U organizaciji biznis kluba POVELJA, održan je okrugli sto i press konferencija za novinare u Sarajevu.
Povodom cjelokupne ekonomske, društveno političke, sigurnosne krize koja je prisutna u Bosni i Hercegovini, te neadekvatnog odgovora od strane političkih predstavnika vlasti Biznis klub Povelja je danas održao okruli stol i press konferenciju na kojoj su se razmatrali svi do sada “nepoduzeti” koraci od strane nadležnih kako bi se privreda u Bosni i Hercegovini stabilizirala te u konačnici sačuvala radna mjesta.
Teme o kojima je bilo govora na okruglom stolu jeste trenutno stanje u ekonomiji, poskupljenje el. energije – utjecaj na poslovanje, prijedlog Zakona o doprinosima na nivou Federacije BiH, prijedlog Zakona o porezu na dohodak na niovu Federacije BiH kao i kako predstavnike vlasti učiniti senzibilnijim za prijedloge privrednika i ubrzati donošenje potrebnih ekonomskih mjera
Govornici okruglog stola su bili Faruk Hadžić Makroekonmski analitičkar, doktorant na Univerzitetu u Tuzli, te predavač na SSST univerzitetu u Sarajevu, Snježana Korpruner direktorica GS Tvornica Mašina Travnik koja kao izvoznica dobro upoznata sa time koliko lokalna politika ugrožava imidž BiH poduzetnika na inostranim tržištima, Azra Atagić Ćatović vlasnica i direktorica poslovnog portala Akta.ba, te predsjenica poslovnog kluba Povelja i Armin Avdić sa ekonomskog instituta u Sarajevu, kroz konkretne projekte u realnom sektoru sarađivao sa preko stotinu kompanija radieći tržišne analize,poslovna savjetovanja i tako dalje. Moderatorica eventa gospoša Amra Hašimbegović diretkorica GMS d.o.o.
Uvodnom obraćanju gosp. Amra Hašimbegović je istakla „Cilj ovog događaja je izvršiti pritisak na sve nivoe vlasti da pređu sa deklarativnog djelovanja na aktivno, kako bi raspoloživim resursima i budžetima očuvali privredu i radna mjesta. Snažne sigurnosne turbulencije u Evropi građani Bosne i Hercegovine već su osjetili na svojim kućnim budžetima, taj val snažnog uticaja očekuje se da bude veći. Stoga privredni sektor mora djelovati kako privredni opstanak Bosne i Hercegovine ne bi došao u pitanje.“
Azra Atagić-Ćatović je istakla sljedeće „Vlasti nisu pokazale razumjevanje za relani sektor, odnosno novim usvajanjem zakona doprnjet će da poslodavci morati plaćati 75KM više doprinosa na mjesečnom nivou na minimalne plaće.U kompanijama koje imaju veći broj uposlenika to su ogromni troškovi od kojih na koncu niti će radnici ni poslodavci imati koristi. Oporezivat će se dividenta, zatim porez na dobit 10% što će u konačnici se negativno odraziti na strane investicije.“
Faruk Hadžić je istakao„Federacija će napraviti historijsku grešku ako se ne rastereti privreda. U odnosu na 2015.godinu imaju 2 milijarde više prikupljenih prihoda koje mi generalno ne vidimo gdje se sredstva troše. Trenutno politika Federacije nema ekonomske ciljeve.. Za februar mjesec ukupan index iznosi 10,3% inflacije u Federaciji, a podindex hrane 19,5%, a u martu mjesecu je očekivatijoš veći indeks. Od države trebamo očekivati manje oporezivanje dohotka, odreći se dijela prihoda kako bi bh ekonomija opstala i ostala.“
Snježana Korpruner je rekla „Mala i srednja preduzeća su kičma bh ekonomije. Cijena energenata kod nas je ista kako kod konkurenata u Europi, što nas dovodi u istuaciju da mi iz BH nismo konkurentni. Ukoliko ovako nastavimo, mi nećemo imati što ponuditi na europskom tržištu kao izvozne komapnije. Vlast je potpuno u sjenu stavila zakone o obnovljivim energentima, zatim o emisiji CO2 bez kojeg vrlo brzo mi nećemo moći izvoziti u EU jer nećemo moći zadovoljiti standarde koje EU zahtjeva. Porezna opterećenja privrednika čine sve da ćemo na koncu ostati bez dovoljnog broja radnika u BiH.“
Armin Avdić je dodao„Privrednici moraju razmišljati kao političari, kao što oni razmišljaju da što više para ostane u budžetu od kojih privrednici nemaju nikakve koristi. Ovi zakoni će omogućiti u narednih 10 godina dobre prilive bzdžetu, a što privrednicima u konačnici ništa ne znači. Privrednici se moraju ujediniti, razvijati strategiju, analizirati bh stranake, njihove političke programe. Tražiti od njih da predstave ekono0mske ciljeve kako bi im dali podršku.. Reformski zakon o doprinosima i dohodku kako ba oni zovu jeste sve samo to, to je više šminka i alibi. Privrednici moraju biti ujedinjeni oko ideje sačuvanja privredes, svojih biznisa te radnih mjesta. Jedino na taj način mogu i imati snagu u najmanu ruku prisiliti državne upravljačke strukture da rade posao za koji su dobro plaćeni. .“
