• Analitičari smatraju da će smanjivanjem kamatne stope inflatorni pritisak u eurozoni popustiti • Budući da ekonomija već nekoliko mjeseci bilježi znakove oporavka, ECB predviđa i jači ekonomski rast tokom godine pa posljedično do kraja godine i još veće smanjenje kamatnih stopa i to za dodatnih 0,25 baznih poena
Piše: dr. sc. Mirsad ISAKOVIĆ
Ako je cilj efikasno funkcionisanje monetarne unije, onda je potreban jasan i jedinstven proces odlučivanja. Pri tom je potrebno uzeti u obzir želje nacionalnih banaka da zadrže određena ovlaštenja u formulisanju i provođenju monetarne politike. Od formiranja Evropska centralna banka (ECB), pa i danas, zbog prisutnog rizika stabilnosti cijena, djeluje s određenim oprezom. Njeno stalno nastojanje je da se tekuća inflacija ne pretvori u stalni pritisak u Eurozoni. Samo uvođenje eura usložilo je i vođenje zajedničke ekonomske monetarne politike.
RAZLOZI I PLANOVI
Evropska centralna banka (ECB) smanjila je kamatne stope, a predsjednica Christine Lagarde je iznijela razloge za smanjenje te planove šta je još potrebno preduzeti za povratak inflacije na 2% u srednjoročnom periodu.
„Prije dvije godine počeli smo povećavati kamatne stope jer je inflacija bila pretjerano visoka. Danas je stanje bolje, premda određene cijene i dalje znatno rastu, posebno u uslužnim djelatnostima. Povećavanje nikad nije bilo brže, te su naše kamatne stope porasle za 4,5 postotnih bodova za malo više od godinu dana. Djelovali smo energično jer je inflacija porasla na visok nivo te je dostigla vrhunac od 10,6% u oktobru 2022. godine. U uslužnom sektoru, inflacija se, ukupno gledajući, u velikoj mjeri smanjila. Na dobrom je putu da sljedeće godine dođe do stope od 2%, što je naš cilj u održavanju stabilnosti cijena. Smanjenje inflacije omogućava ECB-u da smanji kamatne stope. Zato smo za 0,25 postotnih bodova smanjili ključnu kamatnu stopu koja je devet mjeseci iznosila 4%. Za pojedince će ovo značiti jeftinije zaduživanje, a za preduzeća koja žele ulagati povoljnije kredite. Ovo je vrlo važna odluka u borbi protiv inflacije.
U julu 2022. godine počeli smo povećavati kamatne stope, i to u sklopu faze koju stručnjaci nazivaju pooštravanje monetarne politike. Poslužimo li se analogijom vožnje u automobilu, ta je faza usporediva s pritiskanjem papučice za kočenje. Među razlozima za snažan porast inflacije neopravdana je invazija Rusije na Ukrajinu, zbog koje su skočile cijene energije i hrane. Osim toga, razlog su i veće poteškoće mnogih preduzeća u nabavci potrebne opreme, materijala i rezervnih dijelova, što je otežavalo rješavanje problema koje je prouzrokovala pandemija.
Suočeni smo i sa stvarnim rizikom očekivanja da će se visoka inflacija ustaliti. To bi značilo da bi se preduzeća njom služila za određivanje cijena, a radnici za pregovore o plaći. Inflacija bi tako ostala visoka.
Dakle, morali smo učiniti sve što je bilo potrebno da toj opasnosti stanemo na kraj. Naša je dužnost prema evropskim građanima da održavamo inflaciju niskom i stabilnom. Svjesni smo da su porast inflacije, a zatim i povećanje kamatnih stopa prouzrokovali stres kako pojedincima, tako i preduzećima. Troškovi kredita za preduzeća, te troškovi hipotekarnih kredita znatno su povećani. Sve je poskupilo. No prihodi, tačnije plaće i penzije, nisu pratili to poskupljenje, barem ne u početku.
Preduzeli smo odlučne korake i tako spriječili predug period visoke inflacije. Do septembra 2023. godine inflacija je pala na 5,2%, što je bilo otprilike upola manje od najviše stope zabilježene u prethodnoj godini. Dotad je uglavnom prošla opasnost od visokih inflacijskih očekivanja.
To nam je omogućilo prelazak na sljedeću fazu provedbe monetarne politike, fazu u kojoj nismo mijenjali kamatne stope, odnosno nismo niti snažnije kočili, niti smanjivali gas. Iako smo bili sigurni da kamatnim stopama smanjujemo inflaciju, inflacija je još bila pretjerano visoka. Prerano smanjivanje stopa u tim bi okolnostima imalo učinak suprotan od željenoga. U međuvremenu je ipak ostvaren napredak na mnogim područjima. Stopa inflacije ponovo se upola smanjila i iznosi 2,6%. Na dobrom je putu da se u drugom dijelu sljedeće godine vrati na ciljanu stopu od 2%. Veliki doprinos tome daje naša monetarna politika, čiju smo restriktivnost sad odlučili smanjiti smanjenjem kamatnih stopa.
No uticaj inflacije na ekonomiju još nije neutraliziran. Predstoji nam dug put koji neće biti sasvim lak. Morat ćemo pokazati oprez, predanost i ustrajnost. Kamatne stope morat će ostati restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje dugotrajne stabilnosti cijena. Drugim riječima, moramo još neko vrijeme kočiti, premda manje jako nego dosad.
Sljedeće odluke o monetarnoj politici ovisit će o sljedećim ocjenama: vidimo li i dalje skori povratak inflacije na ciljanih 2%; vidimo li sveukupno gledano, smanjenje cjenovnih pritisaka u ekonomiji, te mislimo li i dalje da je naša monetarna politika efikasna u obuzdavanju inflacije. Na osnovu tih faktora odlučit ćemo kada je vrijeme za daljnje popuštanje.
Ostvaren je veliki napredak, ali naša borba protiv inflacije još nije gotova. Kao čuvari eura, zalažemo se za nisku i stabilnu inflaciju za dobrobit svih Evropljana“, rekla je na kraju predsjednica Christine Lagarde.
RAZLOG ZA OPTIMIZAM
Analitičari smatraju da će smanjivanjem kamatne stope inflatorni pritisak u eurozoni popustiti, na šta su ukazivali i podaci o inflaciji za april, koji su nakon dugo vremena pokazali pad pritiska na cijene usluga. Stope inflacije za usluge još uvijek nisu na željenom nivou. Sami podaci o inflaciji trenutno nisu dovoljni da bi se pretpostavilo da će taj pritisak na cijene nastaviti da popušta, što kretanje inflacije čini veoma neizvjesnim.
S druge strane, upravljanje rastom plaća podstiče očekivanja da će inflacija u budućnosti zaista popustiti. Promjena pravca koja se već može vidjeti, još uvijek je relativno nova, ali analitičari tvrde da najnoviji podaci o povećanju zarada potvrđuju očekivanja ECB-a, kao i da su usklađeni sa postizanjem ciljne inflacije od 2%.
ECB prati veliki niz pokazatelja od kojih je svakako najvažniji „naknada po zaposlenom“. Ovaj pokazatelj govori da rast zarada usporava, kao i da bi mogao biti niži i od aktuelne prognoze ECB-a.
Savjet guvernera ECB-a očekuje da će stopa inflacije fluktuirati u narednim mjesecima i da će pasti tek kasnije tokom godine. Zasad nepostojanje daljnjeg pada stope inflacije ili čak manji rast, ne bi bili prepreka daljem smanjenju kamatnih stopa. Ipak bit će presudno daljnje kretanje pojedinih ključnih pokazatelja, kao što je rast zarada i aktuelni pritisak na cijene. U slučaju pritiska, sigurno je da će fokus biti na promjenama cijena na mjesečnom nivou, a naročito na tome da li popuštaju cijene usluga.
Budući da ekonomija u eurozoni već nekoliko mjeseci bilježi znakove oporavka, ECB predviđa i jači ekonomski rast tokom godine. S obzirom na takvu situaciju, očekuje se još veće smanjenje kamatnih stopa do kraja godine i to za dodatnih 0,25 baznih poena. Tako bi kamatne stope zabilježile brz pad sa trenutnog restriktivnog nivoa. Što se tiče trgovine, zabilježene su neznatne promjene u globalnoj trgovini velikih ekonomskih blokova SAD, EU i Kine. Udio SAD-a se smanjio, dok su Kina i EU uspjele da neznatno povećaju svoj udio. Ipak. pandemija, kao i rat u Ukrajini, pokazali su rizike zavisnosti od autokratskih ražima i drugih lanaca snabdijevanja. Ono što se nameće kao zaključak jeste da EU, sa uspješnim sektorom spoljne trgovine, treba da teži širenju snabdijevanja između dobavljača unutar i izvan EU, kao i da je široka diversifikacija ipak ključna za buduću otpornost trgovine.
TRŽIŠTA NE REAGIRAJU BRZO
Za naše građane i privredu smanjivanje kamatnih stopa od strane ECB-a je važno jer su devizni krediti uglavnom određeni prema Euriboru, na koji neminovno utiče visina referentne kamate ECB-a.
Euribor zavisi dosta od kretanja kamatnih stopa ECB-a i on je već opao. Opadanje je počelo i prije smanjenja, jer se ono očekivalo, a dodatno je nastavljeno nakon što je ECB smanjio referentnu kamatnu stopu. Postavlja se pitanje kako će se manje kamate odraziti na cijene?
Treba biti dosta oprezan i sačekati da se inflacija stabilizuje u ciljnom smjeru. Nije nemoguće da se dogode neki novi poremećaji na međunarodnim tržištima energenata, metala i drugih primarnih proizvoda. Osim toga, treba imati na umu da je smanjivanje kamata ustvari fiskalna politika koja nije ekspanzivna, te da bi bilo važno da plate i penzije ostanu u sadašnjim granicama do kraja godine kako se ne bi formirali troškovni pritisci i previše forsirao rast potražnje. Napominjem da je tržištima potrebno nekoliko mjeseci da reaguju na promjene kamatnih stopa, te da će odluka ECB-a u finansijskim tržištima biti primijećena tek krajem ove ili početkom iduće godine.
Uvijek postoji period od tri do šest mjeseci prilagođavanja finansijskog tržišta novonastalim promjenama. U tom smislu slično bi važilo i za Bosnu i Hercegovinu. Ako bi smanjili kamatnu stopu to bi primijetili u prvom kvartalu naredne godine, jer se odnosi na Euribor. Ako bi se ta komponenta učinila nižom, krediti bi bili jeftiniji. Ovo bi se, naravno, odnosilo isključivo na kredite sa varijabilnim kamatnim stopama.
