Kenan Halilović, Country Lead Printec Group BiH: Nije postojalo bolje vrijeme za...

Kenan Halilović, Country Lead Printec Group BiH: Nije postojalo bolje vrijeme za prihvatanje digitalnog kocepta

Da li je budućnost bankarstva digitalna, opipljiva ili kombinacija ovo dvoje?

437
0
PODIJELI

Printec iz godine u godinu bilježi rast po svim relevantnim pokazateljima: broju korisnika, broju uređaja o kojima se brinemo, broju uposlenika, finansijskim pokazateljima itd. Banke moraju omogućiti klijentima korištenje gotovine kroz digitalne kanale, napraviti jednu simbiozu dva svijeta i izvući nabolje od oba


• Poštovani gospodine Haliloviću, na koji način se Printec pozicionirao na tržištu kao bliski partner u procesu digitalizacije?

– Printec u Bosni i Hercegovini je prethodnih godina napravio značajan progres i de facto se postavio za lidera u digitalizaciji poslovnica banaka na našem tržištu. Zajedno sa bankama koje su prepoznale činjenicu da „digital-first“ nije termin koji važi samo za neka druga tržišta i neke druge kanale uspjeli smo njihovim korisnicima omogućiti jedno novo, personalizirano iskustvo. Rješenja koja je Printec implementirao pokreću najveći broj, tj. oko 62% svih multifunkcionalnih bankomata u državi, sa fokusom na korisnika i njegove bankarske potrebe.

Naravno, biti prvi u ovom segmentu je rezultat investicija koje je Printec ranije poduzeo. Vodeći se našim korporativnim vrijednostima strasti prema poslu, inovativnosti u našim rješenjima i brigom o tome da donesemo pozivne promjene, uspjeli smo da napravimo taj iskorak. Takva razmišljanja i rad neminovno dovode i do rezultata. Printec iz godine u godinu bilježi rast po svim relevantnim pokazateljima: broju korisnika, broju uređaja o kojima se brinemo, broju uposlenika, finansijskim pokazateljima itd. Ono na što smo posebno ponosni su naši uposlenici, moje kolege, koji na svojim plećima nose ovaj uspjeh i ja bih iskoristio ovu priliku da im se zahvalim. Izuzetno mala, skoro nepostojeća fluktuacija uposlenika, uz konstantan rast u svim odjelima kompanije, nam govori da smo na pravom putu. Činjenica je da samo zadovoljni ljudi mogu da daju maksimum od sebe, a to su prepoznali i naši klijenti. Samo od početka 2022. novi klijenti su povećali naš udio za cca 7%, što je na našem tržištu, koje je veoma statično, zaista veliki broj.

DIGITALNI KANALI NISU NEŠTO ŠTO SE RADI AD-HOC

• Možete li se osvrnuti na trenutni stepen digitalizacije finansijskog sektora kao odgovor na potrebe tržišta?

– Možemo reći da nije postojalo bolje vrijeme da banke prihvate digitalne koncepte nego sada. Širom svijeta, a i u BiH vidimo snažni rast i napredak digitalnih kanala koji omogućavaju finansijskim institucijama mnoge prednosti. Prije svega tu je dostupnost, jer digitalni kanali po definiciji rade 24/7, zatim raznolikost, brzina, uštede koje banke i korisnici ostvaruju i, naravno, konkurentnost na tržištu. Ako uzmemo u obzir i pandemijske mjere kroz koje prolazimo od početka 2020. godine, sa sigurnošću možemo reći da je digitalno ono što je sadašnjost i budućnost.

Međutim, digitalni kanali nisu nešto što se radi „ad-hoc“. Potrebno je osigurati konzistentnost kroz sve kanale i jedinstveno iskustvo, bez obzira o kojem kanalu govorimo. Takođe, obzirom na izazove koje digitalni kanali donose, posebna se pažnja mora posvetiti sigurnosti tih kanala koji su stalna meta kriminalaca, te prilagoditi i operacije banke novim okolnostima tj. novim načinima na koji korisnici ispunjavaju svoje bankarske potrebe. Još jedna stvar o kojoj treba razmisliti je ne srljati u „only digital“ način rada koji neki promovišu. Još uvijek imamo veliki broj ljudi koji preferiraju fizički pristup bankarskim uslugama, a statistika pokazuje da u našem dijelu Evrope preko 30% ljudi uopšte nema bankovni račun. To nam govori ne samo o važnosti fizičkih poslovnica, nego i o važnosti gotovine koja i dalje predstavlja primarno sredstvo plaćanja u BiH i regiji. Na kraju, kako bi se adresirale sve ove potrebe, bitno je izabrati pravog fintech partnera. Mi u Printecu smo ponosni na rješenja za izazove o kojima sam ranije govorio, a koja smo implementirali sa bankama u BiH, posebno ona koja uključuju gotovinske transakcije.

NEMA CRNO-BIJELIH SOLUCIJA

• Da li je “cashless” tržište nešto čemu trebamo težiti?

– Sigurno da svijet ide u pravcu ekonomija bez gotovine. Možemo reći da su mnoge zemlje, npr. u Skandinaviji, skoro dosegle taj cilj, ali ako pogledamo svijet kao jednu cjelinu, možemo reći da novac u digitalnoj i fizičkoj formi mirno koegzistiraju. I jedan i drugi pristup imaju svoje prednosti. Na primjer, zamislimo situaciju u kojoj ne postoji keš, a izgubimo svoj novčanik sa karticama ili uređaj na kojem imamo pristup svom računu. Sigurno da bismo upali u veliki problem re-izdavanja, provjera i sl., a da svo to vrijeme nemamo mogućnosti pristupa sredstvima sa svog računa. Sa druge strane, uzmimo samo koliko bi se olakšala borba protiv kriminala i pranja novca kada bi sva sredstva plaćanja bila digitalna. Znamo da je rijetko šta u poslovanju, a i u svijetu generalno, crno ili bijelo. Stoga s pravom postavljamo pitanja šta je sa privatnosti u digitalnom svijetu, zaštitom podataka, sigurnosti, šta ukoliko dođe do pada sistema?

Sjetimo se samo problema koje su pojedine kartične kuće imale sa padom sistema 2018. kada se gotovina pokazala kao odličan back-up. Moramo uzeti u obzir i ličnu percepciju. Mnogi od nas drugačije doživljavaju novac i različito upravljaju svojim novcem koji imaju u novčaniku, u odnosu na onaj koji troše dodirom kartice na POS terminalu ili skeniranjem otiska prsta na mobitelu. Čak je i Fabio Panetta, član Izvršnog odbora Evropske Centralne Banke (ECB), izjavio da „Dokazi sugerišu da bi bez gotovine i trgovci i potrošači, posebno oni s niskim prihodima, bili u znatno težoj situaciji nego sada“.

• Kako Vi vidite tradicionalno bankarstvo jučer, danas i sutra?

– Banke moraju omogućiti klijentima korištenje gotovine kroz digitalne kanale, napraviti jednu simbiozu dva svijeta i izvući nabolje od oba. Kako bi taj kanal bio zaista digitalan, potrebno je omogućiti da korisnici samostalno obavljaju svoje transakcije, bez angažmana uposlenika banke. To korisnicima mogu omogućiti kroz pristup naprednim uređajima nudeći iskustvo na koje su navikli, slično onome na mobitelu ili tabletu. Konzistentnost nije više preferirana nego očekivana, pa tako korisnici žele započeti transakciju na mobitelu, modificirati na računaru, a dovršiti na ATM-u. Tehnologija i samousluga omogućuje financijskim institucijama da preispitaju tradicionalni bankarski model i preraspodijele resurse na kanale s većim povratom na investiciju. Samouslužni uređaji pružaju bolji TCO, jer ne samo da noviji uređaji troše manje energije, već i potiču osoblje da se usredotoči na izgradnju odnosa s klijentima i preuzme više savjetodavne uloge u poslovnici, prodajući proizvode i usluge veće vrijednosti.

Kako bi dodatno ojačali ovu simbiozu, potrebno je u pogon staviti napredne načine rada, poput recikliranja papirnog i kovanog novca na multifunkcionalnim uređajima. Ovaj pristup mijenja kompletnu filozofiju rada donoseći veliki porast u dostupnosti gotovine korisnicima, a istovremeno smanjujući troškove transporta gotovine. Slijedi i mogućnost drugih tipova transakcija kroz isti kanal, kao što su plaćanje računa, povrat rata kredita, transferi, konverzije itd.

Prije samo 5-6 godina smo svoje bankarske potrebe ispunjavali čekajući u redu, a danas kod razvijenih banaka u BiH to možemo 24/7, bez čekanja, bez obzira o kojem tipu transakcije i kojoj vrsti novca govorimo. Ono što je nama u Printecu bitno je da iza svega toga stoji naša tehnologija.