Goran Babić, predsjednik Uprave NLB Banke a.d. Banja Luka: Stalno radimo na...

Goran Babić, predsjednik Uprave NLB Banke a.d. Banja Luka: Stalno radimo na unepređenju usluga i servisa

685
0
PODIJELI

• Dodatno smo učvrstili svoju poziciju stabilne i pouzdane banke • Proces digitalizacije će donijeti i nove mogućnosti za proširenje portfolija usluga banke, a samim time i kvalitetniju uslugu klijentima • Banke i fintech kompanije mogu biti partneri više nego konkurencija • Vjerujemo da će se bankarstvo značajno promijenti i da će uticaj tehnologije biti sve vidljiviji


Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

• Poštovani gospodine Babiću, uprkos brojnim turbulencijama, počev od pandemije pa do aktuelne inflacije i svekolikih poremećaja na tržištu, NLB Banka a.d. Banja Luka je zadržala status stabilne i pouzdane banke. Štaviše, nedavno vam je u kategorijama najvećeg prinosa na aktivu i na dionički kapital (ROE i ROA) ponovo uručeno najveće godišnje bankarsko priznanje “Zlatni BAM”. Kako ocjenjujete rad Banke u dosadašnjem toku i kakve su projekcije rezultata na kraju ove godine?

– NLB Banka a.d. Banja Luka je izuzetno ponosna na bankarska priznanja koja dobijamo posljednjih godina, vjerujemo da te nagrade pokazuju da radimo ispravne stvari. NLB Banka a.d. Banja Luka je jedna od vodećih banaka u Republici Srpskoj, koja svoje poslovanje zasniva na principima likvidnosti, sigurnosti i profitabilnosti, poštujući bankarske standarde. Dodatne vrijednosti su nam stabilnost, iznos kapitala, značajan broj klijenata, veliki kreditni potencijal, kao i prestižan ugled i potvrđen kvalitet. Dugogodišnji napori da se zadrži i poboljša kvalitet aktive, koja ukazuje na dugoročnu održivost i stabilnost banke, donijeli su NLB Banci ova dva priznanja i ove godine, čime pokazuje da je spremna za sve što dolazi.

Banka je i u 2022. godini uprkos novim neizvjesnostima kako po pitanju geopolitičke globalne nestabilnosti, makroekonomskim promjenama uključujući i trend kamatnih stopa dodatno učvrstila svoju poziciju stabilne i pouzdane banke, nastavljenim rastom kako depozita, tako i kredita iznad trenda rasta bankarskog tržišta.

ŽELIMO OSTATI PREPOZNATLJIVI

• Na koji način namjeravate zadržati ili unaprijediti stabilnu poziciju na tržištu? Možete li nam nešto reći o bližim i daljim ciljevima NLB Banke u Bosni i Hercegovini?

– Misija Banke, u skladu sa kojom poslujemo je biti preferirani pružatelj finansijskih usluga, izgrađujući jake i dugoročne odnose s klijentima pristupačnošću, nuđenjem jednostavnih i upotrebljivih rješenja i izgradnjom odnosa visokog integriteta i društvene odgovornosti.

Mi želimo da zadržimo prepoznatljiv način poslovanja NLB Banke koji je i do sada pokazao potrebnu stabilnost i snagu banke, ali i da paralelno modernizujemo banku na način da budemo spremni za nove tehnologije i nove generacije koje traže drugačije poslovanje. Aktivno slušamo naše klijente i trudimo se razumjeti njihove potrebe u cilju pružanja usluga na način koji je klijentima bitan. Ono što klijenti od nas očekuju u smislu modernizacije su otvorenije i pristupačnije poslovnice gdje mogu u ugodnoj atmosferi brzo dobiti traženu uslugu, novi i moderniji digitalni kanali i usluge koje omogućuju klijentima izvršenje usluga kad god oni žele i bez direktne uključenosti naših zaposlenih, jednostavnije i brže procese, proizvode i usluge, manje papira, komunikaciju bez dolaska u banku. Iz tog razloga smo započeli već značajna unapređenja i promjene da bismo ispunili ta očekivanja naših klijenata.

Veliku pažnju ćemo posvetiti održivom razvoju kroz finansiranje projekata, klijenata i inicijativa, kao i poslovanju bez papira.

• Da li je, eventualno, u pripremi neki novi proizvod?

– Banka je svjesna da je neophodno stalno raditi na unapređenju postojećih usluga i servisa i da je to proces koji se neće zaustaviti niti prekidati. U ovoj i sljedećim godinama fokus će definitivno biti na digitalizaciji. Banka radi na unapređenju postojećeg elektronskog bankarstva za fizička i pravna lica, te na unaprijeđenoj verziji mobilnog bankarstva, koja će donijeti niz novih, interesantnih servisa za naše klijente. Takođe, Banka radi i na unapređenju postojeće mreže bankomata. U proteklih nekoliko mjeseci smo skoro polovinu naše bankomatske mreže zamijenili savremenim, beskontaktnim uređajima najnovije generacije. U narednoj godini će Banka omogućiti i polog gotovine na bankomatima, kao i mCash uslugu i prikaz personalizovanih ponuda. Novi bankomati predstavljaju odličan kanal za vrlo interesantne usluge klijentima, koje planiramo uvoditi u skladu sa potrebama klijenata. Pripremamo i ponudu nove generacije paketa računa koji klijentima omogućavaju da po nižoj cijeni koriste više proizvoda i usluga Banke.

PRIMARNI KANAL – MOBILNO BANKARSTVO

• Definitivno, do jučer spore i vrlo složene procese digitalizacije, pandemija je znatno ubrzala, a neke su tradicionalne funkcije potpuno zamijenjene. Šta, uz ranije rečeno, u NLB Banci činite da pratite ritam te, kako je zovu, IV industrijske revolucije?

– Naša Banka je u potpunosti svjesna globalnih procesa i trendova. Strateško opredjeljenje naše Banke je digitalizacija, kako unutrašnjih procesa, tako i servisa za naše klijente. Cilj Banke je transformacija naših poslovnica u mjesta gdje će klijenti moći koristiti samouslužne uređaje za podizanje i polog gotovine, dok će naši zaposleni da se nađu više u ulozi finansijskih savjetnika na zadovoljstvo naših klijenata. Primarni kanal naše Banke je mobilno bankarstvo, putem koga će se komunicirati sa našim klijentima, a klijenti će moći sami da obave sve veći broj usluga.
Proces digitalizacije će donijeti i nove mogućnosti za proširenje portfolija usluga banke, a samim time i kvalitetniju uslugu klijentima, što pozitivno utiče na zadovoljstvo klijenata. U prethodnom periodu smo uveli niz usluga koje su omogućile bržu, dostupniju i modernu uslugu Banke, kao što je mobilno bankarstvo za pravna lica, digitalni novčanik NLB Pay za beskontaktna plaćanja putem mobilnih telefona, samouslužni uređaj za polog gotovine, proširenje mreže beskontaktnih bankomata, e-commerce usluga za pravna lica.

• Ista ta savremena i napredna tehnologija omogućava veću konkurenciju fintech kompanija i velikih tehnoloških preduzeća. Koliko u tome vidite prijetnju, a koliko nove poslovne prilike?

– Vjerujemo da je bankarski sektor svjestan uticaja i značaja fintech kompanija. Mi u NLB Banci smo svjesni prilika koje nam donosi digitalna transformacija poslovanja.

Prednosti poslovanja Fin-Tech kompanija su dostupnost klijentima, predviđanje njihovih individualnih potreba i želja, maksimalna fleksibilnost te racionalizacija troškova i smanjenje opsega klasičnog bankarskog poslovanja isključivo kroz ekspoziture banke. Ujedno, ovo su sve aktivnosti koje su i banke prepoznale i počele su da mijenjaju svoje poslovanje da budu spremne i sposobne da pružaju usluge na sličan način.

Klijenti su svjesni alternativa i prednosti koje im Fin-Tech donosi na finansijskom tržištu zbog čega raste broj korisnika nekih od dostupnih Fin-Tech finansijskih proizvoda. Prepoznaju se prednosti inovativnih finansijskih proizvoda, usluga i servisa u pogledu fleksibilnosti i dostupnosti uz besplatno korištenje ili uz značajno niže troškove u odnosu na postojeće bankarske usluge. Mislim da su i same banke ovo prepoznale, što je razlog više da se i mi razvijamo u ovom pravcu. Vjerujem da banke i fintech kompanije mogu biti partneri više nego konkurencija.

ODLUKE O ZADUŽENJU ĆE SE OPREZNIJE DONOSITI

• Progovorimo malo i o širem planu. Posljednjih sedmica vrlo je aktuelna priča o povećanju kamata a prva asocijacija su pri tome krediti. Mislite li da će novi uslovi utjecati na umanjenje kreditne aktivnosti i da li će biti održan njen potrebni nivo kako bi se umanjila ukupna šteta na ekonomiju i finansijski sistem?

– Na tržištu je godinama bio prisutan trend pada kamatnih stopa kako fiksnih tako i promjenljivih kamata, a posljednjih nekoliko godina smo imali istorijski najniže kamate na našem tržištu. Na postojeće kredite sa promjenljivom kamatnom stopom nije dolazilo do rasta kamatne stope, što je bila posljedica negativne vrijednosti referentne stope EURIBOR za koju banke uglavnom vežu promjenljivu kamatnu stopu. Od aprila mjeseca, mjerama centralnih banaka, a sa ciljem suzbijanja pritiska inflacije, vrijednost referentne kamatne stope EURIBOR prelazi u pozitivnu vrijednost iznad 0%, te i dalje raste.

Ovaj rast referentne stope se odrazio i na rast kamatnih stopa na kredite. S obzirom na ovako brz trend povećanja kamatnih stopa u kombinaciji sa globalnom krizom i rastom cijena, očekivanje je da će klijenti opreznije donositi odluke o zaduženju, posebno za dugoročne investicione kredite, ali je nivo kreditne aktivnosti i dalje na dosta visokom nivou. Klijenti se prilagođavaju novim uslovima ali se i dalje značajnije investicije finansiraju kreditima banaka.

• U tom svjetlu, najavljuje se i ozbiljna mogućnost većeg pritiska kreditnog rizika, naročito u 2023. godini. Kako mu se suprotstaviti?

– Povećan kreditni rizik je, nažalost, nešto sa čim se suočavamo u posljednjih nekoliko godina, još od početka pandemije Corona virusa. Nova dešavanja su otežala očekivani oporavak globalne privrede. Ogroman rast cijena energenata na međunarodnom tržištu, značajna inflacija i ograničen pristup određenim tržištima negativno se odražava kako na poslovanje privrednih subjekata tako na i budžet svakog pojedinačnog građanina.

NLB Banka kao i ostale banke na tržištu, prilagođava svoje poslovanje novonastaloj situaciji radeći na održavanju kvaliteta portfolija ali istovremeno prateći i potrebe svojih klijenata.

Različiti su alati za optimizaciju kreditnog rizika ali ono što će sigurno biti izazov u narednom periodu jeste praćenje pojedinih djelatnosti ili privrednih segmenata na koje je kriza imala značajan uticaj i iznalaženje rješenja za optimizaciju potencijalnih ili već nastalih problema, zatim prepoznavanje realnih potreba klijenta, upravljanje kamatnim stopama i sl.

Stabilnost banke, kvalitetni klijenti, adekvatan iznos kapitala i veliki kreditni potencijal su ono što će nam, sigurno, i u ovim vremenima obezbijediti da amortizujemo povećan kreditni rizik.

SMANJENJE DEPOZITA JE SASVIM OČEKIVANO

• Zadržimo se još trenutak na kamatama i njihovom rastu. U cijeloj toj priči, u značajnoj mjeri, ostaje po strani pozicija depozitara, a u BiH ima više depozita nego kredita na računima banaka. Koliko je realna opasnost da se iz banaka povlači novac i ulaže u namjene koje i ne moraju predstavljati prioritetne potrebe zbog činjenice da kamate na depozite ne prate inflaciju i da se zbog toga realno obezvrjeđuje novac?

– U proteklom periodu, a pričamo o godini kada je počela korona mart 2020. godine, i kada smo imali atipična ponašanja građana i privrede u odnosu na uobičajene trendove, došlo je do značajnog akumuliranja sredstava u bankama s obzirom na smanjena kretanja građana i usporavanja privredne aktivnosti, te je sasvim očekivano da u ovom periodu, kada tržište bilježi značajan skok inflacije, uslovljen rastom cijena potrošačkih dobara, cijena energenata, transporta, itd. dođe do određenog smanjenja depozita, odnosno trošenja upravo tih akumuliranih sredstava koja smo imali tokom perioda lockdowna.

Već duži vremenski period, to jeste do aprila 2022.godine, referentna kamatna stopa EURIBOR bila je cijelu deceniju u negativnoj teritoriji. Sredstva koja Banke drže kod Centralne Banke su imala negativnu kamatu i predstavljala su po prvi put u istoriji rashode za banke. Prinosi na državne hartije od vrijednosti EU su takođe bili negativni. Jasno da pored ovakvog tržišnog okruženja nije bilo realno da banke na depozite plaćaju atraktivne kamatne stope. Ono što je bilo primjetno jeste da su pojedini klijenti radije ulagali, npr. u kupovinu nekretnina nego da drže novac u bankama tražeći tako način da sačuvaju realnu vrijednost svog novca. Imajući u vidu da su i kamatne stope na kredite u pomenutnom periodu bile na rekordno niskom nivou, potpuno je razumljivo da kamatne stope na depozite nisu mogle biti više, što je sve uticalo na odluke klijenata o dugoročnoj štednji. Ipak, unazad nekoliko mjeseci, većina centralnih banaka, a u prvom redu mislimo na Evropsku centralnu banku, u cilju borbe sa inflatornim pritiscima su značajno povećale kamatne stope, što i mi očekujemo od CBBiH. U tom novom tržišnom okruženju, očekujemo svakako promjene tržišnih uslova.

• Da li je, po Vama, ugrožen rast depozita koji je duže vrijeme konstantan?

– Bankarski sektor Republike Srpske je na 31.3.2022. godine po izvještajima koje objavljuje ABRS, usljed dobro poznatih globalnih poremećaja ali i situacije sa lokalnom Sberbankom, registrovala odliv depozita iz bankarskog sektora, koji se djelimično stabilizovao ali ne i potpuno na 30.6.2022. U prvom redu, odliv depozita se desio kod građana, što je bilo potpuno očekivano, obzirom da imamo istoriju ratnih događaja te u odnosu na tržište EU naše tržište je vrlo senzibilno pa su i reakcije građana kojima smo svjedočili u martu mjesecu sasvim očekivane. S druge strane, bankarski sektor je jedan od najstabilnijih privrednih sektora u BIH, te očekujemo da će građani ponovo pokazati povjerenje u bankarski sektor. Kao dodatni argument ističemo da je Agencija za osiguranje depozita u oktobru 2022. godine donijela odluku o povećanju iznosa osiguranih depozita sa 50 hiljada na 70 hiljada, čime je dodatno potvrdila stabilnost, siguranost i povjerenje u bankarski sektor.

POTREBAN NAM JE  DUGOROČAN PLAN INVESTICIJSKIH ULAGANJA

• U proteklih 12 mjeseci došlo je i do promjena u finansijskom, konkretno bankarskom, sektoru u Bosni i Hercegovini. Kakve trendove možemo očekivati u bh. bankarstvu?

– Trendovi u bankarstvu su mijenjanje potreba klijenata i usmjerenje ka digitalnom bankarstvu. Klijentima će sve veći fokus biti na korištenju mobilnih aplikacija za obavljanje platnih transakcija. Onoga momenta kada zakonska regulativa to dozvoli, biće moguće ugovoriti proizvode i usluge bez dolaska u prostorije banke. Vjerujemo da će se bankarstvo, prvenstveno u načinu pružanja usluga i komunikacije s klijentima, značajno promijenti i da će uticaj tehnologije biti sve vidljiviji.

• Smirujuće poruke da je neupitna stabilnost bankarskog sektora su svakako ohrabrujuće i lijepo ih je čuti. Međutim, s obzirom da se stvari ne dešavaju same od sebe, šta banke trebaju činiti da se ta stabilnost zadrži i u budućnosti?

– Poslovanje u skladu sa zakonskim okvirima, implementiranje najboljih bankarskih praksi, kao i adekvatno postavljenim risk parametrima koji bi omogućili bankama pravovremeno prepoznavanje potencijalnih rizika s jedne strane, i stalan kontakt s klijentima u cilju prepoznavanja njihovih potreba te briga o kvalitetu i sigurnosti usluga koje pružamo klijentima kroz inovativna tehnološka rješenja, dostupnost usluga 24/7 klijentima s druge strane, svakako ulijeva povjerenje klijentima da vodimo računa o njihovim finasijama.

• Zadržimo se i za kraj ovog razgovora na tom nešto širem planu. Velike probleme lakše je prebroditi uz banke a one su i stvarni generator oporavka. Ipak, jasno je da one u tom procesu ne mogu biti same i da je neophodna aktivnija uloga države. Na koji način je, po Vama, moguće ostvariti tu željenu sinergiju?

– U svakoj državi za dobru poslovnu klimu i povećanje investicija je bitna politička stabilnost. Jasan pravac prema evropskim integracijama bi bio dodatni podsticaj za razvoj društva i privrede u cjelini. Smatramo da svi nivoi vlasti, od opštinskih do državnih trebaju imati jasnu i konkretnu strategiju podrške privrednog i tehnološkog razvoja, sa posebnim akcentom na digitalno poslovanje koje bi dodatno povećalo konkurentnost naše privrede i građanima pojednostavilo svakodnevni život. Gledajući izdvojeno bankarski sektor, dugoročan plan investicijskih ulaganja od strane vlada entiteta, jačanje tržišta novca i kapitala, aktivnija uloga Centralne banke, u smislu da CBBiH bude posljednje utočište komercijalnim bankama, uz prošireni set transakcija koje komercijalne banke mogu sa njima da rade, te zadržavanje stabilne valute bi bile stvari koje bi dodatno pozitivno uticale na poslovanje banaka.