• U fokusu Udruženja banaka će biti jačanje transparentnosti, uspostavljanje efikasnije regulative te podrška inovacijama u finansijskom sektoru • Primjetno je smanjenje stope nekvalitetnih kredita • Primjena AI u bankarstvu je još uvijek sporija zbog regulatornih i risk zahtjeva • Investitori očekuju postepeno snižavanje kamatnih stopa, iako još uvijek ne na predinflacijske razine • Ključno pitanje nisu kamate nego kako iskoristiti glavnicu kredita • Finansijsko obrazovanje važnije je nego ikada
Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ
• Poštovani gospodine Ražanica, odnedavno ste direktor Udruženja banaka BiH. Možete li reći koji su Vaši ciljevi i prvi koraci?
– Zadovoljstvo mi je biti na čelu institucije koja okuplja sve banke u BiH i zastupa interese bankarskog sektora već punih dvadeset godina. Nastavit ćemo aktivno raditi na provođenju misije Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, a to je definiranje i zastupanje zajedničkih interesa naših članica. Kroz promociju i primjenu najboljih poslovnih praksi, želimo postaviti visoke standarde u našem sektoru kako bismo osigurali stabilnost i održivost.
U narednom periodu naš će fokus biti usmjeren na jačanje transparentnosti, uspostavljanje efikasnije regulative te podršku inovacijama u finansijskom sektoru. Kroz saradnju s relevantnim akterima, planiramo izgraditi održiviji i otporniji bankarski sektor kako bismo pružili dodatnu podršku ekonomskom rastu Bosne i Hercegovine.
Postavili smo ambiciozne ciljeve usmjerene na jačanje našeg bankarskog sektora i doprinos ekonomskom razvoju zemlje. Ključne inicijative u mom mandatu obuhvataju:
1. Promicanje inovacija: Podržat ćemo implementaciju inovacija u bankarskom sektoru, uključujući digitalizaciju usluga, razvoj fintech rješenja te poticanje na primjenu novih tehnologija. Cilj nam je unaprijediti korisničko iskustvo i povećati efikasnost poslovanja.
2. Saradnja s regulatornim i drugim institucijama: Nastavit ćemo aktivnu saradnju s institucijama kako bismo zajedno radili na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja. Kroz dijalog s regulatorima i relevantnim institucijama, želimo oblikovati pozitivan poslovni ambijent, smanjiti administrativne prepreke i unaprijediti regulatorni okvir.
3. Finansijsko obrazovanje: Posvetit ćemo se jačanju programa finansijskog obrazovanja kako bismo podigli svijest građana o važnosti odgovornog finansijskog ponašanja. Ovo je ključno za izgradnju stabilnosti i povjerenja u finansijski sektor.
4. Održivost i društvena odgovornost: Inicirat ćemo projekte usmjerene na održivost i društvenu odgovornost, potičući banke da dodatno jačaju ulogu koju imaju u zajednici. Održivi poslovni modeli bit će fokusirani na ekološku i društvenu odgovornost.
5. Međunarodna saradnja: Aktivno ćemo sudjelovati u međunarodnoj saradnji s drugim bankarskim asocijacijama i organizacijama kako bismo dijelili najbolje prakse, pratili globalne trendove i osigurali da naš sektor ostane konkurentan na međunarodnom tržištu.
Stvaranje pozitivnog poslovnog ambijenta nije samo naša odgovornost prema članicama Udruženja, već i prema široj društvenoj zajednici. Kroz promicanje društvene odgovornosti, podržat ćemo inicijative koje potiču odgovorno poslovanje u funkciji ekonomskog i društvenog razvoja Bosne i Hercegovine. Naša briga o klijentima i zaposlenicima ostaje ključna, jer želimo stvoriti pozitivan utjecaj na sve sudionike našeg sektora.
SPREMNI NA SVE ZAHTJEVE TRŽIŠTA
• Kako biste ocijenili aktuelno stanje bankarskog sektora u BiH?
– Bankarski sektor u BiH zasigurno je jedan od najrazvijenijih privrednih sektora u zemlji i oslonac ekonomskog rasta. Izuzetno je stabilan, pokazao se spremnim prilagoditi i adekvatno odgovoriti u periodima krize i neizvjesnosti, ostajući siguran partner svojim klijentima. Dobro je kapitaliziran i likvidan, što mu pruža čvrstu osnovu za dalji razvoj, unaprjeđenje poslovanja i pružanje najboljih finansijskih usluga kako bi odgovorio potrebama tržišta.
U prethodnom periodu bilježimo pozitivne trendove u kretanju svih ključnih segmenata bankarskog poslovanja: aktive, kredita i depozita. Istovremeno, primjetno je smanjenje stope nekvalitetnih kredita, što ukazuje na efikasnost mjera koje su banke poduzele, ali prepoznajemo i potrebu za daljnjim poboljšanjem ambijenta kako bismo održali ovu pozitivnu dinamiku.
Bankarski sektor kao jedan od najuređenijih i najreguliranijih sektora u našoj zemlji, u velikoj mjeri je usklađen sa propisima Evropske unije, što zasigurno pridonosi povjerenju klijenata i investitora. U BiH, sektor čine 21 komercijalna i dvije razvojne banke. Finansijski sektor je izrazito bankocentričan, gdje banke čine gotovo 90% ukupnog finansijskog sistema. To je ogromna odgovornost za banke, ali zahvaljujući najboljim poslovnim praksama, odgovornom poslovanju i sposobnosti adaptacije spremne su odgovoriti svim zahtjevima koje tržište stavi pred njih.
Banke će nastaviti da u okviru svojih misija traže nove mogućnosti za rast tržišta te da svojim klijentima omoguće pristup novim proizvodima i uslugama koji konkuriraju tržištima iz okruženja te ispune zahtjeve i očekivanja primjene novih tehnologija i digitalizacije procesa.
• Šta su, po Vama, očekivani ključni izazovi sa kojima će se bosanskohercegovačke banke susresti u ovoj godini?
– U ovoj pa i u narednim godinama izazovi bankarskog sektora, globalno, bit će sa fokusom na digitalnu transformaciju, koja podrazumijeva i veće zahtjeve za cyber sigurnost, upravljanje talentima tj. ljudskim resursima, zelena agenda (ESG), upravljanje rizicima, usklađenost sa regulatornim zahtjevima, te održavanje konkurentnosti u brzo evoluirajućem tržištu.
Kako pokazuju analize globalnih trendova, digitalna transformacija je oblast u koju bankarski sektor kontinuirano ulaže. U ovoj i narednim godinama taj trend će se nastaviti jer banke žele dodatno da unaprijede korisničku uslugu i budu lider u modernizaciji svoje tehnološke platforme. Izazov za banke je da svaki novi proizvod digitaliziraju i učine pristupačnim i lakim za upotrebu. Na taj način banka na bilo kojem tržištu može zadržati postojeće i privući nove klijente te očuvati tržišni položaj. S obzirom na značaj, društveni utjecaj i ulogu, te infrastrukturu podataka kojima raspolažu, banke imaju značajnu ulogu u procesu digitalizacije društva i ekonomije.
Umjetna inteligencija (AI) postaje sve više dio bankarstva i koristit će se i kod odobravanja kredita, predviđanja za kreditne gubitke, unaprjeđenja korisničke usluge i presonaliziranja proizvoda i preporuka za cross-sell. Međutim, primjena AI u bankarstvu je još uvijek sporija zbog regulatornih i risk zahtjeva.
Uz digitalizaciju i AI, Cyber sigurnost se nameće kao potreba i tu se pred banke stavljaju dodatni zahtjevi za ulaganje značajnih sredstava i znanja.
Ljudski resursi su također jedan od ključnih izazova za bankarski sektor. Lideri koji razmišljaju unaprijed, svjesni su da su zaposlenici ključni za postizanje ciljeva rasta. Prema mišljenjima eksperata, poslovni uspjeh, uključujući ciljeve rasta, zavisi od toga da li kompanija ima jaku etičku kulturu. Zaposleni preferiraju kada njihov menadžment ispravno vodi kompaniju. Također, pozitivni su prema okolišu, društvu, korporativnom upravljanju (ESG), raznolikosti, jednakosti i inkluziji (DEI) i programima korporativne društvene odgovornosti (CSR). Banke koje mogu da integrišu ove programe sa svojim misijama su privlačnije zaposlenima. Za HR odjele, uposlenici koji imaju digitalne vještine bit će preferirani kako bi poveli digitalnu transformaciju banke. Uvjeti rada također su važan faktor u odabiru poslodavca.
Ovi izazovi uglavnom su i pred bh. bankama i što im se brže budu prilagođavale, bolje će se pozicionirati na tržištu.
Po pitanju održavanja konkurentnosti u brzo evoluirajućem tržištu banke kontinuirano, kao i do sada, trebaju upravljati svojim proizvodima i uslugama kreirajući prihvatljiv omjer i cjenovnu politiku za sve proizvode i usluge bankarskog sektora.
Jasno da banke kontinuirano treba da upravljaju rizicima u svom poslovanju i ispunjavaju regulatorne zahtjeve.
Što se tiče aktivnosti na koje će se fokusirati Udruženje banaka BiH u svom radu, a za koje smatramo da će doprinijeti da se što bolje uskladimo sa izazovima koji su pred nama, smatramo da je ključno unaprijediti regulativu iz brojnih oblasti, o čemu smo detaljno govorili u Bijeloj knjizi, i nažalost vrlo malo je riješenih otvorenih pitanja za koje nam je neophodna saradnja sa vlastima i na tome ćemo intenzivno raditi u narednom periodu. Jasno je da su krizne situacije, poput globalne pandemije, ratnih dešavanja u Ukrajini, rasta cijena energenata i generalo inflatorni pritisci obilježile prethodnih nekoliko godina, te da je fokus i organa vlasti ali i učesnika na finansijskom tržištu bio na prevazilaženju novonastalih izazova. S obzirom da je period neizvjesnosti sada u velikoj mjeri iza nas, smatramo da se trebamo okrenuti budućnosti i zajednički rješavati otvorena pitanja kao što su: hitna primjena novog Zakona o sprječavanju pranja novca zatim regulativa vezana za elektronski potpis kao i izmjena i dopuna Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Tu su, također, pitanja izmjena Zakona o deviznom poslovanju, kao i Zakona o izvšnom postupku, u cilju efikasnijeg poslovanja i ubrzavanja procesa naplate spornih potraživanja.
Mnogo je važnih tema i otvorenih pitanja i nadamo se da ćemo usaglasiti djelovanje sa relevantnim institucijama i zajedničkim naporima stvarati bolji ambijent kako za učesnike na finansijskom tržištu, tako i za korisnike njihovih usluga.
Kao što sam prethodno naveo, regulativa bankarskog sektora u velikoj mjeri usaglašena sa regulativom Evropske unije, a bankarski sektor je likvidan i kapitaliziran tako da može spremno odoljeti i najvećim izazovima. Naravno, ne treba zaboraviti krizne situacije, poput globalne pandemije i ratnih dešavanja, koji su nas neočekivano zahvatili, ali smo se brzo reorganizirali i adekvatno odgovorili ovom izazovu. Dakle, iz toga smo naučili da ne zanemarujemo “black swan” efekat odnosno nepoznanicu koja nas, siguran sam, ovaj put ne bi toliko iznenadila. Udruženje banaka BiH svoj rad će prilagođavati i ad hoc scenarijima, te dodatno aktivno raditi na svim temama koje se pojave kao važne za naše članice, bez obzira da li su nam na agendi.
OČEKUJU SE LJEPŠI DANI
• Činjenica je da uprkos smanjenju inflacije Evropska centralna banka zadržava referentnu kamatnu stopu na nivou na kojem je i bila. Koliko se to, po Vama, odražava na našu monetarnu politiku i finansijsko tržište?
– Analitičari se slažu da su zasad Evropska centralna banka i FED dosegnuli maksimum, pauziraju s daljnjim dizanjima kamatnih stopa i naginju zadržavanju trenutnih kamatnih stopa u restriktivnom području (prevladava stav “higher for longer”), kako bi se nastavio i potvrdio pad inflacije, a zatim će krenuti ublažavati monetarnu politiku kada budu uvjerene da je njihov scenarij za privredu i inflaciju potvrđen. Dakle, investitori očekuju postepeno snižavanje kamatnih stopa, iako još uvijek ne na predinflacijske razine. Kad je u pitanju ECB, prvo rezanje kamatnih stopa trebalo bi biti do kraja godine. Međutim, to sve “pod pretpostavkom da neće doći do dodatne geopolitičke eskalacije ili drugih izvanrednih okolnosti koje bi mogle imati negativan utjecaj”. Analitičari globalne bankarske grupacije Goldman Saks u najnovijoj prognozi predviđaju je da će svjetska ekonomija premašiti očekivanja 2024. godine, vođena snažnim rastom prihoda i uvjerenjem da je najgore vrijeme povećanja kamatnih stopa iza nas. Očekuje se smanjenje inflacije u većini zemalja, iako je još uvijek iznad cilja centralnih banaka te da će privreda eurozone sljedeće godine porasti za 0,9 posto. Njemačka će zabilježiti rast od 0,6 posto, Francuska – 1,1 posto, Italija – 0,7 posto, Španija – 1,7 posto. Američku ekonomiju u ovoj godini očekuje rast od 2,1 posto, isto kao i privredu Rusije. Kineska privreda će usporiti na 4,8 posto, sa očekivanih 5,3 posto u 2023. godini, dok će u Indiji porasti za 6,3 posto.
Očekivanja su da će šestomjesečni EURIBOR do kraja godine sići na 2,8, dok su drugi malo manje optimistični i predviđaju da će ostati na nivou 3,4%, što znači da bi i krediti koji su vezani za Euribor na našem tržištu trebali biti pristupačniji.
Svakako činjenica je da kod nas banke uglavnom svoju kreditnu aktivnost finansiraju iz domaćih depozita te imaju i opciju domaće referentne kamatne stope koja se izračunava kao prosječni ponderisani trošak finansiranja banaka u Bosni i Hercegovini i koju domaće banke mogu koristiti kao referentnu vrijednost u ugovorima o kreditima sa promjenjivom kamatnom stopom s ciljem boljeg upravljanja kamatno induciranim kreditnim rizikom.
Što se tiče utjecaja na bih monetarnu politiku i finansijsko tržište, očekuje se da će smanjenje inflacije dovesti do pada cijena i u BiH te da će se poboljšati potrošačka moć stanovništva, dok bi investitori mogli pozitivno reagirati na stabilnije ekonomske uvjete. Niža inflacija pozitivno se odražava i na tržište kapitala. Međutim nastavit ćemo pažljivo pratiti globalna ekonomska kretanja, posebno u kontekstu kamatnih stopa i inflacije, kako bismo pravilno odgovorili na izazove koji se mogu pojaviti.
Očekuje se da će banke usmjeriti napore na prilagodbu svojih strategija kako bi održale stabilnost i podržale ekonomski rast u turbulentnim vremenima.
• Ukoliko se rast inflacije zaustavi, odnosno ona počne padati ka planiranim vrijednostima, može li se očekivati eventualna korekcija kamatnih stopa naniže?
– Iako se inflacija indirektno prelijevala na bh. tržište, kamatne stope u prehodnom periodu kod nas nisu rasle u mjeri u kojoj su to činile u drugim područjima, prvenstveno u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Ovo je, kako sam i naveo, iz razloga jer se banke najvećim dijelom finansiraju iz domaćih depozita. U svakom slučaju, gledajući unazad, imali smo dug period neprirodno niskih kamatnih stopa čak i prije pandemije. Period od gotovo četiri do pet godina, gdje je EURIBOR bio negativan, nije bio prirodan, i to je nešto što je moralo rezultirati promjenama.
Međutim, mislim da je ključno pitanje za korisnike i potencijalne korisnike kredita kako iskoristiti glavnicu kredita. Kada je inflacija na višem nivou od visine kamatne stope isplati se uzeti investicijski ili hipotekarni kredit. Problemi nastaju kada klijenti podižu kredite kako bi pokrili jaz između inflacije i svojih mjesečnih primanja. To je posebno izazovno u slučajevima kada budžet raste duplo manje od inflacije i smanjuje realnu moć građana. Dakle, ključno je da se glavnica pravilno utroši i tada kamatna stopa nije problem.
DIGITALIZACIJA IDE DALJE
• Ekonomisti kažu da je prirodno da na milion stanovnika egzistira jedna banka, a mi ih u BiH imamo 21. Očekujete li da će, u tom svjetlu, biti nastavljena prekompozicija domaćeg bankarskog tržišta, s obzirom da je teško koristiti termin konsolidacija za oblast koja djeluje kao vrlo stabilna i snažna?
– Činjenica je da na ovako malom tržištu posluje poprilično veliki broj banaka. Dugoročno gledano postoji mogućnost da će se to mijenjati. Okrupnjavanje, odnosno spajanja i akvizicije, često su strategije koje banke primjenjuju radi jačanja konkurentske pozicije i efikasnijeg poslovanja. Iako se radi o izuzetno konkurentnom tržištu, ipak sve banke u BiH posluju izuzetno uspješno i ostvaruju ciljeve i rezultate. Međutim, zbog velike ponude može se desiti da određene banke ne budu mogle ostvarivati svoje misije i planirane ciljeve kroz organski rast. Dodatno, regulatorna pitanja kao i tehnološki napredak može dovesti do određenih inovacija u bankarskom sektoru, uključujući razvoj digitalnih usluga i fintech partnerstava, te se tu mijenja i pogled na troškove. U svakom slučaju, pratit ćemo tržišne trendove i prilagođavati se na vrijeme zahtjevima i očekivanjima koja se stavljaju pred nas.
• Koliko smo se mi kao tržište navikli na mobilno i elektronsko bankarstvo, pa čak i na kartice? Pitam Vas ovo radi procjene punog efekta digitalizacije u bankarskoj industriji. Kako Vama izgledaju aktuelni trendovi u ovoj oblasti?
– Korištenje digitalnih kanala u bankarstvu je u kontinuiranom porastu svake godine. Također, broj korisnika digitalnih usluga kao i kvalitet istih je u porastu. Svakako, neophodno je kontinuirano ulaganje banaka kao i digitalno i finansijsko opismenjavanje korisnika bankarskih usluga. Stoga i jeste opredijeljenost Udruženja banaka BiH da značajan dio svojih aktivnosti usmjeri na digitalizaciju, a prvenstveno na korištenje elektronskog kvalifikovanog potpisa kao i video identifikacije, te ujedno potakne građane i klijente na što veću primjenu i upotrebu digitalnih kanala kroz edukacije i promociju.
RAD NA UNAPREĐENJU ESG-a
• Na koji način, po Vama, Udruženje može poticati poštivanje ESG principa i promovirati doprinos banaka na polju društvene odgovornosti i posebno zelene agende?
– Banke u BiH sve veću pažnju posvjećuju ESG tematici i prilagođavaju svoju ponudu toj namjeni. I regulatori su u svojim očekivanjima istakli da je ovo tema na koju se banke trebaju fokusirati, izdali su i Smjernice za upravljanje rizicima povezanim s klimatskim promjenama i okolišnim rizicima, te se ide u pravcu prilagodbe regulative i zahtjeva zelenoj agendi. Mi smo našim Programom rada za ovu godinu predvidjeli aktivnosti na unaprjeđenju ESG-a. Potpisan je ugovor o saradnji sa međunarodnim partnerima u cilju unaprjeđenja kapaciteta i kako bi se bankarskom sektoru omogućio integrirani ESG pristup prenošenjem najboljih praksi zasnovanih na međunarodno priznatim metodologijama. Namjera je da preko Udruženja banaka BiH efikasnije doprinesemo da se ujednače akti i pristup od strane banaka kao i unaprijedi edukacija bankarskih djelatnika i klijenata o okolišnom, socijalnom i korporativnom upravljanju u bh. bankarskom sektoru.
Odlukom Upravnog odbora UBBiH formirana je i ESG komisija kao stručno tijelo na nivou bankarskog sektora koje će raditi na svim ovim temama od izuzetnog značaja za sve nas. Raznolikost i inkluzija također su u našem fokusu u ovoj godini.
• Koliko Udruženje banaka može raditi na boljem upoznavanju banaka i klijenata? Pri tome mislim na učešće u predstavljaju uloge bankarskog sistema u jednom društvu i upoznavanju građana sa načinima da iz njega na pravi način izvuku optimalnu korist. Dakle, planirate li jači angažman na polju finansijske edukacije i podizanja nivoa finansijske pismenosti?
– Udruženje banaka BiH će svakako biti uključeno i smatramo da je izuzetno važno da podržimo sve aktivnosti na unaprjeđenju finansijske ali i digitalne pismenosti građana. UBBiH će kontinuirano raditi aktivnosti na edukaciji i putem svojih društvenih mreža kao i organiziranjem direktnih skupova za različite segmente stanovništva.
Finansijsko obrazovanje važnije je nego ikad, ali nažalost ono i dalje nije dovoljno zastupljeno u svim porama društva. Potrebno je uz savremene metode pronaći prikladan način za edukaciju i motivirati akceptiranje novih znanja. Udruženje banaka će razmotriti mogućnost online edukacije putem edukativne platforme. Cilj je da se omogući online edukacija uz mogućnost online testiranja i kvizova za sve starosne skupine, počev od osnovnih i srednjih škola pa do odraslih i penzionera, kao i privrednika. Nastavit ćemo i sa finansijskom edukacijom za novinare jer smatramo da je to veoma važno u cilju pružanja tačnih i korisnih informacija iz bankarskog sektora.
Aktivirat ćemo se na jačanju saradnje sa drugim ključnim institucijama iz finansijkog sektora kao i obrazovnim institucijama, da zajedno organiziramo događaje koji mogu biti prilika za sve segmente stanovništva, kako đake, studente tako i penzionere da unaprijede svoja znanja iz područja finansija i digitalizacije.
