• Impresivni rezultati u 2024. godini su temelj za nastavak uspješnog rada • Monetarnog zlata nikada nismo imali više • Jedna od najizazovnijih geopolitičkih situacija u svijetu predstavlja i izvjesnu priliku a na nama je kako ćemo je iskoristiti
Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ
• Poštovana gospođo Selimović, Centralna banka BiH je u 2024. godini ostvarila neto dobit od preko 400 miliona KM. Koji su ključni faktori doprinijeli ovom impresivnom rezultatu?
– Zahvaljujući blagovremenom adekvatnom djelovanju tokom 2024. godine, ali i tokom prethodne dvije godine, rezultati od upravljanja deviznim rezervama su u 2024. godini predstavljali najvažniju komponentu ukupnih prihoda CBBiH, a time i neto dobiti.
Adekvatnim i pravovremenim investicionim odlukama na svim nivoima odlučivanja, CBBiH je stvorila preduslove da može tokom cijele 2024. godine devizne rezerve investirati po veoma povoljnim tržišnim uslovima, što je u konačnici i dovelo do ostvarivanja ovako uspješnog finansijskog rezultata i rasta dobiti. Tokom 2024. godine kontinuirano su razmatrane dostupne informacije s relevantnih tržišta novca i kapitala u eurozoni i svijetu, kao i dostupne prognoze koje bi mogle utjecati na investiranje deviznih rezervi u 2024. godini, ali i u narednom periodu.
Također, analizirane su mogućnosti i modaliteti politike investiranja i upravljanja deviznim rezervama CBBiH i inicirane odgovarajuće promjene politike investiranja u cilju prilagođavanja aktuelnim i očekivanim tržišnim uslovima u eurozoni.
RAST DEVIZNIH REZERVI I KOEFICIJENTA POKRIĆA VALUTNOG ODBORA
• U 2024. godini zabilježen je i rast deviznih rezervi. Možete li objasniti razloge ovog rasta i kako to utječe na ekonomsku stabilnost zemlje?
– Na kraju 2024. godine devizne rezerve su iznosile 17,64 milijardi KM i za oko 8%, odnosno 1,35 milijardi KM su veće u odnosu na kraj 2023. godine kada su iznosile 16,29 milijardi KM. Na promjene u nivou deviznih rezervi CBBiH, direktno utječu salda kupovine i prodaje konvertibilnih maraka sa komercijalnim bankama i internim deponentima, te promjene u vanjskotrgovinskim kretanjima, promjene po osnovu neto priliva od doznaka i direktnih stranih investicija, iznosi zaduživanja, kao i otplata vanjskog duga, te promjene u strukturi pasive komercijalnih banaka.
• Zabilježeno je i značajno povećanje koeficijenta pokrića valutnog odbora. Šta ovo povećanje znači za monetarnu politiku i stabilnost domaće valute?
– Koeficijent pokrića valutnog odbora je ključni indikator stabilnosti valutnog odbora i predstavlja omjer pokrića monetarne pasive deviznim rezervama. Teoretski, Centralna banka u aranžmanu valutnog odbora mora imati pokriće svojih monetarnih obaveza u deviznim rezervama u visini od 100%. Veće pokriće povećava povjerenje u stabilnost valutnog odbora, a time i sposobnost Centralne banke za apsorpciju kamatnog i kreditnog rizika.
Na kraju 2024. godine koeficijent pokrića je iznosio 108,38% i značajno je povećan u odnosu na kraj 2023. godine kada je iznosio 105,75%.
NAJVEĆE REZERVE MONETARNOG ZLATA
• Prema raspoloživim podacima, u toku 2024. godine, rezerve monetarnog zlata su povećane na najveći nivo od osnivanja Centralne banke BiH. Koji su razlozi za ovu odluku i kako ona doprinosi diverzifikaciji i sigurnosti deviznih rezervi?
– Iznos zlata koje CBBiH može držati u svom portfoliju utvrđuje se u skladu sa novim strateškim opredjeljenjem CBBiH. Strateško opredjeljenje CBBiH je zasnovano na pažljivo procijenjenom nivou tržišnog rizika kojeg može preuzeti centralna banka koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora, uzimajući u obzir činjenicu da zlato ima izuzetno visoku volatilnost.
CBBiH zbog zakonskih ograničenja ima limitiran broj instrumenata u koje može investirati svoje devizne rezerve te je procijenjeno da zlato i sa relativno malim učešćem doprinosi diverzifikaciji. Zlato je preferirana aktiva za zaštitu od geopolitičkih i finansijskih rizika i ima pozitivan doprinos diverzifikaciji portfolija, čiji je smisao zaštita od različitih vrsta finansijskih rizika, kao i kreditnog rizika.
CBBiH je 2024. godine, u skladu sa novim strateškim opredjeljenjem, povećala učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi. CBBiH sada posjeduje najveću količinu monetarnog zlata od osnivanja i u ukupnim deviznim rezervama učestvuje sa oko 3,5%. Želim napomenuti da je učešće monetarnog zlata u ukupnim deviznim rezervama promjenjiva kategorija koja ovisi o promjeni cijene zlata i nivoa ukupnih deviznih rezervi.
• Nedavno je predstavljen Strateški plan CBBiH za period 2025–2027. Koji su glavni ciljevi i prioriteti ovog plana koje biste posebno izdvojili, u kontekstu modernizacije i digitalizacije poslovnih procesa?
– Sve više se govori o agilnim organizacijama, onima koje se brzo i efikasno prilagođavaju promjenama u svom okruženju, bilo da su ekonomske, političke ili tehnološke. Njihov uspjeh počiva na saradnji, kontinuiranom usavršavanju i optimizaciji procesa koji omogućavaju stalni razvoj i inovacije. Ove organizacije nerijetko koriste tehnologiju i podatke kako bi donosile brze i informisane odluke, čime osiguravaju otpornost i konkurentsku prednost.
U tom kontekstu, trogodišnji Strateški plan Centralne banke Bosne i Hercegovine za period 2025–2027 postavlja ambiciozan i sveobuhvatan okvir razvoja, zasnovan na četiri ključna strateška prioriteta: Monetarna i finansijska stabilnost, Modernizacija i digitalizacija poslovnih procesa, Menadžment ljudskih potencijala, Međunarodna povezanost i društvena angažiranost.
Očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti ostaje temeljna misija CBBiH, ali uz proaktivni pristup, koji uključuje modernizaciju poslovnih procesa, ulaganje u ljudske resurse i jačanje međunarodne saradnje.
Poseban fokus u narednom periodu bit će na digitalizaciji poslovnih procesa i komunikacije, automatizaciji operacija i unapređenju upravljanja podacima. Ove inicijative nisu samo tehnološki iskoraci, one su strateški potezi koji CBBiH pozicioniraju kao modernu, digitalnu, agilnu i sigurnu finansijsku instituciju.
CBBiH ovim planom jasno pokazuje svoju posvećenost tehnološkom razvoju, što je ključno za jačanje ekonomske stabilnosti i konkurentnosti Bosne i Hercegovine. Kroz digitalizaciju i automatizaciju, Banka ne samo da unapređuje efikasnost, sigurnost i fleksibilnost svojih operacija, već i doprinosi modernizaciji cjelokupnog finansijskog sistema u zemlji.
Menadžment ljudskih potencijala zauzima središnje mjesto u Strateškom planu CBBiH. Cilj je osigurati da zaposleni imaju odgovarajuće kompetencije i podržavajuće radno okruženje, neophodno za ostvarenje strateških ciljeva. Fokus je na razvoju ključnih vještina, planiranju kontinuiteta ljudskih resursa, pozicioniranju CBBiH kao poželjnog poslodavca.
Investiranjem u ljude, digitalizaciju i inovacije, CBBiH osigurava svoju dugoročnu otpornost, agilnost i sposobnost da odgovori na buduće izazove, čineći je snažnim stubom ekonomije Bosne i Hercegovine.
Na kraju, međunarodna povezanost i društvena angažiranost igraju ključnu ulogu u jačanju otpornosti i inovacija u finansijskom sektoru. Razmjena iskustava, saradnja sa međunarodnim institucijama i aktivno učešće u regionalnim i globalnim inicijativama omogućavaju CBBiH da preuzme aktivniju ulogu u kreiranju stabilnog i održivog ekonomskog okruženja, doprinosi društvenoj odgovornosti i podstiče razvoj novih prilika za BiH na globalnoj sceni.
PREDNOSTI SEPA
• U toku je proces pridruživanja SEPA-i. Koji su izazovi, kakve će biti koristi kada postanemo članica SEPA-e i kakva je uloga Centralne banke Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja?
– Bosna i Hercegovina je zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana dobila šansu da se priključi SEPA području (Single Euro Payment Area) i time osigura bolje uvjete za platne transakcije u eurima za sve građane i privredu Bosne i Hercegovine, kroz brži, efikasniji i jeftiniji platni promet sa SEPA državama. Priključenje SEPA području je jedan od prioriteta iz Plana rasta za Zapadni Balkan, što predstavlja direktni benefit evropskih integracija. Činjenica je da su istraživanja pokazala da trenutno građani i privreda u zemljama Zapadnog Balkana plaćaju šest puta veće provizije za prekogranične transakcije nego građani i privreda u SEPA području.
Značaj za ekonomiju Bosne i Hercegovine od ulaska u SEPA izuzetan, s obzirom na to da sa državama SEPA područja Bosna i Hercegovina ima i preko 80% uvozno-izvoznih aktivnosti, a većina bh. dijaspore koja doznakama generiše oko 10% GDP Bosne i Hercegovine živi u SEPA državama. Ulaskom u SEPA područje postiže se dodatni korak ka članstvu u EU, bolja investiciona klima, preduslov za rast tržišta kapitala, povećanje formalnih novčanih tokova, smanjenje sive ekonomije, te mnoštvo drugih prednosti kojima se direktno poboljšava standard građana i privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini, odnosno podstiče ekonomski rast.
Proces priključenja SEPA području i izvršavanja direktnog platnog prometa sa državama u SEPA području podrazumijeva dva segmenta, formalno-pravni i tehnički.
Formalno-pravni segment podrazumijeva, prije svega, harmonizacije potrebne legislative u Bosni i Hercegovini shodno propisanim kriterijima Evropskog platnog vijeća koje je nadležno i za odobravanje državama ulaska u SEPA područje. Tu je bitno naglasiti da transparentno propisani kriteriji Evropskog platnog vijeća obuhvataju razne oblasti, kao što su platne usluge, zaštite potrošača, transparentnost kod izvršavanja platnih transakcija, sprečavanje pranja novca, itd. U kontekstu Bosne i Hercegovine, uzimajući različite institucionalne nadležnosti, u ovom procesu i ispunjavanju kriterija potrebno je djelovanje različitih institucija u Bosni i Hercegovini, kako na entitetskom, tako i na državnom nivou, gdje je koordinator izuzetno važan akter kod ovog procesa. CBBiH, shodno svojoj ulozi i mandatu, ima ulogu koordinatora i katalizatora aktivnosti priključenja Bosne i Hercegovine SEPA području, što podrazumijeva institucionalnu saradnju sa relevantnim institucijama u BiH kako bi se postigla potrebna usklađenost i ispunjavanja legislativnih i drugih SEPA kriterija.
Kroz kontinuiran rad u okviru Koordinacionog odbora za priključenje SEPA području kojim upravlja i koordinira CBBiH definisan je set aktivnosti koje će provoditi dogovoreni nosioci aktivnosti u skladu sa nadležnostima i ovlaštenjima, i u skladu sa dogovorenim rokovima. Članovi Koordinacionog odbora su, osim predstavnika CBBiH, predstavnici entitetskih ministarstva finansija, entitetskih agencija za bankarstvo i Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, te CBBiH aktivno koordinira i sa drugim institucijama u Bosni i Hercegovini, a shodno nadležnostima institucija za određene oblasti bitne za ispunjenje kriterija za ulazak u SEPA područje.
CBBiH kao relevantan partner Evropskog platnog vijeća kod podnošenja formalne aplikacije za pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA kontinuirano vrši aktivnosti za izradu i podnošenje formalne aplikacije za članstvo u SEPA području, a čemu trebaju doprinijeti relevantne institucije državnog i entitetskog nivoa prema nadležnostima kod harmonizacije relevantne legislative u BiH, a za određene kriterije prijema u SEPA područje.
Tehnički preduslovi kao drugi segment priključenja SEPA području podrazumijeva povezivanja sa SEPA shemama, odnosno tehničko omogućavanja direktnog platnog prometa sa SEPA područjem. U tom dijelu, CBBiH je u potpunosti prepoznala svoju ulogu i zakonske obaveze propisane mandatom CBBiH, te su u toku i pripremne aktivnosti u infrastrukturnom domenu, odnosno počeli smo aktivnosti kako bismo ostvarili interoperabilnost sa platnim infrastrukturama SEPA područja, te omogućili pružateljima platnih usluga iz Bosne i Hercegovine obavljanje direktnog platnog prometa u eurima u ovom aranžmanu odmah nakon ispunjenja formalno-pravnih preduslova. Dakle, odgovarajuće tehničko rješenje CBBiH će omogućiti da prijemom BiH u SEPA područje bude bez odgađanja omogućen platni promet sa državama SEPA područja u ovom aranžmanu, a kako bi građani, privreda i naša dijaspora što prije koristili ovaj aranžman, te konzumirali direktne benefite ovog segmenta evropskih integracija, kroz brži, efikasniji i jeftiniji platni promet.
RAZVOJ SISTEMA ZA INSTANT PLAĆANJA
• Možete li nam reći nešto o planovima CBBiH na polju razvoja infrastrukture za brže obavljanje platnog prometa kroz implementaciju sistema za instant plaćanja?
– U skladu sa globalnim trendovima jedan od pravaca u kojem se CBBiH strateški pozicionirala jeste razvoj inovativnih rješenja koja će, prije svega, donijeti ključnu korist za tržište Bosne i Hercegovine. Strateško opredjeljenje CBBiH u sferi modernizacije platnog prometa uključuje razvoj efikasnog sistema za instant plaćanja i usklađivanje sa EU, odnosno SEPA standardima.
U ovom segmentu je počeo proces modernizacije platnih sistema kroz razvoj sistema za instant plaćanja, koji bi, pored postojeća dva sistema, sistema bruto poravnanja u realnom vremenu (BPRV) i žirokliring sistema, upotpunio spektar usluga koje bi njegovom implementacijom bile zastupljene na tržištu. Sistem BPRV je sistem za velika plaćanja i omogućava izvršavanje platnih transakcija preko 10.000 KM kao i niže iznose u realnom vremenu. Žirokliring sistem je sistem za mala plaćanja do 10.000 KM i omogućava izvršavanje platnih transakcija u četiri klirinška ciklusa tokom dana.
Sistem za instant plaćanja će omogućiti izvršavanje platnih transakcija bez ograničenja radnog vremena, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, 365 dana u godini. Na taj način građani i privreda moći će obavljati transkacije bez odgađanja. Važno je naglasiti da će transakcije biti završene u svega nekoliko sekundi, omogućavajući da sredstva od pošiljaoca do primaoca stignu gotovo trenutno.
S tim u vezi, CBBiH je krajem prošle godine počela aktivnosti na izgradnji uslova za implementaciju TIPS Clone rješenja u Bosni i Hercegovini. TIPS Clone jeste klonirana platforma TIPS sistema koji služi za instant plaćanja u EU. Banka Italije kao operator TIPS sistema (Target Instant Payment Settlement) za Evropsku uniju je, u skladu sa odlukom Evropske centralne banke, počela razvoj TIPS Clone platforme za zemlje Zapadnog Balkana. CBBiH se priključila ovoj inicijativi potpisivanjem Pisma namjere sa Bankom Italije početkom ove godine, te su u toku aktivnosti pripreme za počinjanje projekta za implementaciju kako unutar CBBiH, tako i sa bankama učesnicama u platnim sistemima CBBiH, što će biti naš fokus u narednom periodu.
TIPS Clone sistem će omogućiti instant plaćanja u konvertibilnim markama, koristeći istu arhitekturu i pravila rada kao EU TIPS platforma. U prvoj fazi, sistem će podržavati domaća instant plaćanja u KM, dok će u drugoj fazi služiti i kao infrastruktura za povezivanje s TIPS sistemom EU za plaćanja u eurima, kada se ispune formalno-pravni uslovi.
TIPS Clone platforma, zahvaljujući svojoj dostupnosti, omogućit će razvoj novih servisa na strani banaka i poboljšanje korisničkog iskustva. Omogućit će se mobilno plaćanja putem digitalnih bankarskih kanala (m-banking), kao i bolju integraciju sa fizičkim i online prodajnim mjestima (POS) putem QR koda, čiji standard će propisati CBBiH.
INVESTIRANJE U ZELENE OBVEZNICE
• CBBiH je započela proces investiranja dijela portfolija deviznih rezervi u zelene obveznice. Možete li nam reći više o ovoj inicijativi i njenom značaju za održivi razvoj?
– Prateći ESG trendove CBBiH još od 2023. godine, u okviru zakonskih ovlaštenja, investira jedan dio svog portfolija u „zelene“ obveznice. Zelene obveznice predstavljaju instrument za prikupljanje sredstava za finansiranje zelenih projekata, odnosno projekata koji podržavaju očuvanje okoline. Ovim smo načinili iskorak na polju investiranja, priključivši se centralnim bankama koje investiraju u zelene obveznice s ciljem jačanja svijesti o značaju adekvatnog upravljanja klimatskim i društvenim rizicima na globalnom nivou.
Investiranje se vrši u skladu sa Zakonom o CBBiH prema kojem CBBiH može investirati svoje devizne rezerve u visokokvalitene, sigurne i likvidne državne obveznice izdate od strane zemalja eurozone, koje imaju najviši kreditni rejting. Zelene obveznice predstavljaju značajan dio šireg spektra društveno odgovornih investicija koje uključuju obveznice i dionice emitenata prepoznatih po standardima zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i savjesnog korporativnog upravljanja (ESG).
Tokom 2024. godine CBBiH je postala članica dvije međunarodno priznate mreže – Mreže za ozelenjavanje finansijskog sistema (Network for Greening the Financial System – NGFS) i Mreže za održivo bankarstvo i finansije (Sustainable Banking and Finance Network – SBFN). Članstvo u ovim mrežama omogućit će unapređenje poslovnih standarda u oblasti centralnog bankarstva kroz primjenu najboljih praksi u međunarodnom okruženju, s ciljem očuvanja životne sredine i smanjenja klimatskih rizika, što je jedan od najvećih izazova današnjice. Kroz ovo članstvo CBBiH nastoji kvalitetnije i efikasnije upravljati ovim rizicima, njihovoj analizi, identifikaciji i proaktivnom donošenju odluka. Time će se osigurati doprinos finansijskom sistemu prema održivoj ekonomiji, u skladu s najboljim praksama i iskustvima drugih centralnih banaka. CBBiH je posvećena osiguravanju otpornosti na finansijske rizike povezane s klimom i nastavku implementacije standarda održivog poslovanja, prihvatajući globalne ciljeve uspostavljene Pariškim sporazumom.
CBBiH, koja predvodi bankarsku koordinaciju, predstavila je aktivnosti CBBiH u okviru dviju spomenutih međunarodnih mreža, ističući važnost članstva i sugerirajući članicama koordinacije, odnosno supervizorima, da slijede primjer CBBiH i razmotre mogućnost pristupanja tim mrežama.
FINANSIJSKA EDUKACIJA I INKLUZIJA
• Koje aktivnosti CBBiH provodi u oblasti finansijske edukacije i inkluzije i kakvi su planovi za unapređenje ovih segmenata u narednom periodu?
– Finansijsku edukaciju i inkluziju Centralna banka prepoznaje kao ključne faktore dugoročne ekonomske stabilnosti i razvoja. U skladu s našim Strateškim planom za period 2025–2027, posvećeni smo podizanju nivoa finansijske pismenosti stanovništva kroz saradnju s obrazovnim institucijama, međunarodnim organizacijama i finansijskim sektorom. Naša vizija je stvaranje društva u kojem građani, od najranije dobi, uče o osnovnim finansijskim konceptima i time stiču znanja i vještine koje će im omogućiti da u budućnosti donose odgovorne finansijske odluke.
Jedan od glavnih strateških ciljeva jeste uvođenje finansijske edukacije u obrazovni sistem. U saradnji s javnim ekonomskim fakultetima, regulatorima finansijskog sektora i udruženjima u finansijskom sektoru, radimo na razvoju inicijativa koje će omogućiti da učenici svih uzrasta i studenti steknu praktična znanja i razumijevanje finansijskih koncepata i vještina već tokom obrazovanja. Ovaj pristup doprinosi njihovoj boljoj pripremljenosti za tržište rada i povećava finansijsku sigurnost nakon sticanja punoljetstva, kada postaju odgovorni za vlastite finansijske odluke – od otvaranja bankovnog računa do planiranja kreditnog zaduženja za vlastite potrebe ili biznise koje žele pokrenuti.
Na međunarodnom nivou CBBiH aktivno sarađuje s Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kako bi unaprijedila pristup finansijskoj edukaciji u Bosni i Hercegovini. Razmjena iskustava i primjena najboljih međunarodnih praksi omogućavaju nam da razvijamo politike i programe prilagođene potrebama stanovništva, čime dodatno doprinosimo jačanju finansijske otpornosti društva.
CBBiH također pruža direktnu edukaciju građanima kroz posjete učenika i nastavnika iz svih dijelova zemlje. Više od 1.500 učenika i profesora imalo je priliku da se upozna s radom Centralne banke i stekne konkretna znanja o funkcionisanju finansijskog sistema. Ove aktivnosti su od izuzetne važnosti jer mladima omogućavaju bolje razumijevanje uloge institucija u očuvanju ekonomske stabilnosti i podstiču ih na odgovorno upravljanje ličnim finansijama.
Dodatni podstrek našem radu daje i prestižna nagrada ‘Zlatni BAM’, koja potvrđuje da su naši napori prepoznati i cijenjeni. Ovo priznanje nas dodatno obavezuje da intenziviramo aktivnosti i proširimo domet finansijske edukacije i inkluzije, s posebnim naglaskom na rodnu inkluziju i osnaživanje žena u finansijskom sektoru, što će biti jedna od naših posebnih aktivnosti koje planiramo provoditi u saradnji s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
CBBiH nastavlja da ulaže napore u unapređenje finansijske edukacije kako kroz gore navedene, tako i na drugim konkretnim projektima i inicijativama koje doprinose razvoju finansijske pismenosti u društvu. Poseban značaj ima projekat “Educiraj edukatora”, koji omogućava učenicima u srednjim školama širom BiH da unaprijede svoje znanje i postanu vršnjački edukatori u oblasti finansijske pismenosti.
Kroz saradnju sa SOS Dječijim selima realizujemo edukacije, mentorstva i ferijalnu praksu, pružajući mladima iz ranjivih grupa priliku za razvoj profesionalnih vještina i bolju pripremu za tržište rada. Također, objavili smo nove publikacije prilagođene osnovcima kako bismo finansijsku edukaciju učinili dostupnom od najranijeg uzrasta. Aktivno učestvujemo u realizaciji Ekonomske olimpijade, gdje učenici imaju priliku da testiraju svoje znanje i ekonomsko razmišljanje, a organizovali smo i debatno takmičenje učenika iz svih dijelova BiH s ciljem podsticanja kritičkog promišljanja o ekonomskim temama. Obilježavanje Global Money Week-a i Međunarodnog dana štednje još je jedan od načina na koji nastojimo približiti građanima značaj finansijske pismenosti, dok smo kroz iniciranje saradnje sa JU Biblioteka Sarajeva dodatno osigurali da finansijska edukacija postane dostupna široj javnosti. Ovi i brojni drugi projekti predstavljaju naš društveni doprinos jačanju finansijske pismenosti i inkluzije u Bosni i Hercegovini.
PREDVIĐAMO STABILAN I UMJEREN EKONOMSKI RAST
• Kakva su Vaša očekivanja za 2025. godinu i koji su ključni projekti na kojima će CBBiH raditi kako bi dodatno ojačala ekonomsku stabilnost i podržala razvoj finansijskog sektora u BiH?
– Ova godina počela je prilično turbulentno, imajući u vidu da se suočavamo s jednom od najizazovnijih geopolitičkih situacija u svijetu, te da kao mala i otvorena ekonomija, Bosna i Hercegovina ne može biti izolovana od globalnih promjena. Međutim, bez obzira na to, za sve organizacije i zemlje koje su spremne da se brzo prilagođavaju, ovo predstavlja izvjesnu priliku. Na nama je kako ćemo je iskoristiti.
Za ovu godinu CBBiH predviđa stabilan i umjeren ekonomski rast, uz kontrolisanu inflaciju, čime se očekuje održavanje makroekonomske stabilnosti i povoljnog ekonomskog okruženja.
U pogledu aktivnosti u narednom periodu, CBBiH, kao vrhovna institucija monetarne vlasti u Bosni i Hercegovini, ostaje posvećena očuvanju monetarne i finansijske stabilnosti, kao i izdavanju domaće valute prema aranžmanu valutnog odbora. Kroz ovu misiju, doprinosimo ekonomskom prosperitetu zemlje, osiguravajući stabilan finansijski sistem koji podržava razvoj zajednice. I to je, rekla bih, najveći doprinos ove institucije. Investiranje deviznih rezervi je posebna funkcija u okviru osnovnog mandata CBBiH. U procesu upravljanja deviznim rezervana kontinuirano se analiziraju informacije i prognoze s relevantnih tržišta novca i kapitala u eurozoni i svijetu. U skladu s tim iniciraju se odgovarajuće promjene politike investiranja u cilju prilagođavanja tržišnim uslovima.
Bit ćemo posvećeni unapređenju, moderniziranju i usklađivanju poslovanja s najboljim svjetskim standardima i praksama.
Nadalje, jedan od naših strateških ciljeva je i jača međunarodna saradnja, kao i ispunjenje obaveza koji za CBBiH, proizlaze iz procesa evropskih integracija. Zeleno svjetlo koje je zemlja dobila u kontekstu otvaranja pregovora za pristupanje EU, nova je šansa za Bosnu i Hercegovinu, jedini ispravni put, rekla bih, u čemu aktivnu ulogu ima i CBBiH. Spomenut ću da CBBiH učestvuje u radu koordinacionih i ekspertnih struktura Bosne i Hercegovine koje su uspostavljene u cilju provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pripreme i koncipiranja odgovora na upitnik po zahtjevu za kandidaturu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU i drugih obaveza procesa evropskih integracija.
CBBiH mora preuzeti lidersku ulogu u svim aktivnostima vezanim za monetarnu i finansijsku stabilnost kada Bosna i Hercegovina započne pregovore o članstvu u Evropskoj uniji. Kao ključna institucija odgovorna za stabilnost monetarnog sistema, CBBiH je strateški partner domaćim i međunarodnim institucijama u ovom procesu.
Neophodno je da sve relevantne institucije prepoznaju ulogu i značaj CBBiH te osiguraju da se pregovori u području monetarne i finansijske stabilnosti ne prepuštaju nijednoj drugoj instituciji. Samo kroz aktivno liderstvo i stručnu koordinaciju CBBiH može se osigurati da pregovori budu vođeni u skladu s najboljim praksama i interesima ekonomije Bosne i Hercegovine.
CBBiH ima vrlo aktivne bilateralne odnose sa drugim centralnim bankama, finansijskim institucijama i organizacijama s kojim ćemo nastaviti saradnju i nastojati je intenzivirati, a sve s ciljem unapređenja poslovnih procesa i aktivnosti za dobrobit građana i države u cjelini. Jača koordinacija bankarske supervizije također je jedan od ciljeva Centralne banke. U saradnji sa bankarskim supervizorima, koordiniramo procese od interesa za banke u oba entiteta, te se Centralna banka trudi da bude role model koliko je to moguće, uvažavajući našu poziciju vrhovnog autoriteta monetarne politike u zemlji. Razmjena informacija o sistemskim rizicima i koordinirano djelovanje centralne banke sa supervizorima u finansijskom sistemu je jedan od EU mehanizama za smanjenje sistemskih rizika.
Bosna i Hercegovina će i u bankarskom sektoru morati raditi na daljoj harmonizaciji regulative i ispunjavanju svih uslova i rješavanje pretpristupnih pitanja za pridruživanje EU. Drugim riječima, jačanje međusobne saradnje među institucijama Stalnog odbora za finansijsku stabilnost i koordinacije bankarske supervizije, ali i dodatno usklađivanje s praksama EU, očekivan je trend u budućnosti, kako BiH bude napredovala u procesu evropskih integracija.
