Dr. Senad Softić: Valutni odbor nije idealan, ali za BiH je optimalan

Dr. Senad Softić: Valutni odbor nije idealan, ali za BiH je optimalan

Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine

143
0
PODIJELI

• Inflaciju za prvi kvartal smo procijenili na 12,6% a od drugog kvartala očekuje se usporavanje, dijelom i zbog sve izraženijeg baznog efekta iz prethodne godine • Ne vidimo sistematičnu reakciju domaćih banaka na povećanje stope naknade na sredstva na računu rezervi kod CBBiH, u smislu rasta kamatnih stopa na depozite • Trenutno nema naznaka da je došlo do prelijevanja rizika sa finansijskih tržišta SAD, Švicarske i Evropske unije na bankarski sektor BiH • Prošlu godinu CBBiH je završila sa oko 26 miliona KM profita, a planirali smo pola miliona KM a i početak ove godine takođe je u znaku pozitivnih poslovnih rezultata

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ


• Poštovani gospodine Softiću, već smo dobro ušli u 2023. godinu. Budući da Centralna banka Bosne i Hercegovine radi procjene ekonomske aktivnosti i inflacije, šta pokazuju te procjene, kakva aktivnost i kolika inflacija nas očekuje u ovoj godini?

– U posljednjem krugu makroekonomskih projekcija CBBiH (novembar 2022. godine) za 2023. godinu smo projicirali inflaciju od 6,1%. Naše posljednje brze procjene trenutne ukupne, ali i temeljne inflacije, ukazuju na izvjestan nastavak inflatornih pritisaka u prvom polugodištu, koji nisu, isključivo, posljedica rasta cijena roba na međunarodnim tržištima. Posljedično, izvjesno je kako će inflacija za 2023. godinu biti revidirana naviše u majskom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija.

Na osnovu zvaničnih podataka iz januara 2023. godine, kao i dostupnih informacija sa međunarodnih tržišta u pogledu budućih trendova u cijenama hrane i energentima, inflaciju za prvi kvartal smo procijenili na 12,6%. Preliminarna procjena inflacije za prvo polugodište trenutno iznosi 8,6%, i viša je od one iz decembra za 1,8 procentnih poena. Bitan uticaj na kretanje inflacije u narednom periodu mogu imati dalje promjene cijena električne energije u zemlji. Od drugog kvartala očekuje se usporavanje inflacije, dijelom i zbog sve izraženijeg baznog efekta iz prethodne godine.

Naša procjena temeljne inflacije u BiH, koja isključuje uticaj promjena cijena hrane, alkoholnih pića i duhana te energenata na ukupnu inflaciju takođe je visoka. Praćenje temeljne inflacije, poželjno na osnovu zvaničnih statističkih podataka, ali i projekcija za naredne periode je vrlo bitna, jer signalizira intenzitet i pravac trendova u realnom raspoloživom dohotku. Za razliku od roba čija se cijena formira na međunarodnim tržištima, rast cjenovnih indeksa koji se koriste pri izračunu ili procjeni temeljne inflacije, u pravilu znači trajni rast cijena ovih roba ili usluga, što se negativno odražava na realni raspoloživi dohodak u dužem roku. U januaru je rast temeljne inflacije u BiH, na godišnjem nivou, procijenjen na 9,8%. U prvom polugodištu 2023. godine očekujemo godišnji rast temeljne inflacije od 8,6%, što implicira da ukupna inflacija u BiH nije visoka, isključivo, zbog rasta cijena roba na međunarodnim tržištima.

HARMONIZACIJA SA ECB U SKLADU SA DOMAĆIM PRILIKAMA

• Da li su posljednji trendovi u cijenama (rast inflacije) i na finansijskim tržištima (normalizacija monetarne politike ECB-a i rast kamatnih stopa na međunarodnim tržištima) uticali na politiku obavezne rezerve i stopu naknada na sredstva koja banke drže kod CBBiH?

– Nakon što je ECB, centralna banka naše sidrene valute – eura, počela podizati referentne kamatne stope u julu prošle godine, CBBiH je iskomunicirala stav da se namjeravamo harmonizovati sa trendom monetarne politike ECB-a, ali ne nužno u nivoima. Dinamika harmonizacije će zavisiti od trendova u domaćem bankarskom sektoru i makroekonomskom okruženju, pri čemu planiramo zadržati naknadu na sredstva iz obavezne rezerve diferenciranom u korist onih iz osnovice u domaćoj valuti. Trenutno, stopa naknade na osnovicu iz obavezne rezerve u KM iznosi 25 b.p, na osnovicu iz obavezne rezerve u stranim valutama (uključujući i KM indeksiranu u EUR) iznosi 10 b.p, a na višak iznad obavezne rezerve je 0%. Prosječna ponderisana stopa naknade na sredstva na računu rezervi banaka kod CBBiH (ponderisana stanjima na računima obavezne rezerve) u 9. obračunskom periodu 2023. godine (druga dekada marta) je iznosila 9,4 b.p. U odnosu na početak jula 2022. godine, mjeseca kada je ECB počela podizati referentne stope, viša je za 62,1 b.p. Stopu obavezne rezerve nismo mijenjali od početka rasta referentnih stopa ECB-a.

Jedan od razloga zbog kojih usklađivanje sa politikom ECB-a, trenutno, nije dinamičnije jeste što ne vidimo sistematičnu reakciju domaćih banaka na povećanje stope naknade na sredstva na računu rezervi kod CBBiH, u smislu rasta kamatnih stopa na depozite. Ilustracije radi, prema posljednjim raspoloživim podacima o kamatnim stopama, banke, u periodu februar 2023. godine naspram jula 2022. godine, nisu povećale kamatne stope na transakcione depozite stanovništva. Prenosivi i depoziti po viđenju sektora stanovništva su činili oko 68% ukupnih depozita stanovništva u februaru 2023. godine, od čega je cca 2/3 bilo u KM. Kamatne stope na ovu vrstu depozita su i dalje vrlo blizu 0%, dok je CBBiH, kako sam rekao, povećala prosječnu ponderisanu naknadu za 62 b.p. Slično je i sa depozitima preduzeća i u pogledu strukture depozita i promjena u prosječnim ponderisanim kamatnim stopama. Prenosivi i depoziti po viđenju preduzeća činili su oko 80% ukupnih depozita nefinansijskih preduzeća u februaru 2023. godine, a 76% od tog iznosa su bili u KM. Kamatne stope i na ovu vrstu depozita su, i dalje, na historijski najnižim nivoima, i banke ih uopšte nisu povećale, u odnosu na juli 2022. godine. Ne vidimo ni da su porasle, na sistematičan način, ni kamatne stope na oročene i štedne depozite. Disperzija u kamatnim stopama na nove depozite je značajna, pri čemu, posebno u slučaju novih depozita preduzeća, vrlo mali broj banaka izvještava da su prikupljali depozite sa rokom preko godinu dana.

• Kako se aktuelna situacija odražava na Centralnu banku Bosne i Hercegovine, a kako na finansijski sektor, posebno na bankarski?

– Okolnosti na međunarodnim finansijskim tržištima su znatno drugačije u odnosu na isti period lani, u smislu da prinosi na međunarodnim tržištima značajno rastu. Osmogodišnji trend vanredno niskih i negativnih referentnih kamatnih stopa, uključujući i depozitnu stopu ECB-a, je iza nas. S aspekta investiranja, ovakve okolnosti nose niz izazova. U skladu sa mandatom definisanim Zakonom, CBBiH kontinuirano preduzima mjere prilagođavanja strukture i trajanja portfolija, u skladu sa najboljim svjetskim praksama, sa ciljem minimiziranja fluktuacija u tržišnoj vrijednosti neto deviznih rezervi. Prilikom investiranja deviznih rezervi, CBBiH u obzir uzima sve relevantne dostupne informacije i očekivanja tržišnih kretanja, primarno sa finansijskih tržišta eurozone, budući da su, zbog Zakonom utvrđenog okvira, devizne rezerve skoro u potpunosti investirane na finansijskom tržištu eurozone. U skladu sa analiziranim raspoloživim informacijama, pravovremeno i adekvatno smo se pozicionirali za rast prinosa. Između ostalog, smanjili smo udio aktive koja je podložna snažnim fluktuacijama u fer vrijednosti, kakva je zlato. Trenutno je u portfoliju deviznih rezervi monetarno zlato zastupljeno sa tek oko jedan posto. Sredstva ostvarena prodajom zlata su preusmjerena u aktivu koja, za razliku od zlata, nosi kamatne prihode. U segmentu investiranja rezervi u depozite kod banaka, centralnih i inostranih komercijalnih, CBBiH ima vrlo precizno definisane kriterije prihvatljive ugovorne strane, geografske i vrijednosne koncentracije, te prosječnog trajanja. Nemamo depozite kod inostranih banaka koje su se posljednjih mjeseci suočavale sa izazovima u pogledu likvidnosti.

Bankarski sektor u BiH se može ocijeniti kao stabilan, odgovarajuće kapitalizovan, likvidan i profitabilan. Indikatori likvidnosti, ali i testovi na stres likvidnosti i solventnosti, ukazuju da je naš bankarski sektor sposoban pokriti nepredviđene troškove koji mogu nastati uslijed pogoršanja kvaliteta kreditnog portfolija ili povlačenja sredstava njihovih klijenata. Banke u BiH privatne su korporacije koje posluju na komercijalnom principu i, u skladu sa svojim internim procedurama za procjenu rizika, ali i propisima regulatora, donose poslovne odluke kada je riječ o odobravanju plasmana privredi i stanovništvu. Trenutno ne vidimo ograničen kapacitet banaka da finansijski podrže kvalitetne klijente i njihove projekte, i to je osnovni  način na koji one mogu kvalitetno doprinijeti razvoju domaće privrede. CBBiH doprinosi stabilnosti bankarskog sistema neupitno održavajući kurs prema euru fiksnim i obavljajući sve naše zakonske funkcije dosljedno, efikasno i profesionalno.

BANKARSKI SEKTOR OTPORNIJI NEGO RANIJE

• Da li se i koliko dešavanja u SAD i Švicarskoj mogu odraziti na BiH? Kakve su vaše procjene o mogućim posljedicama ove krize?

– Trenutno nema naznaka da je došlo do prelijevanja rizika sa finansijskih tržišta SAD, Švicarske i Evropske unije na bankarski sektor BiH. Ni informacije iz regije ne upućuju na rast rizika u njihovim finansijskim sistemima. Nesporno je da bi se nova globalna finansijska kriza odrazila na naš finansijski, vjerovatno i realni sektor. Međutim, trenutačni razvoj situacije, gdje su vlasti SAD i Švicarske djelovale odlučno i brzo, suočivši se sa brojnim raspravama o moralnom hazardu i pravnim preprekama, ulijeva nam povjerenje da su „naučene lekcije“ iz prethodne krize i da će nova kriza biti spriječena.

Bankarski sistem BiH je značajno otporniji na krizne situacije nego što je to bio 2008. godine. Sektor je konsolidovan, banke su, pojedinačno, mnogo bolje kapitalizovane i likvidne i primarno se oslanjaju na izdašne domaće izvore finansiranja. Za razliku od perioda prije globalne finansijske krize, strani izvori finansiranja kreditne aktivnosti u zemlji su samo potpora, a ne nešto o čemu, u znatnoj mjeri, zavisi privredna aktivnost u zemlji. Takođe, sada imamo nove zakonski utvrđene i razvijene mehanizme za restrukturiranje banaka, koji dijelom mogu uključiti i korištenje sredstava fonda Agencije za osiguranje depozita u BiH. Kapital ovog fonda, u poređenju sa 2008. godinom, značajno je snažniji, a iznos pojedinačnog osiguranog depozita u svim bankama koje posluju u BiH je povećan sa prethodnih 50.000 KM na 70.000 KM. Na kraju 2022. godine 56% ukupnih prikladnih depozita u bankama bilo je pokriveno osiguranjem putem fonda AOD BiH, pri čemu je 73% ukupnih depozita građana bilo osigurano.

• Imate li predikcije o daljim koracima Evropske centralne banke i stav o tome kako bi se oni odrazili na banke i kakve rekacije tržišta bi mogle biti?

– Prema relevantnim informacijama, nakon martovske sjednice Evropske centralne banke i još jednog povećanja referentnih kamatnih stopa za 50 b.p, ECB je nagovijestila da će u pogledu daljeg povećanja kamatnih stopa biti oprezna, ali će, u slučaju potrebe, pružiti adekvatnu podršku likvidnosti bankarskog sistema. Buduće odluke kreatori monetarne politike će donositi na osnovu dolazećih ekonomskih podataka, što je promjena u odnosu na ranije najavljivane planove. U saopštenju nisu jasno navedeni naredni koraci, što je tržište percipiralo kao signal da bi ECB mogao preći na manje agresivnu monetarnu politiku ukoliko se nastave turbulencije na tržištu. Realno je očekivati dalji rast referentnih kamatnih stopa ECB-a, jer je prioritet smanjenje inflacije. Takve tržišne prilike determinisaće ponašanje banaka u narednom periodu, odnosno može se očekivati da će se u skladu sa povećanjem referentne kamatne stope nastaviti trend rasta kamatnih stopa kod banaka.

USPJEŠNO POSLOVANJE CBBiH

• U ovo doba godine, Centralna banka Bosne i Hercegovine podnosi Finansijske izvještaje za godinu koja je prošla. Kakve je finansijske rezultate postigla Centralna banka Bosne i Hercegovine u prošloj godini imajući u vidu činjenicu da su prošle godine okolnosti na finansijskim tržištima bile nepovoljne i za vaše poslovanje te da su neke centralne banke u Evropi poslovale sa gubitkom?

– Činjenica je da su uslovi na finansijskim tržištima prethodnih godina bili izuzetno teški te da su se odražavali i na poslovanje CBBiH, pa je dobit bila manja nego prije 5 do 10 godina. Do pogoršanja uslova za investiranje došlo je već 2014. godine, ali CBBiH je svojim djelovanjem, odnosno investiranjem deviznih rezervi, prije svega na siguran, a onda na profitabilan način, svake godine uspijevala poslovati pozitivno. Poslovnu 2022. godinu smo završili uspješno, nakon osam godina negativnih kamata, odlično smo se prilagodili naglim promjenama na finansijskim tržištima skraćivanjem trajanja našeg portfolija. Došli smo u situaciju da imamo značajne prihode, tako da smo 2022. godinu završili sa oko 26 miliona KM profita, a planirali smo pola miliona KM. Ovakav profit nismo ostvarili u posljednje tri i po godine. Početak ove godine takođe je u znaku pozitivnih poslovnih rezultata, pa je 31. marta ove godine neto dobit iznosila 43 miliona KM.

• Koliko iznose devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine, kako su se kretale proteklih godina i šta nam govore ti podaci?

– Na dan 14.04.2023. godine, devizne rezerve CBBiH su iznosile 14,8 milijardi KM. Nivo deviznih rezervi je dostigao historijski maksimum krajem avgusta 2022. godine kada su bruto devizne rezerve iznosile 16,52 milijarde KM. U aranžmanu valutnog odbora, promjene u nivou deviznih rezervi su uzrokovane promjenama u platnom bilansu zemlje, a vrlo malo zbog promjena u fer vrijednosti investiranih sredstava. Ovo smanjenje deviznih rezervi nije nikakav znak za uzbunu, ako se zna da vanjskotrgovinski deficit raste (imamo neto plaćanja prema nerezidentima veća od neto primitaka za izvezene robe i usluge), ali i da je neto vanjsko zaduživanje sektora vlade sve manje posljednjih godina (otplaćuje se više postojećeg vanjskog duga, nego su nova zaduženja).

VALUTNI ODBOR NE KREIRA INFLACIJU

• Nerijetko se spominje da je potrebno mijenjati monetarnu politiku CBBiH, čemu se vi izričito protivite. Zbog čega mislite da je valutni odbor dobar za BiH?

– Želim naglasiti da niko iz CBBiH nikada nije rekao da je valutni odbor idealan, ali je, trenutno, optimalno rješenje za BiH, zbog ekonomskih i političkih prilika. Valutni odbor dobar je za BiH jer daje stabilnu valutu. Zahvaljujući tome građani mogu biti sigurni da KM nije podložna oscilacijama u odnosu na euro i da KM, upravo zbog ove stabilnosti i vezanosti za euro, uživa povjerenje javnosti. Nadalje, valutni odbor ne kreira monetarnu inflaciju, što je jedna od osnovnih karakteristika ovog aranžmana, što ne bismo imali u slučaju da imamo drugu vrstu monetarne politike. Dakle, prednost ovog monetarnog aranžmana je što se ne može i ne smije štampati novac bez pokrića, jer u valutnom odboru svaka novčanica i kovani novac u opticaju imaju pokriće u euru. Da je drugačije, imali bismo monetarnu inflaciju koja bi, u trenutnim prilikama, u uslovima povećane cjenovne inflacije, imala razoran uticaj na građane i na ekonomiju. Valutni odbor i stabilnost valute koju imamo od iznimnog su značaja jer doprinose, između ostalog, i očuvanju finansijske stabilnosti.

Prelazak na alternativnu monetarnu politiku, bilo da je u pitanju ciljana inflacija bilo režim plutajućeg ili potpuno slobodnog kursa, radi se zbog karakteristika ekonomije, između ostalog. U suštini, stvar je odabira zbog niza faktora, od historijskog konteksta, percepcije javnosti u pogledu ranijih režima i eventualnih kriza, pa do današnjih karakteristika.

Valutni odbor ne predstavlja prepreku ekonomskom rastu, jer problemi BiH nisu monetarne, nego realne prirode. Što god uradili s kursom, naš izvoz ne mora nužno porasti, jer smo manje proizvodno konkurentni od zemalja koje proizvode iste ili slične proizvode. Jednostavno, troškovi proizvodnje, iz mnogo razloga, su previsoki i nikakve monetarne intervencije ne mogu mnogo pomoći. S druge strane, slabljenje kursa KM bi zasigurno imalo negativne efekte na dužnike sa zajmovima indeksiranim ili izdanim u starnim valutama. Vrijednost duga bi u slučaju devalvacije porasla. Što se tiče ciljane inflacije kao monetarne politike, praksa je pokazala da je ovaj model, dugoročno posmatrano, primjereniji u mirnim periodima na svjetskim tržištima hrane i energenata i u zemljama koje imaju značajan uticaj na svjetske cijene ovih roba. BiH uvozi značajne količine hrane i svu naftu i prirodni plin i zemlja ima vrlo ograničen kapacitet da apsorbira cjenovne šokove. Drugim riječima, koliki god da bi bio ciljani nivo inflacije, zasigurno bi bio prilično često prekršen, čime bi se narušavao kredibilitet monetarne politike i centralne banke. To ne znači da se monetarna politika zemlje ne može mijenjati; za to postoji zakonom propisana procedura. Međutim, to se, u pravilu, ne radi tokom kriza i ukoliko ekonomija nije prošla kroz značajne strukturalne promjene.

• Na adresu Centralne banke Bosne i Hercegovine stiglo je još jedno međunarodno priznanje, odnosno nagrada Central Banking, koja je dodijeljena Centralnoj banci za transparentnost, a prije toga dodijeljena su vam dva priznanja Capital Finace International. Koliko su vam važna priznanja koja se dodjeljuju instituciji?

– Priznanja su važna u smislu da se i van granica BiH prepoznaju rad i napori CBBiH. Nama su nagrade dodatna potvrda da radimo ispravno. Nagradu Central Banking smatram posebno važnom, budući da se radi o prestižnoj međunarodnoj nagradi koja nam je dodijeljena u vrlo izazovnim vremenima i u ne baš idealnom okruženju za bilo kakve inovacije, a posebno za jačanje integriteta i transparentnosti u radu. Opredjeljenje za uvođenje i razvoj novih modela komunikacije i novih funkcija poput compliance funkcije, u periodu pandemije i previranja na finansijskim tržištima uzrokovanim ratom u Ukrajini, zahtijevalo je zaista poseban angažman i zahvalni smo što je Central Banking to prepoznao i nagradio nas za naš trud. Transparentnost i povjerenje u rad CBBiH nam je od izuzetne važnosti, jer se time CBBiH dodatno pozicionira kao nezavisna institucija, s opredjeljenjem da joj vodilja u radu uvijek bude struka, u interesu građana i države BiH.

PLANOVI I PROJEKCIJE

• Na koje aktivnosti će se Centralna banka Bosne i Hercegovine fokusirati u narednom periodu?

– Uz redovne aktivnosti, spomenuću samo nekoliko najvažnijih zadataka na kojima se radi i koji će biti realizovani u narednom periodu. U toku su pripreme za uvođenje inovativnih načina plaćanja koji su u skladu sa savremenim trendovima u Evropskoj uniji i svijetu, a koji će podstaći finansijsku inkluziju, smanjiti troškove, omogućiti jednostvnija plaćanja i poboljšati infrastrukturu finansijskih tržišta u BiH. Nastavićemo podržavati i proces EU integracija zemlje, što znači i izradu i objavljivanje makroekonomskih projekcija i specijalističkih studija i analiza i procjena rizika po finansijsku stabilnost. Posljednja aktivnost se realizuje kroz proces koordinacije bankarske supervizije i aktivnosti Stalnog odbora za finansijsku stabilnost, kojim predsjedava CBBiH. Obaveza pred CBBiH je mnogo, uz podizanje standarda u svim segmentima poslovanja. Pored našeg vlastitog rada i fokusiranosti na rezultate, veoma nam je bitna široka podrška stanovništva. Uz povećanu transparentnost, raste i naša odgovornost.

• Činjenica je da Centralna banka slovi za najstabilniju instituciju u državi, i to je nesporno. Dovoljno je spomenuti da je domaća valuta stabilna sve ove godine, što je zapravo u mandatu institucije koji je definisan Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Svaku godinu označavamo kao godinu novih izazova, kako biste vi na kraju ocijenili rad Centralne banke Bosne i Hercegovine, i njene rezultate?

– Gledajući unazad, a imajući u vidu okolnosti na evropskom i svjetskom nivou i složenu bh. realnost, smatram da se CBBiH uspješno prilagođavala svim situacijama koje su se javljale tokom godina krize na finansijskim tržištima. I naši finansijski rezultati, ali i rezultati na operativnom planu, ukazuju na to da možemo biti izuzetno zadovoljni postignutim. Ono što je najvažnije, a što jeste u mandatu CBBiH, je da je očuvana monetarna stabilnost. U svemu što radi, CBBiH nastoji odgovorno i profesionalno izvršavati svoj mandat. Da podsjetim, CBBiH održava platne sisteme koji funkcionišu bez prekida i dodatno ih unapređuje; mi smo fiskalni agent države i sve obaveze smo izvršavali promptno i na vrijeme; trezorske poslove smo obavljali i dalje obavljamo efikasno i na vrijeme, uključujući i krizne situacije kad su se potraživale velike količine novca; unapređujemo statistiku i usklađujemo je sa najboljim praksama; usvojili smo nove modele za makroekonomske projekcije; vodimo pregovore sa međunarodnim kreditnim agencijama. Osim toga, mnogo smo radili i na unutrašnjoj reorganizaciji, stalnom povećanju efikasnosti, primjenjujući u radu najbolje prakse. Ukratko, trudili smo se da radimo profesionalno, odgovorno i uspješno, a dokaz toga je naša konvertibilna marka koja ima svoju valutu, pokriće u euru i uživa povjerenje građana.