Piše: Borivoje Simić
Pet-šest malih banaka u Bosni i Hercegovini, uglavnom u domaćem vlasništvu, trebalo bi da počnu razmišljati o spajanju u jednu snažnu finansijsku instituciju, a ne da to eventualno učine kada dođu u probleme i kada bude kasno.
U bankarskom sistemu Bosne i Hercegovine dominantnu ulogu igra nekoliko jakih podružnica velikih evropskih banaka koje dominiraju tržištem, dok nekoliko manjih banaka, ponajviše u domaćem vlasništvu, u uslovima bavljenja univerzalnim bankarstvom značajno zaostaje po veličini aktive, obimu kreditiranja, ali i po ostvarenim poslovnim rezultatima.
Nekoliko njih se ustvari bori za opstanak na tržištu.
Nedavni krug spajanja četiri domaće banke u dvije jače institucije (PBS I BOR banka i IKB i Moja banka), koji je dobrim dijelom bio iznuđen kako bi se izbjegli mogući problemi sa ispunjenjem regulatornih zahtjeva pojedinih učesnica u ovom procesu, pokazuje se tek kao prelazno rješenje.
I mada se govorilo kako ćemo ovim dobiti jake domaće banke, a što su sugerisali njihovi novi slogani, činjenica da ove banke i dalje spadaju u male finansijske institucije kojima ne ostaje puno prostora na tržištu na kojem kolo vode etablirane banke u stranom vlasništvu sa značajnom tržišnom snagom, izgrađenim praksama upravljanja rizicima, inovativnošću u pogledu usluga i proizvoda, jakom marketinškom mašinerijom i sigurnošću koju im daje zaleđina njihovih banki-majki.
Skupni podaci preuzeti iz izvještaja Agencija za bankarstvo pokazuju da je devet najmanjih banaka u BiH imalo na kraju 2017. godine ukupnu aktivu od 3,18 mlrd KM, a što je tek 11,6 posto od ukupne aktive bankarskog sektora. Tih devet banaka zajedno ima manju aktivu od Raiffeisena (4,1 mlrd KM) I UniCredit Mostar (5,2 mlrd KM) pojedinčno, banaka koje su se u posljednjih par godina snažno izdvojile u vodeće finansijske igrače na bh. tržištu.
Od ukupno 23 banke, 13 je na kraju 2017. godine imalo aktivu manju od milijardu KM, a čak osam manju od 500 miliona KM, dok je jedna banka – KIB Velika Kladuša – imala aktivu nešto manju od 100 mil. KM. Slična je slika sa profitabilnošću budući da je 12 banaka imalo prošle godine neto dobit manju od milion KM, dok je osam zabilježilo poslovni “višak” manji od 500 hiljada KM.
Na tržištu dominira pet banaka koje drže oko 70% tržišta, kredita i depozita, a što znači da manje banke nisu u stanju da zadobiju masovnije povjerenje klijenata, niti da obezbijede poslovanje sa “dobrim” klijentima, koje uglavnom kupe velike banke…
