• Finansijska pismenost poboljšava sposobnost upravljanja i planiranja ličnim finansijama u smislu štednje, investiranja, diverzifikacije rizika i generalno finansijsku inkluziju • U izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2023. godinu kratko se navodi da je finansijska pismenost u BiH „ograničena“ • Važno je intenzivirati saradnju između obrazovnih institucija, regulatornih tijela i finansijskog sektora kako bi se osigurao kvalitetan i održiv pristup finansijskoj edukaciji
Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ
• Poštovana gospođo Okičić Džindo, kao uvod u razgovor, možete li nam reći koliko je finansijska pismenost važna za pojedinca i društvo u cjelini?
– Prije svega, hvala Vam na prilici da razgovaramo o ovoj temi značajnoj ne samo za pojedinca već i za društvo u cjelini. Budući da nam se bliži mjesec april, koji se obilježava kao mjesec finansijske pismenosti, današnji razgovor je idealna prilika da razmotrimo ključne aspekte finansijske pismenosti i njene važnosti u svakodnevnom životu.
Međutim, ako mi dozvolite, prvo bih pojasnila šta se zapravo pod pojmom finansijska pismenosti uopšte podrazumijeva. U principu, jedinstvena definicija pojma finansijske pismenost ne postoji. Ipak, najučestalija je ona koju je ponudila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koja je ujedno i vodeća organizacija u području ispitivanja i promicanja finansijske pismenosti, a prema kojoj finansijska pismenost podrazumijeva kombinaciju informiranosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih finansijskih odluka za ostvarenje individualne dobrobiti. Dakle, radi se o izuzetno kompleksnom konstruktu koji ne podrazumijeva samo znanje već i niz drugih bihejvioralnih faktora. Finansijska pismenost je danas podjednako važna kao i svaki drugi oblik pismenosti te se smatra bitnim aspektom funkcionalne pismenosti.
Dakle, ako posmatramo sa aspekta pojedinaca, možemo reći da finansijska pismenost poboljšava njihovu sposobnost upravljanja i planiranja ličnim finansijama u smislu štednje, investiranja, diverzifikacije rizika i generalno finansijsku inkluziju, pri čemu se često kao direktne koristi od visokog nivoa finansijske pismenosti navode manje naknade i provizije na kreditnim karticama, manja zaduženost etc. Proizilazi da nizak stepen finansijske pismenosti nosi sa sobom donošenje finansijskih odluka koje nerijetko rezultiraju nepotrebnim dodatnim troškovima. Primjera radi, u istraživanju koje je 2023. godine proveo Allianz, na uzorku ispitanika iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španije, Italije, Njemačke i Australije, pokazano je da neposjedovanje dovoljno vještina i znanja za donošenje razumnih finansijskih odluka dovodi do toga da domaćinstva u prosjeku, svake godine, gube između 1.750 i 4.740 eura. Moguće je identificirati zaista brojne potencijalne probleme koji mogu nastati kao posljedica neadekvatne razine finansijske pismenosti, a koji imaju dugoročne negativne učinke na pojedince i društvo. Primjera radi, nedovoljno pismeni potrošači se suočavaju s brojnim izazovima u upravljanju vlastitim finansijama. Mnogi od njih rijetko vode računa o vlastitom ili porodičnom budžetu čime gube kontrolu nad svojim troškovima. Tu se često javlja i nedostatak svijesti o finansijskim rizicima, kao i nedovoljna pripremljenost za neočekivane događaje, poput razvoda, bolesti ili nezaposlenosti. Dodatno, mnogi nisu ni svjesni važnosti planiranja za mirovinu i nisu pripremljeni za izazove koje donosi starija životna dob.
Na tragu toga, može se reći da je finansijska pismenost zaista ključna kompetencija onih pojedinaca koji žele ostvariti finansijsku nezavisnost. Ona je važna jer doprinosi boljem finansijskom odlučivanju pri čemu umanjuje rizik od siromaštva te time doprinosi cijelom društvu. Primjera radi, Svjetska banka je još 2010. godine, u tzv. Dijagnostičkom pregledu zaštite potrošača i finansijske pismenosti navela da je svrha podizanja finansijske pismenosti zapravo približavanje finansijskih usluga ugroženim domaćinstvima s nižim primanjima, ali i osiguravanje dugoročne finansijske stabilnosti socijalnog sistema. Ovo proizilazi iz toga da neadekvatno upravljanje ličnim finansijama uzrokuje donošenje finansijskih odluka koje rezultiraju lošim ishodima u kontekstu životnog standarda, što dalje povećava troškove u vidu socijalnih davanja i slično.
MJERENJE FINANSIJSKE PISMENOSTI
• Kako izmjeriti finansijsku pismenost? Postoje li neka standardna pitanja?
– Kao što nema jedinstvene definicije pojma finansijske pismenosti tako su i metodologije usmjerene na njeno mjerenje doista raznorodne. Međutim, ishodišna tačka svih metodoloških pristupa je onaj ponuđen od strane vodećih autorica iz ovog polja, profesorice Annamarije Lusardi i profesorice Olivije Mitchell, koje su konstruirale tri pitanja, poznata kao „Velika trojka“, u svrhu mjerenja finansijskog znanja, koja su kasnije proširena sa dva dodatna pitanja. Ova pitanja su zbog svoje jednostavnosti postala standard u međunarodnim istraživanjima finansijskog znanja.
Konkretno, radi se o sljedećim pitanjima:
1. Pretpostavimo da imate 100 KM na štednom računu i da je nominalna (godišnja) kamatna stopa 2%. Ako ostavite novac na računu, sa kojim iznosom ćete raspolagati nakon 5 godina?
a) Većim od 102 KM
b) 102 KM
c) Manjim od 102 KM
d) Ne znam
e) Odbijam odgovoriti
2. Ako je kamatna stopa na vašem štednom računu 1%, a stopa inflacije je 2% godišnje, nakon jedne godine možete kupiti…
a) Veću količinu proizvoda/usluga nego danas
b) Istu količinu proizvoda/usluga nego danas
c) Manju količinu proizvoda/usluga nego danas
d) Ne znam
e) Odbijam odgovoriti
3. Ako dođe do rasta kamatnih stopa, šta se obično desi sa cijenama obveznica?
a) Cijene obveznica rastu
b) Cijene obveznica padaju
c) Cijene obveznica ostaju iste
d) Ne postoji veza između cijena obveznica i kamatnih stopa
e) Ne znam
f) Odbijam odgovoriti
4. 15-godišnji stambeni kredit uobičajno ima veće mjesečne rate nego 30-godišnji stambeni kredit, ali je ukupna kamata plaćena za vrijeme trajanja kredita manja.
a) Tačno
b) Netačno
c) Ne znam
d) Odbijam odgovoriti
5. Kupovina dionica samo jedne kompanije je sigurnije ulaganje nego kupovina dionica investicijskog fonda.
a) Tačno
b) Netačno
c) Ne znam
d) Odbijam odgovoriti
Prema ovom metodološkom pristupu, svaki pojedinac može vrlo jednostavno izmjeriti svoj nivo finansijske pismenosti. Na ovu metodologiju naslanja se danas široko rasprostranjen OECD-ov pristup koji, pored finansijskog znanja, uključuje još finansijske stavove i finansijsko ponašanje. Spomenula bih još The Standard & Poor’s Ratingsc Services Global Financial Literacy Survey (S&P Global FinLit Survey) u kojemu se finansijska pismenost mjeri pomoću pitanja koja procjenjuju osnovno razumijevanje četiri temeljna koncepta u donošenju finansijskih odluka: znanje o prostom i složenom kamatnom računu, inflaciji i diverzifikaciji rizika. Prema ovom metodološkom pristupu, osoba se smatra finansijski pismenom kada ispravno odgovori na najmanje tri od četiri pitanja. Interesantno je to da je u S&P Global FinLit Survey bila uključena i naša država tako da može govoriti i o konkretnim pokazateljima.
• Rekli ste da je Bosna i Hercegovina bila uključena u S&P Global FinLit Survey. Da li je data procjena razine finansijske pismenosti u Bosni i Hercegovini?
– Da, postoje razne procjene. Tako se čak i u Izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2023. godinu kratko navodi da je finansijska pismenost u BiH „ograničena“, bez pozivanja na konkretna istraživanja. Ono što možemo u ovoj tački vremena reći je to da, nažalost, Bosna i Hercegovina nije bila uključena u ranija OECD/INFE globalna istraživanja o finansijskoj pismenosti te se, kada su u pitanju međunarodna istraživanja, možemo oslanjati na rezultate koje je dao S&P Global FinLit Survey i prema kojima se razina finansijske pismenosti na razini zemalja kreće od 71 posto do 13 posto. Rezultati S&P Global FinLit ankete su blago rečeno zabrinjavajući. Na globalnoj razini, samo jedna od tri odrasle osobe je finansijski pismena. Države koje su pokazale najveći stepen finansijske pismenosti jesu Australija, Kanada, Danska, Finska, Izrael, Njemačka, Švedska, Norveška i Velika Britanija, sa nivoom finansijske pismenosti odraslih od oko 65%. Nasuprot tome, stanovništvo Južne Azije je pokazalo najniži stepen finansijske pismenosti, sa jednom četvrtinom finansijski pismenog stanovništva. Razina finansijske pismenosti varira u zemljama članicama Evropske unije. Tako, u prosjeku 52% odraslih osoba je finansijski pismeno, a razumijevanje finansijskih koncepata najviše je u sjevernoj Evropi. Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska imaju najviše stope pismenosti u Evropskoj uniji: barem 65% njihovih odraslih osoba je finansijski pismeno. Razine finansijske pismenosti znatno su niže u južnoj Evropi. Naprimjer, u Grčkoj i Španiji finansijski je pismeno 45 posto, odnosno 49 posto odraslog stanovništva, respektivno.
Kada je u pitanju naša država, rezultati dobijeni na osnovu S&P Global FinLit Survey pokazuju da je 27% odraslog stanovništva finansijski pismeno. Interesantno je da je preko 60% ispitanika iz Bosne i Hercegovine tačno odgovorilo na pitanje u vezi inflacije, što sigurno ima veze sa time što ljudi mogu bolje razumjeti finansijske koncepte kada se s njima susretnu u svom svakodnevnom životu.
Ako mi dozvolite, spomenula bih još i jedan izvještaj Svjetske banke iz 2011. godine, za koji se smatra da prezentuje rezultate prvog istraživanja finansijske pismenosti u Bosni i Hercegovini prema kojima građani Bosne i Hercegovine imaju relativno nizak stepen finansijske pismenosti. Prema indeksu finansijske pismenosti, koji je u ovom istraživanju kreiran, broj bodova je iznosio 39 od maksimalnih 100.
Ovdje moram iskoristiti priliku i reći da, iako Bosna i Hercegovina nije do sada bila uključena u reprezentativno OECD/INFE globalno istraživanje o finansijskoj pismenosti, domaći istraživači pokušavaju da u svom radu primijene OECD/INFE metodologiju te da time pozicioniraju Bosnu i Hercegovinu na globalnu mapu finansijske pismenosti. Primjera radi, na Ekonomskom fakultet Univerziteta u Tuzli smo pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, primjenom OECD/INFE metodologije, realizirali projekat čiji je cilj bio da se izmjeri razina finansijske pismenosti studentske populacije. U istraživanju je učestvovalo preko 1.000 studenata i studentica iz cijele Bosne i Hercegovine sa različitih univerziteta, pri čemu smo konstatovali da, primjera radi, preko 55% studenata i studentica uopće ne razumije princip diverzifiacije, da velika većina njih ne razumije pratično značenje EUR/USD i sličnih tečajeva. Preko 90% studenata i studentica iz uzorka nije tačno odgovorilo na pitanje u vezi složenog kamatnog računa itd. Iako postoji zaista mnogo sličnih istraživanja koje provode domaći istraživači, u ovom trenutku bih posebno skrenula pažnju na sjajan projekat Finansijska pismenost u Bosni i Hercegovini, koji se realizira na Univerzitetu u Sarajevu u okviru kojeg je nedavno izrađena online platforma FinEdu UNSA u okviru koje se mogu pratiti rezultati ankete o finansijskoj pismenosti odraslog stanovništva u Bosni i Hercegovini, MSME menadžera itd.
INICIJATIVA CENTRALNE BANKE BiH
• S obzirom na poprilično nisku razinu finansijske pismenosti u Bosni i Hercegovini, da li su do sada postojale inicijative ili programi koji se bave unapređenjem finansijske pismenosti građana?
– U 2023. godini započela je saradnja OECD-a, CBBiH i relevantnih institucija u oblasti finansijske pismenosti i inkluzije. Ove aktivnosti na polju finansijskog opismenjavanja provode se u okviru projekta „Finansijska pismenost u državama koje sudjeluju u programu Nizozemske konstituence“. Važno je reći da je cilj projekta pružiti potporu državama da podignu razinu finansijske pismenosti i inkluzije jačanjem finansijske edukacije u cilju postizanja prosperiteta građana, te malih i srednjih poduzeća.
Kada govorimo o formalnom obrazovanju, trenutno programi finansijske edukacije nisu adekvatno zastupljeni ni na jednoj razini obrazovanja.
Prepoznavši taj gap Centralna banka BiH je nedavno započela inicijativu za integraciju finansijske edukacije u obrazovni sistem te organizirala radionicu posvećenu integraciji finansijske edukacije u obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini. Radionici su prisustvovali predstavnici javnih ekonomskih fakulteta u Bosni i Hercegovini, Udruženja banaka BiH, Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, te Udruženja osiguravajućih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine. Trenutno je u fazi kreiranje akcionog plana i definiranje smjernica za razvoj finansijske edukacije u Bosni i Hercegovini.
• Šta bi, po Vašem mišljenju, trebale uraditi obrazovne a šta finansijske institucije da se stanje popravi?
– Na tragu spomenute inicijative Centralne banke, bilo bi važno intenzivirati saradnju između obrazovnih institucija, regulatornih tijela i finansijskog sektora kako bi se osigurao kvalitetan i održiv pristup finansijskoj edukaciji. Budući da finansijska pismenost ne podrazumijeva samo znanje, već i finansijske stavove i finansijsko ponašanje, ovdje bih posebno naglasila važnost razvijanja programa finansijske edukacije već na razini osnovnih škola jer su istraživanja pokazala da finansijska edukacija u najranijoj dobi može potaknuti djecu na finansijsko odgovorno ponašanje u zrelijoj dobi.
Kada je u pitanju finansijska edukacija odraslih, činjenica je da se kod ove populacije finansijsko znanje najlakše stječe onda kada osoba treba da donese neku važnu finansijsku odluku, kao što je, čisto primjera radi, podizanje hipotekarnog kredita. Tu važnu ulogu imaju finansijske institucije koje su, kao davaoci finansijskih usluga, dužni osigurati zaštitu prava i interesa korisnika. Na tragu toga, finansijske institucije su započele razne programe finansijske edukacije. Tako, CBBiH aktivno realizira projekat finansijske edukacije, započet u srednjim školama u Sarajevu, u saradnji s Evropskim fondom za jugoistočnu Evropu – Razvojni instrument (EFSE DF), kojeg proširuje na svoje filijale, zatim Agencija za bankarstvo Republike Srpske pokrenula je projekat “Finansijska pismenost u bankarstvu”, zatim u okviru aktivnosti Ombudsmena za bankarski sistem u Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) koje su usmjerene na pružanje usluga i promociju finansijske edukacije, održavane su edukativne radionice za učenike i nastavnike, zatim tu je Sparkasse banka koja intenzivno radi na projektu razvijanja finansijske pismenosti u osnovnim školama itd.
Iako su za svaku pohvalu, navedene aktivnosti su se, do sada, odvijale nesinhronizovano. Da bismo mogli doći do rezultata neophodan je sistemski pristup i uključenost svih sudionika, a to je ono na čemu CBBiH trenutno radi pokrenutom inicijativom.
Ovdje bih istaknula jedan konkretan primjer koji ilustrira još jedan koncept na temelju kojeg se finansijske institucije mogu uključiti u priču o finansijskom opismenjavanju. Naime, koncem prošle godine, Republika Hrvatska je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama načinila korak dalje te obavezala kreditne institucije da dio prihoda svake godine izdvajaju za finansiranje aktivnosti za osnaživanje finansijske pismenosti građana Republike Hrvatske. Ovakav sistemski pristup je sigurno primjer dobre prakse koji će dovesti do podizanja razine finansijske pismenosti.
PODJELA KOMPETENCIJA
• Na kraju, koji su ključni principi finansijske pismenosti koje bi svaki građanin trebao znati?
– Zbog rastućih finansijskih potreba, na jednoj strani, i složenijih i mnogobrojnijih finansijskih usluga i proizvoda na drugoj, finansijska pismenost postaje jedna od ključnih kompetencija u savremenom društvu. Na tragu toga, Evropska komisija i Međunarodna mreža za finansijsko obrazovanje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj objavili su zajednički Okvir finansijskih kompetencija za odrasle u Evropskoj uniji pod nazivom: European Union/OECD (2022), Financial competence framework for adults in the European Union.
Ukratko, prema spomenutom okviru, finansijske kompetencije su podijeljene na četiri tematska područja, i to: novac i transakcije, planiranje i upravljanje finansijama, rizici i nagrade te finansijsko okruženje.
Kada je u pitanju tematsko područje koje se tiče novca i transakcija, ono obuhvata znanje, vještine i stavove povezane s različitim oblicima novca i valutama, dohotkom, cijenama, plaćanjima i kupovinama te važnosti finansijskih evidencija i ugovora. Tematsko područje planiranje i upravljanje finansijama obuhvata znanje, vještine i stavove povezane s izradom budžeta, upravljanjem prihodima i rashodima, štednjom, ulaganjima, dugoročnim planiranjem, mirovinom, kreditima, dugom i upravljanjem dugom. Treće tematsko područje, rizici i nagrade, obuhvata znanje, vještine i stavove povezane s prepoznavanjem rizikâ, finansijskim sigurnosnim mrežama, osiguranjem te postizanjem ravnoteže između rizika i nagrade. Posljednje tematsko područje ima veze sa finansijskim okruženjem i obuhvata znanje, vještine i stavove povezane s propisima i zaštitom potrošača, pravima i odgovornostima potrošača, prevarama i zloupotrebama, razumijevanjem poreza i javne potrošnje itd.
Ono što je interesantno je to da je ovaj okvir postao osnova i za okvir finansijskih kompetencija za djecu i mlade, koji je također izrađen od strane Europske komisije i Međunarodne mreže za finansijsku edukaciju Organizacije za ekonomsku saradnju 2023. godine. Cilj ovog dokumenta bio je doprinijeti razumijevanju ključnih kompetencija finansijske pismenosti koje su potrebne djeci i mladima, a što postavlja temelje za kreiranje nastavnih planova i programa u polju finansijske edukacije.
—————-
Dr. sc. Jasmina Okičić Džindo je redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli
