Mario Ivanković: Pred bankarskim sektorom je uzbudljivo vrijeme

Mario Ivanković: Pred bankarskim sektorom je uzbudljivo vrijeme

Član Uprave Addiko Bank d.d.

817
0
PODIJELI

Banke su pokazale da jesu najžilaviji i najstabilniji dio ove ekonomije l Proaktivnim, “forward-looking” i opreznim pristupom procjenjujemo i izdvajamo adekvatne rezerve za potencijalne kreditne gubitke Primjetan napredak u suradnji i razini međusobne komunikacije između banaka ali možemo i bolje U pojavi i rastu fintech kompanija vidim više poslovnih prilika nego prijetnji


Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

• Poštovani gospodine Ivanković, izvjesno je da će negativni efekti pandemije trajati znatno duže nego što se u prvi mah pretpostavljalo i da će banke, iako vjerovatno najžilaviji segment privrede, trpjeti ozbiljne posljedice. Možete li nam za početak ovog razgovora reći kako gledate na aktuelni trenutak bankarstva u BiH i procijeniti kvalitet reakcije na poremećaje koji su se desili u posljednjih 15 mjeseci?

– Bankarski sektor u BiH je “i u dobru i zlu” sastavni dio ekonomije BiH, tako da su i banke osjetile negativne efekte pandemije, osobito na kreditni rast i profitabilnost koji su u 2020. godini pretrpjeli značajan pad. Smatram da je reakcija na krizu na nivou bankarskog sektora bila razmjerno dobra, banke su pokazale da jesu najžilaviji i najstabilniji dio ove ekonomije,  i nadam se da je najgore iza nas.

IMAMO RAZLOGA ZA OPTIMIZAM

• Zabilježen je pad svih značajnih pokazatelja poslovanja bankarskog sektora koji se ogleda u smanjenju aktive, depozita, odsustvu kvalitetnih projekata za kreditiranje i padu profitabilnosti. Možete li nam reći kakvi su u tom svjetlu rezultati Addiko banke?

– Addiko banka je u krizu uzrokovanu pandemijom ušla sa odličnom kapitaliziranosti i likvidnosti, kvalitetnim kreditnim rastom i depozitnom bazom. Kao i kod ostatka tržišta, početkom pandemije je i u Addiko banci drugi i treći kvartal 2020. protekao u vrlo niskoj kreditnoj aktivnosti, što je, uz odobravanje moratorija klijentima, utjecalo na smanjenje prihoda. Najznačajniji utjecaj na rezultat poslovanja u 2020. godini imalo je izdvajanje rezervi za očekivane potencijalne kreditne gubitke uzrokovane pogoršanim makroekonomskim pokazetljima u BiH, gdje se očituje oprezan i prokativan pristup Addiko banke u upravljanu kreditnim rizicima. Već u četvrtom kvartalu 2020, kao i u 2021. godini, banka bilježi značajan oporavak kreditne aktivnosti, operativnog rezultata te stabilizaciju portfelja u smislu troškova rizika, a nivo likvidnosti i kapitaliziranosti je i dalje na izvrsnoj razini. Iako je, vjerojatno realna, procjena da će se bh. ekonomija i bankarski sektor vratiti na pred-pandemijsku razinu tek u drugoj polovici naredne godine, imamo razloga pozitivno gledati na razdoblje koje je pred nama.

• Realno je pretpostaviti da će i u narednim mjesecima kreditni rizik biti jedan od glavnih problema za bankarski sektor. Šta u Addiko banci radite da se on umanji?

– Kreditni rizik i generalno jeste najznačajniji rizik s kojim se (BiH) banke susreću u svom poslovanju, i vjerovatno će jos dugo ostati na prvom mjestu po značajnosti s obzirom da se najveći dio poslovanja banaka naslanja na kreditnu aktivnost. Činjenica da je kretanje kreditnog rizika ciklično i vezano za ciklus u kojem se nalazi ekonomija, u zadnjih je 15-tak godina uvijek iznova potvrđena (npr. od svjetske financijske krize 2007/2008, preko sovereign krize 2012. godine, pa do ove zadnje krize uzrokovane pandemijom, svaka je sa sobom nosila povećan kreditni rizik i time trošak rezerviranja za kreditne gubtike), tako da je razumno očekivati da će se nivo kreditnog rizika i u budućnosti ciklično kretati. U Addiko banci prepoznajemo naprijed navedene činjenice i puno ulažemo u ljude, procese i alate koji nam omogućuju da prihvatimo i preuzmemo željenu razinu izloženosti kreditnom riziku prilikom novog kreditiranja, kao i da tom razinom proaktivno i adekvatno upravljamo u životnom vijeku kredita. Uz to, proaktivnim, “forward-looking” i opreznim pristupom procjenjujemo i izdvajamo adekvatne rezerve za potencijalne kreditne gubitke koji mogu nastati kada je ekonomija u negativnoj fazi ciklusa.

KVALITETNO UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM

• Na koji način reagirate i kako se pripremate za očekivani porast tzv. nekvalitetnih kredita (NPL) koji se predviđa za drugu polovinu ove godine?

– Nastavljajući se na odgovor na prethodno pitanje, mogu dodati da je proaktivni monitoring kreditnog portfelja koji provodimo, uz intezivnu komunikaciju s našim klijentima, ključan za rano prepoznavanje financijskih poteskoća s kojima se klijenti suočavaju i uvođenje adekvatnih mjera i prevenciju nastanka NPL-a.

• Od toga koliko brzo će se nakon pandemije privreda vratiti u srazmjerno normalno stanje direktno ovisi i broj kredita koji neće moći biti vraćeni. Na koji način uspijevate pratiti eventualno pogoršanje kreditnog kvaliteta vaših klijenata kako bi se izdvajale dostatne rezervacije za slučaj većih poremećaja?

– Addiko banka raspolaže kvalitetnim resursima i sistemima za prepoznavanje, mjerenje i upravljanje kreditnim rizikom. Uz sistem ranog prepoznavanja rizika (EWS), bitno je napomenuti da, između ostaloga, mnogo ulažemo u izradu i usavršavanje statističkih modela za procjenu vjerojatnosti gubitka (PD), kao i modela koji procjenjuju utjecaj kretanja makroekonomskih pokazatelja na kvalitetu našeg kreditnog portfelja, i koristimo outpute tih modela da kvalitetnije upravljamo rizikom.

• Dijeljenje informacija i saradnja između banaka i relevantnih institucija je jedan od vjerovatno ključnih principa na kojima će se zasnivati uspješnost mjera oporavka. Koliko ste zadovoljni tom komunikacijom?

– Posljednjih nekoliko godina je primjetan napredak u suradnji i razini međusobne komunikacije između banaka kroz Udruženje banaka BiH (UBBiH), kao i komunikacije između UBBiH i relevantnih institucija. Međutim, smatram da možemo i bolje, posebno kada je riječ o uključivanju banaka od strane relevantnih institucija kada se donose odluke koje značajno utječu na poslovanje banka, kao i u dijelu aktivnijeg donošenja odluka od strane relevantnih institucija koje će olakšati poslovanje banaka na dobrobit klijenata i ekonomije. Primjer je elektronski potpis koji još nije zaživio u praksi, a ključan je za digitalizaciju.

PAŽLJIVO S CYBER RIZIKOM

• Svjedoci smo općeg trenda digitalizacije a pandemija je njene efekte u oblasti bankarstva samo dodatno pojačaja. S druge strane, tehnologija u srednjoročnom razdoblju omogućuje veću konkurenciju fintech kompanija i velikih tehnoloških preduzeća. Koliko u tome vidite prijetnju a koliko nove poslovne prilike?

– Točno je da je pandemija dodatno ubrzala digitalizaciju poslovanja, kako u ekonomiji generalno, tako i u bankarskom sektoru. Smatram da je digitalizacija neminovnost kojoj se financijske institucije moraju prilagoditi, a u pojavi i rastu fintech kompanija vidim više poslovnih prilika nego prijetnji, budući da banke imaju priliku iskoristiti nove tehnologije koje koriste fintech kompanije, te sinergijski surađivati sa fintech kompanijama  u različitim područjima.

• Vezano za prethodno pitanje, možete li nam kao neko ko se u svom radu u značajnijoj mjeri bavi risk managementom, reći na koji način kao banka nastojite reagirati na moguće slabosti povezane sa postojećim manjkavostima IT sustava i izloženost cyber kriminalu?

– Cyber rizik postaje sve značajniji u eri ubrzane digitalizacije u kojoj se nalazimo. Kao i ostalim vrstama rizika, i ovome pristupamo sa adekvatnom pažnjom, ulažući u ljude, sisteme, procese i alate koji nam omogućuju da cyber rizikom kvalitetno upravljamo.

• Stručnjaci najavljuju da bi se brojne banke usljed pandemije mogle naći u poziciji preživljavanja s veoma malenim stopama dobiti. Bez obzira na činjenicu da naš bankarski sektor djeluje prilično stabilno, mislite li da bi se to moglo desiti i u Bosni i Hercegovini?

– Činjenica jeste da je pandemija imala negativan utjecaj na profitabilnost bankarskog sektora, ali se s druge strane pokazala i otpornost sektora, tako da je sektor zadržao stabilnost. Smatram da smo kao bankarski sektor ušli u fazu oporavka, da će sektor zadržati stabilnost, ali da će trebati određeno vrijeme da se stope profitabilnosti vrate na nivo prije pandemije.

USKLADITI REAKCIJE NA DIGITALNU ERU

• Ako pođemo od toga da će banke najvjerovatnije preživjeti, ipak je logično očekivati da će doći do još veće racionalizacije i mjera štednje: to znači i fuzije i udruživanja, ali i zatvaranje poslovnica i otkazi zaposlenicima. Sve više će se pažnja usmjeravati ka digitalnom svijetu novca – ali i tu će se možda dogoditi promjene koje se sad tek naslućuju. Koliko ih, po Vama, spremno dočekujemo?

– Mislim da će banke još dugo biti okosnica financijskog sustava, s tim da je neminovno da će svoj model poslovanja postepeno prilagođavati, kao sastavni dio digitalne ekonomije u kojoj posluju. To prilagođavanje će vjerujem, između ostalog, u perspektivi sa sobom nositi i povećanje udjela digitalnog poslovanja u ukupnom poslovanju (i s druge strane smanjenje udjela poslovanja koja se obavlja putem tradicionalnih poslovnica), interne promjene u organizaciji ljudskih resursa, sistemima i procesima u bankama, kao i eksterne promjene u regulatornom i zakonskom okviru u kojem banke posluju. Smatram da postoji neusklađenost u spremnosti za promjene koje donosi digitalno poslovanje između banaka u BiH s jedne strane (koje su mahom dio većih bankarskih grupacija), i eksternog zakonsko-regulatornog  okvira u kojem banke posluju s druge strane, pri čemu zakonsko-regulatorni okvir u BiH (posebno u sferi provedbe) treba unaprjeđenje. U svakom slučaju, pred bankarskim sektorom je uzbudljivo vrijeme sa mnogo izazova i prilika.