Šta očekujete od 2018. godine kada je riječ o bankarsko-finansijskom sektoru BiH?
Očekujem nastavak pozitivnih trendova iz prethodnih godina. No, za snažniji rast i gospodarstva i bankarstva će biti potrebno potaknuti novi investicijski ciklus u ovoj zemlji. Siguran sam da sve banke moraju raditi na poboljšanju svojih procesa u cilju podizanja efikasnosti i održavanja konkurentnosti.
Udruženje banaka BiH jedno je od rijetkih udruženja na razini BiH koje je uspješno djelovalo. U kakvom stanju ste zatekli UBBiH kada ste došli na mjesto predsjednika ?
Udruženje banaka se kroz godine uspješnog djelovanja dokazalo kao adekvatan sugovornik i konstruktivan subjekt u radu sa svim zainteresiranim stranama. Aktivno djelovanje u cilju održavanja zdravog bankarskog sektora i poboljšanja standarda poslovanja će biti nastavljeno, uz želju novog iskoraka u suradnji sa izvršnim vlastima. Znanje koje se nalazi u našem sektoru može biti dodatno iskorišteno na dobrobit cijelog društva.
Koji će biti Vaši prioriteti i na šta ćete usmjeriti svoj fokus tokom Vašeg mandata u Udruženju banaka BiH?
Ima nekoliko područja, prvenstveno rješavanje statusa spornih potraživanja pravnih osoba, elektronskog potpisa u cilju razvoja digitalizacije, suradnja u domeni sigurnosti i zaštite podataka, metodološki okvir iz domene kreditnog rizika i rizika likvidnosti. Sigurno će se vremenom pokazati još po koja tema za diskusiju.
Kako ocjenjujete likvidnost, profitabilnost i kapitaliziranost komercijalnih bh. banaka ?
Bankarski sektor u BiH je visoko likvidan i solidno kapitaliziran. Novim zakonom o bankarstvu i podzakonskim aktima je dodatno utvrđena metodologija ponašanja u slučaju neželjenih situacija. Želim naglasiti da su regulatori odigrali pozitivnu ulogu u stabilnosti bankarskog sektora i da imamo dobre osnove da naše pozicije dodatno unaprijedimo i učvrstimo. Stabilan financijski sektor i neometan rad i razvoj istog je vrlo značajan za funkcioniranje svake ekonomije.
Na kojoj razini su naše banke kada je u pitanju digitalizacija i općenito modernizacija poslovanja?
Uvođenjem novih tehnologija i unaprjeđivanjem svojih usluga, banke proširuju svoju ponudu odgovarajući na potrebe klijenata. Iako banke nastoje pratiti trendove digitalizacije i modernizacije, određeni propisi nam usporavaju uvođenje noviteta i inovacija. Istovremeno, tržište i klijenti imaju potrebu za novitetima, te je veliki izazov bankama, uskladiti potrebe klijenata i poštovati zakonsku regulativu. U ovom dijelu značajno zaostajemo za razvijenim zemljama.
Kakva je sada situacija sa nekvalitetnim kreditima i na koji način bi bilo najbolje rješavati ovaj problem?
Od 2014. godine, udio nekvalitetnih kredita se smanjuje, te je vidan napredak. Pozitivno je da sve banke više manje poznaju tržište, poznaju klijente i u dijelu kreditnog rizika nema prevelikih iznenađenja. Međutim i u ovom slučaju izostaje napredniji zakonski okvir koji bi regulirao sistematsko rješavanje ovog problema i omogućio uspješnije upravljanje NPL-om na tržištu. Za sad banke to pojedinačno rješavaju i uspijevaju smanjivati udio nekvalitetnih kredita, ali zasigurno bi postojanjem naprednije regulative, ovo područje bilo mnogo bolje riješeno.
Da li je u ovakvom ekonomskom i političkom okruženju moguće povećati kreditnu aktivnost bankarskog sektora u BiH i tako potaknuti gospodarstvo na ozbiljniji rast?
Bez značajnog napretka u gospodarskim aktivnostima nije moguće imati kontinuirano veće stope rasta kreditiranja, bez povećanja rizika u bankama. A ukoliko povećamo rizike, narušavamo stabilnost bankarskog sektora, što nam zasigurno nije u interesu. Nama je potrebna konkurentna ekonomija u svim područjima, od administracije, obrazovanja i kvalitete radne snage, porezne politike do upravljanja javnim dobrima, tek tada se možemo nadati povećanju investicija.
Kakvi će biti trendovi u 2018. godini kada su u pitanju kamatne stope? Hoće li se obistiniti najave da bi one nakon dugo vremena mogle rasti?
Ne očekujem promjene u kratkoročnom periodu na lokalnom tržištu. No, pošto je i u bankarstvu prisutna cikličnost period jeftinog novca ima svoj rok trajanja, i ne bi ga bilo loše bilo iskoristiti za strateške projekte i one razvojne projekte koji povećavaju konkurentnost i/ili za koje postoji izgledno tržište na dugi rok.
Zakoni o bankama su nedavno usvojeni. Kakva su prva iskustva u njihovoj implementaciji?
Novi Zakoni o bankama su prilika da se rad naših banaka približi i uskladi s europskim regulativama. Dosta banaka na našem tržištu pripadnošću europskim grupacijama, već u svojim praksama poštuju europske regulative, ali nas sada i novi zakoni usmjeravaju k standardima koji bankarski sektor čine stabilnijim i orijentiranim na realne potrebe klijenata.
Da li u okviru bankarsko-finansijskog sektora BiH ima dovoljno stručnih kadrova koji bi mogli odgovoriti svim zahtjevima koji će se pred njih postaviti u okviru procesa pristupanja BiH Evropskoj Uniji?
Bankarski sektor u BiH zasigurno ima značajan broj stručnih i sposobnih kadrova, ali je bitno da ti kadrovi imaju podršku i razumijevanje institucija, te da se kontinuiranom suradnjom i razvojem kulture dijaloga, vrši razmjena znanja i najboljih praksi. Sve s ciljem daljnjeg razvoja ovog tržišta i bankarstva kao neizostavnog dijela gospodarstva.
Na čelu ste najuspješnije banke u BiH, Unicredit d.d. Mostar. Kako s te pozicije ocjenjujete konkurenciju i u kojem segemntu vidite najviše prostora za poboljšanje kada je Vaša banka u pitanju?
Bankarski sektor se kroz zdravo natjecanje razvio u jedan od najsvjetlijih primjera u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Posebno mi je zadovoljstvo što iz pozicije UniCredit banke svakodnevno imamo priliku biti stjegonoše razvoja ove zemlje i kreatori boljeg društva.
