Uzroci se naziru a lijekovi traže

Uzroci se naziru a lijekovi traže

Pad izvoza

39
0
PODIJELI

• Kretanja robne razmjene u prvom kvartalu (pad izvoza i povećanje uvoza) uočena su kod svih zemalja Zapadnog Balkana, što ukazuje na uslovljenost robnih kretanja ovih zemalja zbog promjene potražnje na nivou EU, kao glavnog partnera • Ipak, teško se pad izvoza može pravdati samo manjom potražnjom na tržištu EU • Prodaja struje drastično manja a briljira namjenska industrija

Piše: Goran MRKIĆ


Na početku ove godine došlo je do velikog pada izvoza iz Bosne i Hercegovine. Ako se ovaj trend nastavi i u ostatku godine, to bi moglo imati znatan negativni uticaj na ekonomiju naše zemlje.

Kako su iz Vanjskotrgovinske komore BiH kazali za magazin Banke & Biznis, u prvom kvartalu tekuće godine BiH je ostvarila ukupan obim razmjene od 10,9 milijardi KM, što je pad od 2,75 posto odnosno 308,7miliona KM u odnosu na isti period 2023. godine.

Od toga ukupna vrijednost izvoza iznosi 3,95 milijardi KM, što je manje za 560 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je iznosio 6,94 milijardi KM i veći je za 252 miliona u odnosu na prethodnu godinu.

MART UBLAŽAVA STANJE

„Prikazana kretanja robne razmjene u prvom kvartalu (pad izvoza i povećanje uvoza) uočena su kod svih zemalja Zapadnog Balkana, što ukazuje na uslovljenost robnih kretanja ovih zemalja zbog promjene potražnje na nivou EU, kao glavnog partnera. Međutim, ova kretanja razmjene moramo uzeti sa odgovarajućom rezervom, jer je dosadašnja praksa pokazala smanjen obim izvoza i privrednih aktivnosti na početku godine“, navode iz VTK.

U prilog tome, dodaju, govore podaci iz marta mjeseca, gdje su kretanja izvoza značajno porasla i uticala na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita. Dodatno, ključne projekcije za 2024. godinu imaju pozitivan trend i očekuje se rast ukupnog BDP-a, industrijske proizvodnje, te smanjenje inflacije.

„Činjenica je da negativni trendovi u razmjeni utiču na perfomanse privrednih subjekata i mogu imati širok spektar negativnih posljedica na stanje ekonomije i privrede u cjelini. Prije svega, pad prihoda i investicija te ukupne konkurentnosti i povećanje nezaposlenosti. Stoga, potrebno je preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se ublažile posljedice i podstakao oporavak izvoznog sektora“, smatraju u VTK-u.

Ohrabrujuće djeluje smanjenje inflatornih kretanja u BiH i okruženju, čime se zanačajno utiče i na stabilizaciju cijena sirovina i repromaterijala. Projektovane vrijednosti inflacije u ovoj godini kreću se između 2,5 i 3 posto, što je približno željenim ciljevima postavljenim od vodećih ekonomija EU i svijeta. Na ovaj način se tržište stabilizuje i dovodi u ravnotežu, i daje osnov za realno projektovanje privrednih aktivnosti.

Projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda i informacije o rastu EU privrede sa početkom ove godine, a pogotovo oporavak njemačke privrede daju nadu da će i negativna kretanja izvoza BiH sa početka ove godine biti amortizovana, te pozitivno uticati na nivo ekonomske aktivnosti u BiH.

BLAGI RAST UVOZA I PAD IZVOZA

Analiza vanjskotrgovinske razmjene za prvi kvartal 2024. godine ukazuje na blagi rast uvoza od 3,77 posto. U strukturi uvoza najviše dominiraju proizvodi koji nisu nikako ili su u nedovoljnoj mjeri zastupljeni u BiH, pa tako najviše uvozimo naftu i ostale energente, automobile, lijekove, bakarnu žicu i dr.

„Bitno je naglasiti da se veliki dio uvoznih proizvoda (repromaterijala) obrađuje u proizvodnim procesima, dodaje nova vrijednost, te se izvozi prvenstveno na tržište EU. Međuzavisnost i uslovljenost uvozno-izvoznih aktivnosti posebno je izražena u metalskom sektoru, jednom od nosilaca privrede BiH“, ističu iz VTK.

Posmatrano po tržištima, prisutan je povećan uvoz sa većine tržišta zemalja EU, najviše iz Hrvatske 108,87 miliona KM, a sa ostalih tržišta uvoz je povećan najviše iz Turske – 75,37 miliona KM. Smanjenje uvoza u prvom kvartalu tekuće godine zabilježeno je iz Nizozemske, Srbije, Rusije. Generalno, povećanju uvoza u Bosnu i Hercegovinu je najviše doprinio uvoz agroindustrijskog i metalskog sektora.

S druge strane, u prvom kvartalu tekuće godine, Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan izvoz u iznosu od 3,95 milijardi KM, što je manje za 560 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine. Najviše pojedinačno smanjenje izvoza u prvom kvartalu zabilježeno je na sljedećim tržištima:

– Pad izvoza u Srbiju za 26,37% odnosno 145,65 miliona KM

– Pad izvoza u Italiju za 18,53% odnosno 70,91 miliona KM

– Pad izvoza u Hrvatsku za 12,75% odnosno 87,03 miliona KM

– Pad izvoza u Njemačku za 9,37% odnosno 66,51 miliona KM

– Pad izvoza u Austriju za 14,30% odnosno 64,15 miliona KM

„U pojedinim industrijskim granama u BiH primjetna je neodgovarajuća koncetracija ponude, s malim brojem privrednih subjekata. Promjenama na nivou jednog ili izrazito malog broja preduzeća značajno se utiče na ukupnu industrijsku granu i vanjskotrgovnisku razmjenu, što se i desilo u prva tri mjeseca ove godine. Činjenica je da je izvoz smanjen zbog promjena potražnje na nivou EU, ali pad izvoza od 12,41 posto nije rezultat većih sistemskih poremećaja ukupnih izvoznih aktivnosti, nego smanjenja privrednih aktivnosti malog broja preduzeća koja su bila dominantna u izvozu“, naveli su iz Vanjskotrgovinske komore.

Kao što smo naveli, kretanja izvoza ipak treba uzeti sa rezervom jer sadašnja praksa pokazala je smanjen obim izvoza i privrednih aktivnosti sa početkom godine.

IZVOZ STRUJE ZASEBNA PRIČA

Izvor struje je zasebna priča i zaslužuje posebno poglavlje. Naime, izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine u prva tri mjeseca bio je 171,8 miliona KM, što je za 53,3 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Pritom je izvoz smanjen iz oba entiteta. Kada je riječ o Federaciji BiH – izvoz je za tri mjeseca bio oko 70 miliona maraka. To je za 64,2 posto, odnosno za oko dvije trećine manje nego u prva tri mjeseca prošle godine.

Treba naglasiti da je u odnosu na prošlu godinu smanjena vrijednost električne energije na međunarodnom tržištu, što je djelimično razlog smanjenja vrijednosti izvoza, ali je i zima bila mnogo blaža, što je vodilo manjoj potrošnji.

U svakom slučaju, smanjeni prihodi od izvoza odrazit će se na poslovanje elektroprivreda u BiH. Već je najavljeno da će struja poskupjeti za jedan broj korisnika Elektroprivrede BiH. Doduše, do toga zasad neće doći jer je FERK odbio zahtjev Elektroprivrede BiH. No, gubitak će se morati nadoknaditi na ovaj ili onaj način.

Elektroprivreda BiH je prošlu godinu završila sa gubitkom od 140 miliona KM, a ove godine planiraju poslovati pozitivno. Plan o pozitivnom poslovanju zasnovan je na višim cijenama električne energije, pa će se na tome vjerovatno insistirati.

NAMJENSKA INDUSTRIJA – SVIJETLA TAČKA

Jedna od rijetkih industrijskih grana koja je u velikom usponu jeste namjenska industrija, i tome treba posvetiti posebnu pažnju. Izvoz ove industrijske grane za tri mjeseca iznosio je 92,4 miliona maraka. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, to je oko tri puta više u odnosu na isti period prošle godine kada je taj izvoz bio oko 35 miliona maraka.

Kada je riječ o namjenskoj industriji, ove godine smo najviše izvezli u Sjedinjene Američke Države – u vrijednosti od oko 21 milion KM. Slijedi Slovačka sa oko 19 miliona KM i Srbija sa oko 12,5 miliona maraka.

Također, najveći dio izvoza – oko 91 milion KM, odnosi na stavku koja uključuje bombe, granate, torpeda, mine, rakete i sličnu vojnu municiju i njihove dijelove, kao i ostalu municiju i projektile.

Kompanije koje su trenutno lideri ove industrije su Igman Konjic, Pretis Vogošća, Unis Ginex i Pobjeda Technology Goražde, bugojanski Binas itd. Ovo se nadovezuje na lanjske rekordne rezultate naše vojne industrije. Ukupni izvoz lani je bio 241 milion, a godinu prije toga 196 miliona maraka.

Do ovog rasta došlo je, nažalost, najviše zbog rata u Ukrajini, zbog kojeg je povećana potražnja za eksplozivom i municijom, pogotovo onim kalibrima koje proizvode naše kompanije, a koji su kompatibilni sa ukrajinskim naoružanjem.

Ova municija u Ukrajinu uglavnom stiže posredstvom Sjedinjenih Američkih Država i drugih članica NATO-a koje su posrednici u nabavci i isporuci naoružanja Kijevu.

GAVRAN: VIŠE RAZLOGA

Ekonomski stručnjak Igor Gavran kaže za Banke & Biznis da ima nekoliko razloga za pad izvoza na početku ove godine. Jedan je svakako taj što na našim izvoznim tržištima još uvijek situacija nije sjajna, prije svega je to primjer Njemačke, iako se određeni oporavak desio. Samim tim, kako je manja potražnja za našim proizvodima – tako je manji i izvoz. To je jedan faktor.

– Drugi faktor odnosi se na vrijednost izvoza, a to je pad cijena velikog broja proizvoda koje mi proizvodimo, i na čije cijene ne možemo uticati jer se formiraju na svjetskim tržištima. Zbog toga čak i kada izvozimo istu količinu robe, vrijednost izvoza je niža, a onda se pojavljuje naravno i viši deficit, kaže nam Gavran.

Treći faktor je generalno naša loša struktura izvoza i kad je riječ o tržištima gdje izvozimo – jer to je uglavnom samo Evropska unija i regija, vrlo malo izvan tog područja – i kad je riječ o strukturi izvoza gdje vrlo često jedan jedini proizvod, kao recimo električna energija, može drastično promijeniti sliku na bolje ili na gore.

– Tako, kada smo imali vrijeme rekordnih cijena električne energije na svjetskom tržištu i mi smo puno izvozili, naš izvoz je bilježio rast i tada se činilo da se stanje poboljšava generalno. Međutim, to je bio samo jedan proizvod i jedan kratki period. Sad kada je došlo do pada cijena struje, došlo je do pada našeg izvoza, i samim time odmah su ukupni podaci loši, ističe Gavran.

Prema njegovim prognozama za naredni period, ako se ništa suštinski ne promijeni, opet će više sve zavisiti od toga šta se dešava vani nego šta se dešava kod nas. Ako ne poboljšamo i kvalitetno strukturu razmjene, ako ne proširimo područja gdje izvozimo i ostanemo ovisni o Evropskoj uniji i regiji i malom broju tržišta, onda uglavnom malo toga će biti do nas, mada naravno može uvijek pomoći poboljšanje poslovnog okruženja i unutrašnje ekonomske reforme.

– Jedino možemo očekivati nešto kvalitativno bolje i održivije uz puno više ulaganja, puno više proizvodnih kapaciteta u BiH, povećanje naše proizvodnje, i onda bismo imali prostora da budemo konkurentni vani, ne samo u Evropskoj uniji, i onda bismo mogli očekivati nešto bolje. U suprotnom se očekuje možda neka postepena stabilizacija i blagi rast izvoza u budućnosti kako se bude oporavljala Njemačka i druga izvozna tržišta, ali opet sve je to nedovoljno ako mi zavisimo od malog broja proizvoda i malog broja zemalja, zaključuje Gavran.

KOMORA RS: PAD PROIZVODNJE

Iz Privredne komore Republike Srpske za Banke & Biznis su kazali da su ključni razlozi pada obima razmjene u prvom kvartalu 2024. godine u smanjenoj potražnji za izvoznim proizvodima, što je posljedica pada industrijske proizvodnje. Industrijska proizvodnja, u prvom tromjesečju 2024. godine, u odnosu na isti period 2023. godine, bilježi pad od 6,1 posto.  

Ukupan obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom u prvom tromjesečju 2024. godine iznosio je 2,87 milijardi KM i u poređenju sa obimom ostvarenim u istom periodu 2023. godine, smanjen je za 107,56 miliona KM, odnosno manji je za 3,6 posto.

Ostvaren je izvoz u vrijednosti od 1,18 milijardi KM, što predstavlja smanjenje od 173,50 miliona KM, odnosno za 12,8 posto. Uvoz je iznosio 1,69 milijarde KM i veći je za 65,93 miliona KM, odnosno uvoz je povećan za 4,1 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosi 505,47 miliona KM. Došlo je do povećanja deficita za 239,43 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 70 posto, dok je u periodu januar-mart 2023. godine iznosila 83,6 posto.

U pogledu geografske distribucije robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom, u periodu januar – mart 2024. godine, najviše se, od ukupno ostvarenog izvoza, izvozilo u Hrvatsku i to u vrijednosti od skoro 200 miliona KM (16,9 posto) i u Srbiju 174 miliona KM (14,8 posto). U odnosu na isti period 2023. godine, izvoz u Hrvatsku je porastao za 4,3 posto, a izvoz u Srbiju je manji za 25,3 posto.

„Poređenja radi, industrijska proizvodnja u 2023. godini, u odnosu na 2022. godinu, smanjena je za 3,2 posto, tako da su negativni trendovi u industriji zabilježeni i u protekloj godini, a i promet u industriji je u 2023. godini, smanjen za 4,4 posto. Na inostranom tržištu promet je bio manji za 7,7 posto, što je posljedica smanjenja narudžbi inostranih partnera prema domaćim poslovnim subjektima, dok je na domaćem tržištu pad prometa iznosio 0,4 posto u 2023. godini“, rekli su nam iz Privredne komore RS.

U prošloj godini i spoljnotrgovinska razmjena je zabilježila trend pada, što je nastavljeno i u prvom kvartalu ove godine.

„Razlozi negativnih pokazatelja u industriji i prerađivačkoj djelatnosti leže u kontinuiranim kriznim situacijama sa kojima smo intenzivno suočeni od pandemije virusa Covid-19, a koje su dovele do poremećaja i prekida lanaca snabdijevanja, energetske krize, poskupljenja repromaterijala i troškova transporta, visoke inflacije itd. Ove poremećaje prate i stalno prisutni problemi nedostatka radne snage i migracija stanovništva ka zapadnoevropskim zemljama“, navode u odgovoru na naš upit.

Kako ističu, smanjenje izvoza dovodi do pada prihoda, a može uticati i na zapošljavanje i privredni rast, pa je stoga potrebno raditi na jačanju konkurentnosti domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu, diverzifikaciji izvoznih proizvoda i tržišta, poboljšanju poslovnog okruženja za privlačenje stranih ulaganja, te podršci razvoju inovacija i tehnološkog napretka u industriji. Odgovor na ovu situaciju zahtijeva ulaganje u obrazovanje i istraživanje za podsticanje razvoja novih sektora i tehnologija koje bi mogle biti konkurentne na globalnom tržištu.

„Očekuje se da se u toku 2024. godine, poboljša perspektiva razmjene s inostranstvom, kako se oporavi eksterna tražnja, što će podržati i privredni rast, a za bolje rezultate neophodno je kreirati mjere podrške privredi za uvođenje digitalnih rješenja, digitalizaciju i automatizaciju poslovnih i proizvodnih procesa, uvođenje inovativnijih modela poslovanja, nabavku tehnologije i opreme radi prelaska na čistije (zelene) oblike poslovanja i adekvatnijeg i spremnijeg odgovora naše privrede prema zahtjevima koji se odnose na održivo poslovanje i ispunjavanje uslova EU propisa i zahtjeva“, zaključili su iz Privredne komore RS.

CENIĆ: NIKO NIJE ZABRINUT

Pad industrijske proizvodnje nikoga ne zabrinjava, kaže ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić, te naglašava da se pad izvoza ne može pravdati samo manjom potražnjom na tržištu EU.

Industrija u FBiH je jača, izvoznici ne negoduju jer za kvalitetnim proizvodom ipak ne pada potražnja. Međutim, na osnovu podataka u vezi sa zemljama s kojima najviše trgujemo, vidimo da se nešto dešava i u domaćoj proizvodnji. Pad izvoza ne mora značiti da je pala potražnja tamo, možda je pala ponuda kod nas. Neki su zatvorili, neki otpuštali, pogledajte broj blokiranih računa kod CBBiH“, kazala je Cenić nedavno za Avaz.

Nova politička kriza, tenzije, zveckanje oružjem, prijetnje sukobima, sasvim sigurno će dodatno unazaditi ekonomiju u BiH, a život građana učiniti težim.

„Svakoj zemlji treba proizvodnja, ali naši privrednici razmišljaju da li i da okreče, a kamoli da dalje investiraju. Odustaju čak i od kredita. Strane investicije donose nova znanja i tehnologije, ali mene najviše brine pad domaćih investicija, jer svako ulaganje u proizvodnju rezultate donosi dugoročno“, dodala je Cenić.

OBJAVLJENI CJELOKUPNI PODACI ZA 2023.

Na kraju, osvrnimo se i na robnu razmjenu u 2023. godini. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je na sjednici održanoj 13. maja Analizu vanjskotrgovinske razmjene BiH za 2023. godinu, te zadužilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da ove analize dostavlja na kvartalnom nivou.

Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine za 2023. godinu iznosila je 44,47 milijardi KM. Vrijednost izvezene robe bila je 16,70 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe 27,77 milijardi KM, što je dovelo do vanjskotrgovinskog deficita od 11,07 milijardi KM.

U 2023. godini BiH je najviše izvozila električnu energiju, u vrijednosti od 1,06 milijardi KM, a najviše uvozila naftna ulja, osim sirovih, u vrijednosti od 2,40 milijardi KM.

Najviše robe Bosna i Hercegovina u 2023. godini je izvozila u Njemačku (2,68 milijardi KM), Hrvatsku (2,55 milijardi KM), Srbiju (2,09 milijardi KM), Austriju (1,72 milijardi KM), Italiju (1,45 milijardi KM) te Sloveniju (1,36 milijardi KM).

Istovremeno, najviše robe uvezeno je iz Italije (3,87 milijarde KM), Njemačke (3,34 milijarde KM), Srbije (2,83 milijarde KM), Kine (2,63 milijarde KM), Hrvatske (2,10 milijarde KM) te iz Turske (1,54 milijarde KM).

Najveću pokrivenost uvoza izvozom Bosna i Hercegovina je u 2023. godini imala s Austrijom 172,02 posto, što je za 1,54 posto više nego u 2022. godini, Slovenijom 126,32 posto, Hrvatskom 127,65 posto, što je za 27,56 posto više u odnosu na godinu ranije.

Izvoz u zemlje Evropske unije iznosio je 12,19 milijardi KM, što je 7,86 posto manje nego u 2022. godini, a uvoz iz zemalja EU-a iznosio je 16,37 milijardi KM, što je 0,47 posto više u odnosu na 2022. godinu – saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

NAŠI LIDERI IZVOZA I UVOZA

Spomenimo i kompanije koje su najveći bh. izvoznici. Naime, na početku ove godine došlo je do velike promjene u poretku najvećih izvoznika iz Bosne i Hercegovine. Prvi put u mnogo posljednjih godina, poziciju najvećeg izvoznika iz Bosne i Hercegovine preuzela je jedna kompanija iz Republike Srpske – Alumina Zvornik.

Alumina je dugi niz godina pri samom vrhu liste, ali sada je preuzela čelnu poziciju, prema podacima za prvi kvartal, odnosno prva tri mjeseca 2024. godine.

Na drugom mjestu je lukavački GIKIL a slijedi kompanija TT kabeli iz Širokog Brijega, prema informacijama Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Podsjetimo da je najveći izvoznik iz BiH u prošloj godini bio ArcelorMittal Zenica. No, on je sada doživio pad na čak osmo mjesto. Kada je riječ o najvećim uvoznicima u prva tri mjeseca ove godine, listu predvodi Holdina, kćerka firma hrvatskog naftnog giganta INA-e. GIKIL je i ovdje na drugom mjestu, a treća je Optima grupa Banja Luka.