kako biste osigurali kvalitetnu implementaciju strategija?
– Od početka primjene nove regulative, koja je započela prije nešto više od sedam godina, naša orijentacija uvijek je bila prema korištenju savremenih IT rješenja za automatizaciju praćenja i upravljanja rizicima. Uložili smo u implementaciju naprednih modela za kvantifikaciju kreditnog, tržišnog i ALM rizika, te smo kroz projekte implementacije, uz angažman svih relevantnih zaposlenika, organizirali brojne radionice, koje su, zavisno od okolnosti, bile održane i online i uživo.
Na taj način smo kontinuirano ulagali u ljude i projekte kada god je to bilo potrebno. Iako smo povremeno pretrpjeli gubitke zbog povećane fluktuacije zaposlenih u sektoru, nove uposlenike, kako interne tako i eksterne, nastavili smo usmjeravati kroz obuke i timske projekte te smo osigurali kontinuitet aktivnosti u cilju ispunjavanja regulatornih zahtjeva. Naša banka je odlučna u svom razvoju i u svim segmentima nastoji povećati broj uposlenika, te ih educirati na najbolji mogući način.
REGULATORI RADE DOBAR POSAO
• Koje biste mjere preporučili za unapređenje ukupnog sistema upravljanja rizicima u bankarskom sektoru BiH?
– Agencije za bankarstvo već primjenjuju visoke standarde revizije banaka i funkcionišu kao institucije usklađene s regulatornim okvirima EU, iako Bosna i Hercegovina još uvijek nije član iste. Dobre prakse u poslovanju banaka promovišu se na najvišem nivou, čime se doprinosi unapređenju cjelokupnog bankarskog sektora u tom kontekstu. Uvođenje i striktna primjena međunarodnih standarda (Basel III) u pogledu kapitalnih zahtjeva, likvidnosti i upravljanja rizicima je bio veliki korak.
Međutim, određene prilagodbe specifične za lokalno tržište, u smislu pojednostavljenja, bile bi korisne kako bi se smanjio pritisak na banke koji je nastao primjenom prethodno spomenutih visokih standarda. Iako nije direktna regulatorna institucija kao što u nekim zemljama u regiji, Centralna banka BiH trebala bi igrati aktivniju ulogu u bankarskom sektoru u BiH. Jačanje saradnje između bankarskih regulatornih tijela radi usaglašavanja i prilagođavanja propisa bi se cijenilo.
Također, uspostavljanje dodatnih zajedničkih platformi i baza podataka između banaka, drugih finansijskih institucija i regulatornih tijela i poboljšanje postojećih omogućilo bi brzu i sigurnu razmjenu informacija o kreditnoj sposobnosti klijenata, s ciljem pravovremenog prepoznavanja rizika i smanjenja mogućnosti nenaplativih kredita. Efikasna razmjena informacija o klijentima s identificiranim problemima omogućila bi bankama precizniju procjenu finansijskih rizika. S druge strane, poboljšati okolnosti pod kojim se radi izvještavanje je korisno, međutim poboljšanje kvaliteta podataka i sistema za njihovu konsolidaciju ne bi trebalo biti otežavajuće za banke. Raditi na stvaranju vrijednosti za podršku koju bankarski sektor pruža ekonomiji trebalo bi biti zajednički cilj svih regulatornih tijela.
• Za kraj, koje, po Vama, ključne kompetencije treba da ima lider u oblasti upravljanja rizicima danas?
– Lider u oblasti upravljanja rizicima danas mora posjedovati kombinaciju tehničkih znanja, strateškog razmišljanja i liderskih vještina. Prije svega, mora imati duboko razumijevanje finansijskih instrumenata, regulatornih okvira i kvantitativnih metoda koje se koriste za procjenu i kontrolu rizika. Međutim, to više nije dovoljno. Jednako važno je da bude sposoban da sagleda širu sliku – da razumije uticaj makroekonomskih, geopolitičkih i tehnoloških faktora na poslovanje banke.
Digitalna transformacija, klimatski rizici, cyber prijetnje – sve su to novi elementi koji zahtijevaju stalno učenje i prilagođavanje. Pored toga, savremeni lider mora biti dobar komunikator. Mora znati kako da “prevede” složene rizike u jasan jezik za upravu i druge poslovne funkcije, jer upravljanje rizikom više nije izolovana funkcija – ono mora biti integrisano u cjelokupnu poslovnu strategiju.
