Srđan Šuput, v.d. zamjenika direktora Agencije za bankarstvo RS: Pokazali smo da...

Srđan Šuput, v.d. zamjenika direktora Agencije za bankarstvo RS: Pokazali smo da imamo iskustvo, znanje i hrabrost

471
0
PODIJELI

Dobit u 2021. godini je najvećim dijelom posljedica oprezne i rigorozne politike povećavanja kreditnih ispravki kod svih poslovnih banaka Na svim poljima postoji bojazan gubitka poslova radi sukoba u Ukrajini, pa samim tim i u bankarstvu, ali svakako da mi o tome svakodnevno vodimo računa Ukrupnjavanje ne znači odlazak neke banke sa tržišta, već naprotiv, može da donese bolje poslovanje u novim uslovima Mislim da smo dovoljno naučili na krizama iz 2008., 2014. i 2020. godine Izazovi za bankarski sektor će biti sigurno u domenu kamatnih stopa (aktivnih i pasivnih), depozita stanovništva koji su najveći i najstabilniji izvori u bankama i to u pogledu kako ih sačuvati u bankama


Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

· Poštovani gospodine Šuput, poslije izvjesnog usporavanja koje je zabilježeno tokom 2020. godine, u 2021. pa i u ovoj godini, bankarski sektor u Republici Srpskoj je nastavio ozbiljniji trend rasta. Dobit banaka je u prošloj godini udvostručena. Kako biste opisali aktuelno stanje u ovom sektoru i čemu trebamo zahvaliti nastavak dobrih rezultata koji su čak i iznad rezultata šireg okruženja?

– Poštovani, prvo želim da Vam se zahvalim na prilici da odgovaram na pitanja Vašeg magazina, kojeg smatram jednim od rijetkih koji se na pravi način bave finansijskim pitanjima. Vaše pitanje i konstatacija vezano za trendove poslovanja banaka nakon pandemijske 2020. godine u odnosu na 2021. godinu, već nudi dobar dio odgovora, a to je da je bankarski sektor bio vrlo pažljiv i oprezan u 2020. godini, a u 2021. godini je pokazao opet svoju stabilnost i profitabilnost.

Dobit je u 2021. godini duplo veća od 2020. godine, ali je to najvećim dijelom posljedica oprezne i rigorozne politike povećavanja kreditnih ispravki kod svih poslovnih banaka. U 2021. godini, banke su poslovale u svim segmentima sa rastom svojih pokazatelja. Smanjile su NPL, povećale depozite, prije svega stanovništva, povećale profite, i vodile računa o operativnim troškovima.

Trendovi koje imamo u prvom kvartalu 2022. godine daju slične trendove kao i tokom cijele 2021. godine. Bankarski sektor je profitabilan, i nakon velike uvezene krize, koja je došla iz Austrije, vezane za Sberbanke u BiH. Ako gledamo sektor, bez podataka koji se tiču Sberbanke, koja je bila pod velikim udarom, možemo reći da je aktiva bankarskog sektora nepromijenjana u odnosu na kraj 2021. godine.

DOMAĆE BANKE SU JAKO VAŽNI IGRAČI

· Nakon saznanja o novoj poziciji Sberbank, regulatorne agencije za bankarstvo u našoj zemlji našle su se u poziciji kakvu do sada nisu imale. Ipak, po brojnim ocjenama, reagirale su prilično brzo i zaustavile ozbiljne poremećaje i reakcije klijenata. Kakve zaključke iz te akcije možemo izvući?

– Hvala Vam na ovoj konstataciji. Moram reći da se pokazalo jako dobro što imamo entiteske regulatore, što imamo Zakon o bankama iz 2017. godine, koji je dao mogućnost da Agencija upravo u situaciji Sberbanke, može da upravlja krizom i da riješi krizu, u kratkom periodu, bez implikacija na finansijski sektor BiH. Želim još jednom da naglasim da smo ovu krizu dobili spolja, geopolitičkim dešavanjima vezanim za Ukrajinu i Rusiju. Oba regulatora u BiH, tj. moje kolege iz FBA i mi iz ABRS, smo pokazali da imamo iskustvo, znanje i hrabrosti da prevaziđemo ove krize. Stampedo klijenata koji je u dva dana pohrlio da podigne svoje depozite, promišljenim i vrlo brzim odlukama, smo uvjerili da je ova kriza kratkog daha. Pored ovoga, cijenim da je jako važno da smo pokazali da domaći investitori mnogo znače za naš finansijski sektor. Upravo domaće banke su se pokazale kao jako važni igrači na našem tržištu. Što se tiče zaključaka koje smo izvukli, smatram da je još rano da dođemo do konačne numeracije tih zaključaka. Trebaće još malo vremena da ti zaključci budu potpuni. Samo neke ću da navedem, a to su sigurno Izmjene Zakona o bankama u domenu restrukture i nekih drugih pitanja, zatim neka rješenja koja postoje u EU, a tiču se limita podizanja depozita u ovim i sličnim situacijama. Ipak, kada prođe još neko vrijeme, mislim da će biti potrebno da se analizira sve u samom procesu, pa ćemo moći da kažemo šta nam je potrebno da unaprijedimo procese, kako bi slične situacije prošle mnogo bolje, iako mislim da smo zaista izvukli maksimum iz date situacije.

· Novi vlasnici podružnica Sberbank su banke sa domaćim kapitalom. Čini se da nije bio problem prodati ove banke jer se radilo o zdravim i dobro kapitaliziranim bankama. Šta je Agenciju za bankarstvo RS opredijelilo za Novu banku?

– U prethodnom odgovoru sam dao svoje mišljenje o tome da je jako važno da svaka zemlja ima jaku domaću banku. Ovdje se pokazalo da je to tačna teorija, a evo i zašto to mislim. Domaća banka je brža, fleksibilnija, odlučnija i u kraćem vremenskom periodu može da donese odluke koje su jako važne kada imamo kriznu situaciju. Domaća banka, sigurno može da ima više Win-Win situacija od druge internacionalne banke koja posluje u okviru velikih grupa. Istina je da su Sberbanke u BiH bile jedne od najboljih banaka, ali eto pokazalo se da to nije bilo dovoljno, i da su one u samo 24 sata, od najboljih banaka došle u poziciju da budu likvidirane, i to odlukama koje su došle spolja. ABRS je dobila konkretnu ponudu za kupovinu Sberbank a.d. Banja Luka. Imali smo još nekoliko interesenata, ali kojima je trebalo mnogo više vremena da donesu odluku da li će dati ponudu ili ne. Nova banka je najveća banka u RS, treća banka po veličini u BiH. Nova banka ima najbolje rezultate svog poslovanja u 2021. godini. Nova banka je pokazala da svojim poslovanjem zavrjeđuje sve epitete koje nosi. Oni su dali garancije da Sberbanka a.d. Banja Luka neće propasti, da će svi klijenti biti sigurni i da finansijski sektor u RS neće biti ugrožen.

U našoj komunikaciji sa Vladom RS i Ministarstvom finansija, podržan je naš prijedlog da se Sberbanka a.d. Banja Luka proda Novoj banci a.d. Banja Luka, i da vam iskreno kažem, smatram da smo napravili odličan posao za sve strane. Želim da istaknem da smo čestitke za ovaj posao dobili sa mnogo strana, od međunarodnih institucija, regulatora iz okruženja, kolega iz banaka. Ovo je za nas satisfakcija da je tim ABRS odradio odličan posao.

BITNO JE DA GRAĐANI VJERUJU U SISTEM

· Činjenica je da su neke od većih banaka čije su podružnice prisutne i na tržištu BiH prilično izložene prema Rusiji. Prirodna je izvjesna bojazan njihovih klijenata u BiH pa bi od vas kao bankarskog regulatora bilo interesantno čuti ima li razloga za taj strah?

– Vidio sam da je odmah, 24 sata nakon smirivanja situacije oko Sberbanaka u BiH, krenula nova priča oko drugih banaka u BiH koje su izložene preko svojih grupa u Rusiji i Ukrajini. Vjerujte mi da nije dobro da sami otvaramo priče oko kojih nemamo dovoljno informacija, niti da stvaramo nepotrebnu paniku. Svakako da postoji na svim poljima bojazan gubitka poslova radi sukoba u Ukrajini, pa samim tim i u bankarstvu, ali svakako da mi o tome vodimo računa svakodnevno. Važno je da građani vjeruju u sistem, a pokazali smo da u situaciji sa Sberbankama, sistem je odreagovao i sačuvao sektor.

· Kakvo je Vaše mišljenje o procesu okrupnjavanja banaka?

– Ja sam oduvijek bio za proces ukrupnjavanja bankarskog sektora, ne samo u BiH, već šireg regiona. Lično smatram da BiH tu najsporije ide, ali da se kreće u tom pravcu. Ako pogledamo Srbiju i procese ukrupnjavanja bankarskog sektora, to je najbolji pokazatelj. Srbija je u kontinuiranom procesu ukrupnjavanja bankarskog sektora.

Veličina ekonomije je mjerilo za ove procese. Naša ekonomija, broj privrednih subjekata i klijenata fizičkih lica, pokazuje da moramo da se krećemo u ovom pravcu. Ali s druge strane, ako vidimo da su sve banke dobro kapitalizovane, da posluju sa profitima, postavlja se pitanje kada će ovaj proces krenuti ubrzanim koracima. Možda upravo ova nova dešavanja vezana za Ukrajinu, inflaciju i trendove kretanja ekonomija zemalja u okruženju, natjeraju vlasnike da povuku određene poteze vezano za ukrupnjavanje. Ukrupnjavanje ne znači odlazak neke banke sa tržišta, već naprotiv, može da donese bolje poslovanje u novim uslovima.

NE SMIJEMO ČEKATI DA VIDIMO ŠTA ĆE BITI SA EKONOMIJOM

· Krediti građana u mikrokreditnim organizacijama (MKO) u Republici Srpskoj na kraju prošle godine premašili su 390 mil KM, što je za 42 miliona više u odnosu na kraj 2020. godine. Istovremeno, zarade MKO su porasle za blizu 60 procenata i iznosile su 19,3 miliona KM. Čime objašnjavate taj pomak?

– Pokazatelji su takvi da građani u RS „vole“ da se zadužuju u MKO. Vjerovatno je procedura dobijanja kredita „lakša“ u MKO nego u bankama, kao i brzina dobijanja kreditnih sredstava. Broj MKO u RS ide tome u prilog, kao i najava da će u 2022. godini biti novih MKO koje će ugledati svjetlo poslovanja u RS. Dobit MKO sektora je sa istim trendom bila u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu, kao u bankarskom sektoru.

· Gospodine Šuput, izvjesna je ozbiljna kriza i rast inflacije a ne naziru se ozbiljne sistemske mjere koje bi ublažile stanje. Istovremeno, sve je slabija platežna moć građana i nedavno smo se, pomalo u šali ali i ozbiljno, zapitali da li će možda jedan od novih proizvoda postati kredit za potrošačku korpu. Kakvi, po Vašem mišljenju, izazovi očekuju bankarski sektor u narednom periodu?

– Odlična konstatacija i pitanje. Ja moram da priznam da već unazad mjesec dana pričam sa mnogima na ovu temu koju ste vi naveli. Mi moramo da se spremimo unaprijed na moguće negativne posljedice koje će nam donijeti inflacija u EU zoni i problemi koji će doći iz ratne krize koju imamo sada u Ukrajini i sankcija koje imamo prema Rusiji. Mislim da smo dovoljno naučili na krizama iz 2008., 2014. i 2020. godine i da ne smijemo da čekamo da vidimo šta će biti sa našom ekonomijom. S tim u vezi, izazovi za bankarski sektor će biti sigurno u domenu kamatnih stopa (aktivnih i pasivnih), depozita stanovništva koji su najveći i najstabilniji izvori u bankama i to u pogledu kako ih sačuvati u bankama. Pored ovoga, moramo da vodimo računa o realnom sektoru koji će izgubiti dio tržišta u ovoj krizi, rastu cijena i inflacije koja utiče na buduća zaduženja klijenata u poslovnim bankama.

Da li da razmišljamo o nekim novim mjerama za poslovnu zajednicu, moj odgovor je da to treba da krenemo da pripremamo, ali da se nadamo da nam neće zatrebati.