Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ
• Poštovani gospodine Mrkonjiću, možete li nam ukratko predstaviti kompaniju EOS MATRIX i rad njene podružnice u Bosni i Hercegovini?
– EOS MATRIX posluje u Bosni i Hercegovini od 2011. godine. Dio smo EOS Grupe koja je u vlasništvu Otto Grupe iz Hamburga. Naš ured u Sarajevu trenutno broji 75 zaposlenika. Možemo za sebe reći da smo apsolutni lider na tržištu i cilj nam je da tako ostane i u narednom periodu. Sebe definiramo kao međunarodnog investitora vođenog najnovijim trendovima digitalizacije. Ujedno smo i pružatelj usluga u oblasti naplate potraživanja, pretežno u financijskom sektoru. Radi se o jednoj vrlo specifičnoj poslovnoj niši, a to su problematična potraživanja i druga imovina proistekla iz problematičnih potraživanja. S tim u vezi, naš portfolio se pretežno sastoji od korporativnih i SME potraživanja, te nekretnina izuzetih u okviru sudskih postupaka od strane banaka i drugih financijskih organizacija.
NAŠE POSLOVANJE DOBIJA NA ZNAČAJU
• Tokom 2022. godine, vrijednost vašeg poslovanja iznosila je 19,3 miliona KM, pri čemu je ostvarena dobit od 2,27 miliona KM. O kakvim rezultatima možete govoriti kada je posrijedi 2023. godina?
– S ponosom možemo reći da u prethodne tri godine ostvarujemo značajan rast investicija, aktive i poslovnih rezultata. To samo pokazuje da Bosna i Hercegovina kao tržište ima potencijal koji treba iskoristiti. Investitori u problematična potraživanja su zlatni standard financijskog tržišta naprednih zemalja i njihov kapital je svakako potreban u Bosni i Hercegovini kako bi se rasteretile financijske institucije. Naše odlične rezultate možemo zahvaliti pametnim investicijama i predanim zaposlenicima koji na stručan i etičan način svakodnevno obavljaju svoj posao.
• Možete li nam više reći o planovima za 2024. godinu?
– Naš je plan zadržati i dodatno unaprijediti poziciju na tržištu. Želimo se dodatno pozicionirati kao značajan investitor i pouzdan partner prema našim klijentima. Kroz rad u Udruženju kompanija za naplatu potraživanja i upravljanje imovinom (AMCA), želimo ukazati na sve one manjkavosti našeg zakonodavnog i regulatornog okvira, kako bismo u dijalogu sa ostalim dionicima procesa pronašli najbolja moguća rješenja za naše financijsko tržište i ekonomiju u cjelini. Svakako želimo još više otvoriti svoje poslovanje prema javnosti, educirati javnost o svim bitnim aspektima NPL-a i kroz naše projekte poticati financijsku pismenost stanovništva. S obzirom na izazovno makroekonomsko okruženje koje karakteriziraju inflacija, visoke kamatne stope i nesigurnost lanaca distribucije, smatramo da naše postojanje i poslovanje dodatno dobijaju na značaju.
• Koji su najkrupniji izazovi sa kojima se susrećete u radu na tržištu Bosne i Hercegovine? Radi li se o specifičnim situacijama ili se radi o okolnostima na kakve nailazite i na drugim tržištima, kako širim tako i tržištima u regionu?
– Najveći izazov je nedostatak adekvatne regulative koja bi omogućila razvoj tržišta NPL-a u BiH. Za naše NPL tržište možemo reći da je nerazvijeno, a konkurencija vrlo slaba. Razlog tome je, prije svega, nemogućnost otkupa potraživanja prema fizičkim licima na jednoj, te efektivno sužena mogućnost za prodaju potraživanja prema pravnim licima, na drugoj strani. U dijelu prodaje potraživanja prema pravnim licima, zakonodavni i regulatorni okvir postoji. Međutim, zahtjevi koje prodavac (banka) i kupac moraju ispuniti, usporavaju proces koji ponekad traje i do godinu dana. Ovakva legislativa i regulative su specifikum Bosne i Hercegovine. Gubitnik su financijske institucije, a potom građani i država Bosna i Hercegovina. Nekvalitetna aktiva ostaje u bankama, a s obzirom na navedene manjkavosti te nepovoljno zakonodavstvo u sferi naplate potraživanja, dešava se jedna vrsta autocenzure u kreditnoj politici banaka koja je trenutno previše rigidna. Ljestvica za procjenu rizika je postavljena previsoko jer sistem povrata problematičnih kredita nije razvijen. Ako na to dodamo da u Bosni i Hercegovini nema razvijenih sekundarnih izvora financiranja kompanija poput burze ili private equity industrije, jasno je da takvo okruženje ne pruža prilike za značajniji ekonomski rast.
• Da li u Bosni i Hercegovini radite samo sa pravnim licima ili vam se za usluge mogu obratiti i fizička lica?
– Mi nemamo ograničenja kad je u pitanju mogućnost suradnje sa pravnim ili fizičkim licima. Međutim, situacija na terenu je takva da radimo gotovo isključivo sa pravnim licima.
VRIJEME JE DA SE STVARI UREDE
• Kada se na internet pretraživačima ukuca pojam “agencija za naplatu potraživanja u BiH” pojavi se priličan broj rezultata. Da li ste zadovoljni načinom na koji je uređena djelatnost kojom se bavite i da li postoje potezi koje bi trebalo povući kako bi to bilo unaprijeđeno?
– Na ovom mjestu ukazujem na NPL direktivu koja je usvojena u EU, a koja nalaže implementaciju rješenja u zakonodavstva svih zemalja članica EU. Direktiva postavlja visoke standarde djelatnosti povezanih sa NPL-om (investiranje, naplata). Naša kompanija i Udruženje podupiru rješenja iz ove direktive i mi smo već sačinili Prijedlog zakona o kupovini i uslugama servisiranja neprihodonosnih kredita. Vrijeme je da se djelatnost uredi na način da državne institucije počnu sa izdavanjem dozvola za rad koje bi podrazumijevale ispunjavanje kriterija za bavljenjem ovom djelatnošću. Tu prvenstveno mislim na kriterije poput etičkih standarda, procedura rada, materijalnih, ljudskih i financijskih resursa. Trenutna situacija je takva da svatko može osnovati društvo ograničene odgovornosti i baviti se djelatnošću naplate potraživanja. EOS Grupa, recimo, posluje već 50 godina i prisutna je u gotovo svim državama EU. Jasno je da mi ispunjavamo najviše moguće standarde u ovoj industriji, ali pitanje je šta je sa ostalima? Tko obrađuje podatke državljana Bosne i Hercegovine, koje metode koristi, kako to utječe na reputaciju financijskog sustava Bosne i Hercegovine?
• Oblast djelovanja koju nerijetko naglašavate kao veoma bitnu je finansijska pismenost. Na koji način je nastojite unaprijediti?
– Posebno bih izdvojio sjajan projekat koji je u pripremi, a to je FinLit i Mano moneta, koji će obuhvatiti djecu i mlade od 13 do 19 godina širom Bosne i Hercegovine. Tokom prve faze projekta fokusirat ćemo se na osnovne i srednje škole u manjim općinama i gradovima, a potom napraviti završnu radionicu sa nastavnicima i profesorima, kako bismo dodatno naglasili važnost financijske pismenosti. Pored financijske pismenosti, od izuzetne važnosti za EOS u Bosni i Hercegovini su i financijska odgovornost i svjesno zaduživanje. Vjerujem da su investicije kao pojam još uvijek nepoznate široj javnosti, ali i mladima koji žele graditi svoju karijeru i budućnost u BiH. Projekat FinLit ima za cilj da pomognemo mladima, roditeljima, zaposlenima i svima koji žele naučiti više o prednostima novca i raspoređivanju vlastitih sredstava.
