· Na konferenciji su definirane preporuke za rješavanje infrastrukturnih i finansijskih nedostataka u ovom sektoru, kreiranje Regionalne digitalne oblasti i digitalnih ekosistema te povećanje mogućnosti za finansiranje digitalizacije malih i srednjih preduzeća
U Sarajevu je danas održana konferencija „Ulaganje u digitalizaciju na Zapadnom Balkanu“, uključujući i Koordinacioni sastanak donatora – „Zajedničko regionalno tržište na Zapadnom Balkanu – Regionalna digitalna oblast“. Konferenciji, u zajedničkoj organizaciji Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), prisustvovali su ministri iz regiona zaduženi za digitalni sektor i drugi visoki državni zvaničnici, domaći i međunarodni stručnjaci za digitalne projekte, ključni donatori i međunarodne finansijske institucije, kao i predstavnici privrede iz zemalja Zapadnog Balkana. Učesnici su podijelili najvažnije priče o uspjehu digitalizacije na Zapadnom Balkanu i složili se oko važnosti jačanja uspješnih modela digitalizacije u oblasti ‘meke’ i ‘tvrde’ infrastrukture u privatnom i javnom sektoru. Rješavanje infrastrukturnih i finansijskih nedostataka u digitalnoj infrastrukturi, stvaranje Regionalne digitalne oblasti i digitalnih ekosistema, kao i povećanje mogućnosti za finansiranje digitalizacije malih i srednjih preduzeća identificirani su kao ključni prioriteti u budućnosti.
Tokom prvog dijela konferencije, EBRD i EIB su predstavile odabrane investicione projekte i inicijative u oblasti digitalne transformacije. Evropska banka za obnovu i razvoj do danas je uložila preko 562 miliona eura u sektore informacionih tehnologija i komunikacija unutar privrednog sektora u šest zemalja Zapadnog Balkana. Nezavisno od toga, banka trenutno razvija specijalizovane programe finansiranja digitalizacije, od kojih je prvi – kreditna linija GoDigital, u vrijednosti od 40 miliona eura, koja se realizira u partnerstvu sa EU – pokrenut prošle godine u Bosni i Hercegovini. Tehnička saradnja uključivala je jedinstvene pristupne tačke za mala i srednja preduzeća u Albaniji i Crnoj Gori. Stotinama malih i srednjih preduzeća pružene su savjetodavne usluge o digitalizaciji.
Christoph Denk, glavni direktor EBRD-a za politiku, strategiju i rezultate, rekao je: „Mi u EBRD-u posvećeni smo tome da radimo više i bolje na digitalnom polju. Pokrenuli smo Pristup ubrzavanju digitalne tranzicije u kojem se navodi šta i kako EBRD može pružiti na digitalnom polju za svoje partnere, zemlje i klijente. Obnova telekomunikacija bila je naš prioritet od prvog dana – ustvari, to je bio naš prvi projekat u Bosni i Hercegovini nakon rata. Danas digitalizaciju vidimo kao važan alat za poboljšanje klime za investicije, podsticanje međunarodne trgovine i jačanje transparentnosti i povjerenja u institucije. Ovdje smo da podržimo naše partnere na Zapadnom Balkanu na njihovom putu digitalne transformacije”.
Samo od 2020. godine, Evropska investiciona banka je obezbijedila 200 miliona eura za digitalne projekte na Zapadnom Balkanu kako bi pomogla kompanijama u digitalizaciji, unapređenju kapaciteta, pokrivenosti i kvaliteta 4G mreže te uvođenju 5G mobilnih usluga, kao i unapređenju digitalnih kapaciteta i vještine u preko 1500 škola. Tokom 2022. godine, investicije EIB na globalnom nivou pomogle su u jačanju novih digitalnih poslovnih modela, povezivanju 4 miliona domaćinstava na fiksna vlakna i omogućavanju 6,6 miliona pretplata na 5G usluge na globalnom nivou.
Alessandro Bragonzi, šef regionalnog predstavništva EIB-a za zapadni Balkan, izjavio je: „Evropa se nalazi pred digitalnom dilemom. Dok je kriza koju je izazvao COVID-19 ubrzala digitalizaciju, posebno među malim i srednjim preduzećima, neke kompanije postaju sve digitalnije, dok druge zaostaju i ne mogu uhvatiti digitalni val. Nedovoljan nivo digitalnih vještina koči ekonomski rast, produbljuje digitalni jaz i povećava rizik od digitalne isključenosti. Ulaganje u širokopojasne mreže i razvoj softvera, sigurnost na internetu i inovacije je od suštinskog značaja za osiguranje konkurentnosti i veće produktivnosti u cijeloj Evropi, pa tako i ovdje na Zapadnom Balkanu. Kao banka Evropske unije, EIB je odlučna da igra ključnu ulogu u implementaciji Digitalne agende za region”.
U popodnevnoj sesiji, RCC je okupio ministre zemalja Zapadnog Balkana i druge visoke vladine zvaničnike zadužene za digitalni sektor, ključne donatore i međunarodne finansijske institucije, kao i predstavnike privrede iz cijelog regiona, s ciljem koordiniranja pristupa i razgovora o izazovima vezanim za ulaganja u digitalnu infrastrukturu i ‘meke’ digitalne potrebe regiona.
„Vlade širom regiona ambiciozno se brzo kreću ka e-uslugama, olakšavajući administrativne procedure i skraćujući vreme uz pomoć digitalnih sredstava. To ukazuje na potrebu za pristupačnim pristupom internetu za sve, posebno u javnim prostorima. Pokretanjem inicijativa sličnih onim koje su pokrenute u EU (poput WiFi4EU) mogla bi se poboljšati dostupnost e-usluga za sve i doprinijeti smanjenju digitalnog jaza. Postoji nova energija i novi kriterij šta je normalno kada je riječ o naporima na digitalizaciji Zapadnog Balkana. Uz program Digitalna Evropa i slične mogućnosti finansiranja, ono što je danas novi trend postaje sutrašnja stvarnost. Privatni sektor bi mogao kvalitativno doprinijeti ovoj promjeni i drago nam je da čujemo ono što ćete sa nama danas podijeliti”, rekla je Majlinda Bregu, generalni sekretar RCC-a.
Digitalna agenda Zapadnog Balkana, koju koordinira RCC, predstavlja odličan primjer uspješne regionalne saradnje proteklih godina, što je dokazano efikasnom implementacijom režima Roam Like at Home u regionu, kao i potpisivanjem Deklaracije o romingu između EU i Zapadnog Balkana, koja omogućava smanjenje troškova rominga između EU i Zapadnog Balkana od oktobra 2023. Digitalna transformacija ima daleko veći potencijal za ubrzanje napretka i transformaciju rizika u nove mogućnosti ako se njome upravlja dobro i mudro.