U namjeri da doprinesemo širenju vizije o mogućnostima primjene blockchain tehnologije, u ovom i narednom broju objavit ćemo izvode iz doktorskog rada Alme Kratovac koji je sačinjen pod nazivom “Perspektive primjene blockchain tehnologije u turizmu Bosne i Hercegovine“. U ovom, prvom dijelu prezentiramo segment u kojem se ukazuje na potencijal primjene blockchain tehnologije u privrednim granama i javnoj upravi u BiH.
Ocjene i izneseni podaci bazirani su, uglavnom, na istraživanjima i dostupnim dokumentima iz 2022. godine, međutim opredijelili smo se da rad predstavimo upravo zbog činjenice da u njemu prezentirane ideje nisu izgubile na aktuelnosti.
Autor: dr.sc. Alma KRATOVAC
Privreda Bosne i Hercegovine
Blockchain tehnologija predstavljena je kao rješenje s velikim potencijalom u javnom sektoru (www.medium.com, 2022).[1] Ključne karakteristike blockchain-a, poput distribuirane arhitekture, nepromjenljivosti i transparentnosti, mogu biti od koristi za iskorjenjivanje prevara i korupcije u javnom sektoru (Buterin, 2014) (Hou, 2017) (Kshetri, 2017).[2] [3] [4] Korištenjem blockchain tehnologije, svaka transakcija u javnim uslugama može se pohraniti bez mogućnosti manipulisanja. Osim toga, omogućena je veća transparentnost, što može povećati povjerenje u javne usluge.
Javni sektor u Bosni i Hercegovini, u skladu sa Zakonom o budžetu, obuhvata državne organe, opštine (jedinice lokalne samouprave), nezavisna regulatorna tijela, javne ustanove i javna preduzeća u kojima država ili opštine imaju većinski vlasnički udio (www.gsr-rs.org, 2022) .[5]
Smatra se da je javni sektor u Bosni i Hercegovini predimenzionisan, i po broju zaposlenih, i po ukupnim rashodima na zarade, iako “institucije Bosne i Hercegovine su nastavile s uštedama na primanjima i materijalnim troškovima i u 2022. godini, kako se ne bi ugrozila makroekonomska stabilnost zemlje´´. Bruto plate i naknade troškova zaposlenih, ostale na istom nivou kao u 2012. godini, odnosno nastavljena je primjena odluka Vijeća ministara BiH o smanjivanju osnovice na plate za 4,5%” (https://www.mft.gov.ba, 2022).[6]
Upotrebom određenih mjera omogućuje se unapređenje efikasnosti, troškovi smanjenja kroz izvršenje racionalizacije radne snage, a sve se to postiže unutrašnjom reorganizacijom javnog sektora (https://www.mft.gov.ba, 2022).[7]
Unapređivanjem tehničko-tehnoloških kapaciteta, mogu se postići bolji rezultati u poslovanju javnog sektora, sa manjim brojem zaposlenih. To će dovesti do povećanja kvaliteta usluga koje se pružaju u javnom sektoru, a što neizostavno vodi ka većem zadovoljstvu korisnika, kao što su građani, pravna lica, preduzetnici i drugi, a takođe, i do lakšeg djelovanja privrede i podsticanja preduzetničkih aktivnosti (https://www.mft.gov.ba, 2022).[8]
Elektornske usluge koje su horizontalno i vertikalno uspostavljene u državnoj i lokalnoj administraciji smatraju se osnovnim ciljem e-uprave. Te usluge treba da budu okrenute ka korisnicima i dostupne 24 sata 7 dana u sedmici i moraju odgovarati potrebama korisnika svojom brzinom i kvalitetom. Inovativna i prekogranična rješenja za e-upravu, kao i potpuna interoperabilnost tih usluga u e-upravi, kojima treba pružiti maksimalnu podršku, smatraju se nužnim (www.sluzbenilist.ba, 2021).[9]
Razvoj sistema interoperabilnosti u Bosni i Hercegovini je u začetku. Ovaj sistem treba da omogući razvoj i unapređenje e–uprave kroz povezivanje informacionih sistema u jedinstveni sistem. Na taj način će biti premoštene pravno-organizacione i tehničko-tehnološke prepreke (www.sluzbenilist.ba, 2021).[10]
Potencijalne koristi čine blockchain atraktivnim za primjenu u javnom sektoru. Blockchain tehnologija bi mogla dati svoj doprinos unapređenju tehničko-tehnoloških kapaciteta javnog sektora Bosne i Hercegovine, jer svojom brzinom, sigurnošću i transparentnošću može poboljšati kvalitet usluga javnog sekora i povećati zadovoljstvo korisnika. Time bi Bosna i Hercegovina bila prepoznata kao zemlja kojoj su na prvom mjestu korisnici usluga javnog sektora, što bi moglo privući veliki broj stranih investitora, koji traže brzu i efikasnu uslugu od strane državnog aparata.
Za mnoge primjene blockchain-a u javnom sektoru, upravljanje identitetom će biti ključni aspekt. Dakle, blockchain bi trebalo da bude povezan sa sistemima upravljanja identitetom, a to bi moglo ići na štetu nekih drugih pogodnosti, kao što je privatnost. Kontrola identiteta biće jedan od izazova kada bude postojao ogroman broj korisnika. Danas je najčešći način autentifikacije – lozinka (eng. password), međutim evidentna je potreba za sigurnijim rješenjima. Blockchain bi mogao ponuditi rješenje problema autentifikacije, na taj način što bi rješenja koja već postoje u blockchain-u, poput korištenja javnog i privatnog ključa, bila iskorištena za utvrđivanje identiteta.
Za rad javnog sektora baziranog na blockchain-u, vjerovatno, će biti potreban jak bazičani ekosistem digitalnog identiteta, koji se sastoji od velikog broja aplikacija, uređaja i ovlaštenja, koji bi bili na usluzi korisnicima. Tako osmišljen decentralizovani ekosistem identiteta trebalo bi da bude interoperabilan sa centralizovanim nacionalnim sistemom digitalnog identiteta.
Jedna od solucija primjene blockchain tehnologije u javnom sektoru Bosne i Hercegovine mogla bi biti: upravljanje podacima pacijenata u zdravstvenom sistemu. Na blockchain-u bi se skladištile sve informacije o pacijentima na jednom mjestu i bile bi dostupne na transparentan način ljekarima i pacijentima putem mobilne aplikacije. Može se koristiti proof of authority mehanizam za postizanje konsenzusa, putem kojeg bi se podigao nivo sigurnosti i privatnosti medicinske dokumentacije.
Blockchain bi mogao pomoći bolnicama i zdrastvenom sistemu u upravljanju i naplati potraživanja, minimizirajući odbijanja plaćanja i umanjene uplate putem korištenja pametnih ugovora. Takođe, blockchain može poboljšati integritet lanca snabdijevanja lijekovima, povećavajući efikasnost u farmaceutskoj industriji. Lijekovi bi bili praćeni u njihovom lancu snabdijevanja pomoću jedinstvene identifikacije, čime bi bilo eliminisano falsifikovanje lijekova.
Implementacijom blockchain-a u svoj javni sektor, Bosna i Hercegovina bi mogla iskoristiti potencijalne benefite ove tehnologije, kao što su: integritet podataka, kvalitet podataka, transparentnost, izbjegavanje prevara i manipulacija, smanjenje korupcije i povećanje povjerenja, sigurnosti i privatnosti. Povjerenje i transparentnost mogu biti od posebne koristi za Bosnu i Hercegovinu, jer spada u zemlje u razvoju, u kojima postoji veći stepen korupcije, prevara i manjka povjerenja, nego u razvijenim zemljama.
Međutim, ono što raduje, jeste da je Bosna i Hercegovina zemlja koja je prepoznala ekonomski i društveni potencijal informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) i istakla sa kao regionalni lider u oblasti ICT-a (www.sluzbenilist.ba, 2021).[11] U budućnosti, značajna pažnja će biti usmjerena na iskorištavanje benefita modernih tehnologija. Blockchain je, zasigurno, jedna od njih. Za razvoj informacionog društva, neophodno je obezbijediti pravni, organizacioni i tehnički okvir (www.sluzbenilist.ba, 2021).[12]
Digitalna transformacija je neophodna da bi digitalna ekonomija zaživjela u Bosni i Hercegovini. To je veoma zahtjevan i dugotrajan proces. Potrebno je izgraditi tehnološku infrastukturu, uspostaviti regulatorni okvir, unaprijediti edukaciju, a prije svega, obezbijediti informacionu sigurnost. Digitalna transformacija je kontinuiran proces koji se može uspješno sprovoditi sinergijskim djelovanjem javne uprave, obrazovanja i privrede Bosne i Hercegovine (www.digitalnaekonomija.ba, 2021).[13]
Energetika
Tranzicija u Bosni i Hercegovini, i procesi vezani za nju, nisu zaobišli ni enegretski sektor, kao jedan od najvažnijih sektora za razvoj Bosne i Hercegovini. Kao ugovorna strana u Sporazumu o formiranju Energetske zajednice, Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu da sa tokovinama Zajednice uskladi, pored ostalog, i energetski sektor. Na osnovu toga, Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je Strategiju razvoja energetike Bosne i Hercegovine do 2035. godine, u kojoj se, kao strateškom cilju, daje značaj razvoju obnovljivih izvora energije.
U Strategiji se navodi da su tri glavna prioriteta energetske politike: sigurnost snabdijevanja energijom, razvoj konkurentnog tržišta i održivi energetski razvoj. Pored ovoga, u Strategiji se navodi da sektor energetike Bosne i Hercegovine treba da bude otvoren za inostrana ulaganja, kao i privatna i domaća ulaganja.
Od potencijalnih izvora energije u Bosni i Hercegovini, o kojima se govori u Strategiji, akcenat se stavlja na energetski potencijal sunčevog zračenja, kao jedan od vidova obnovljivih izvora energije.
Područje Bosne i Hercegovine, sa više od 2.963,7 MW, ima veoma visok solarni potencijal, koji bi se mogao upotrijebiti za proizvodnju solarne toplotne energije, uz pomoć pasivne i aktivne solarne arhitekture (www.fmjeri.gov.ba, 2021).[14]
Ukoliko Bosna i Hercegovina u budućnosti stavi akcenat na razvoj solarnih sistema, odgovorni subjekti će morati fokusirati svoju pažnju na najbolja rješenja, kako tehnološka, tako i tržišna. U tom smislu, blockchain, kao jedna od inovativnih tehnologija, bi mogla da pruži svoj doprinos u korištenju solarne energije. S obzirom na postojanje ozbiljnog broja sunčanih dana u godini koji su izmjereni na teritoriji BiH u prethodnom periodu, mogao bi se iskoristiti visoki solarni potencijal za zagrijavanje vode putem solarnih kolektora, kao i za zagrijavanje turističkih objekata i domaćinstava, tako što bi se izgradila jedna mikro mreža od međusobno povezanih solarnih panela na krovovima stambenih, poslovnih i javnih zgrada, kao i na krovovima velikog broja domaćinstava.
Ta mreža bi mogla funkcionisati po principu P2P mreže ravnopravnih korisnika, u kojoj bi učesnici između sebe mogli da kupuju i prodaju višak solarne energije. Pored toga, ova P2P mreža bi mogla biti povezana i sa glavnom elektrodistributivnom mrežom i na taj način plasirati višak proizvedene energije po tržišnim uslovima. Složenost ovog distribuiranog sistema zahtijevala bi neka nova tehnološka rješenja, koja bi mogao pružiti blockchain, s obzirom da kod ovakvih sistema postoji veliki broj digitalnih i pametnih uređaja koji stvaraju veliku količinu podataka koje treba brzo i sigurno obraditi.
Iskustva drugih u upotrebi blockchin tehnologije u elektorenergetici, mogla bi poslužiti kao uzor, s obzirom da kod nas za sada nije pokrenut nijedan ogledni projekat.
Poljoprivreda
Sektor poljoprivrede ima višestruku ulogu u ekonomiji Bosne i Hercegovine sa učešćem u BDP-u preko 7%. Poljoprivreda ima značajno učešće u zaposlenosti radne snage, sa skoro jednom četvrtinom ukupnog broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini, imajući u vidu angažovanost radne snage na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima. Poljoprivreda je važna kao osnova cjelokupnog lanca hrane, pored toga, na nju se oslanjaju brojni drugi sektori i važna je podrška razvoju turizma, zatim ključna je za održivi razvoj itd (Agencija za statistiku BIH, 2022).[15]
Poljoprivredno zemljište zauzima više od 50% teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno Bosna i Hercegovina raspolaže sa milion hektara poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivreda je, najvećim dijelom, pretežna djelatnost ruralnog stanovništva i izvor prihoda gazdinstava koja žive na ovom području. Tradicionalna proizvodnja i mala naturalna poljoprivreda su osnovne karakteristike, a prosječno gazdinstvo je veličine 5 hektara (www.mvteo.gov.ba, 2007).[16]
Razvojne mogućnosti poljoprivrede, kao i lanca vrijednosti hrane koji se oslanjaju na nju, su velike: otvaranje novih radnih mjesta, širok prostor za nova znanja i inovativne tehnologije, raznovrsni lokalni proizvodi za podršku turizmu, organska proizvodnja hrane, spajanje proizvodnje tradicionalnih prozvoda i inovativnih tehnologija, itd.
Na međunarodnom tržištu, na kojem je zastupljena masovna poljoprivredna proizvodnja, Bosna i Hercegovina ima određene mogućnosti da bude konkurentna. Zbog toga bi, pored klasičnog načina proizvodnje, usmjerenje Bosne i Hercegovine trebalo biti na proizvodnju visokokvalitetnih tradicionalnih poljoprivrednih i prehrambrenih proizvoda, koji bi bili plasirani na turističko tržište. Mogućnost razvoja poljoprivrede Bosne i Hercegovine na domaćem i inostranom tržištu leži i u usmjeravanju značajnog broja proizvoda u neku od šema kvaliteta, kao što su oznaka porijekla, geografska oznaka, oznaka garantovano tradicionalnih specijaliteta, oznaka sa moje farme, čime će poljoprivreda obezbijediti značajan kanal prodaje, a uporedo s tim, davaće i doprinos prosperitetu turističke ponude (www.vladars.net, 2021).[17]
Blockchain tehnologija, kao jedna od moćnih inovativnih tehnologija, mogla bi dati doprinos poljoprivredi Bosne i Hercegovine, kroz njeno integrisanje u proizvodnju tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda, koji su prepoznatljivi za Bosnu i Hercegovinu, kao i drugih poljoprivrednih proizvoda, pa čak i povezivanjem sa projektom o vizuelnom označavanju proizvoda pod nazivom „Dobro iz Bosne i Hercegovine”.
Upotrebom blockchain-a u ovom projektu, sve informacije o svim proizvodima bile bi na transparentan način vidljive svim učesnicima projekta (proizvođačima, potrošačima, trgovinskim mrežama, veleprodajnim i maloprodajnim objektima, distributerima). Sve informacije bile bi unesene u blockchain mrežu, putem koje bi se moglo pratiti kretanje proizvoda po principu „od njive do stola”. Informacije bi bile nepromjenljive, s obzirom da su upisane na blockchain, što bi doprinijelo sigurnosti u kvalitet i porijeklo proizvoda sa žigom „Dobro iz Bosne i Hercegovine”.
Povjerenje potrošača u kvalitet i porijeklo bosanskih proizvoda podiglo bi se na viši nivo, jer bi prostim očitavanjem QR koda sa etikete proizvoda potrošači mogli da dođu do svih željenih informacija o proizvodu koji nosi žig robne marke „Dobro iz Bosne i Hercegovine”. Takođe, blockchain bi mogao dovesti i do smanjenja troškova proizvodnje proizvoda sa oznakom ove bosanske robne marke, čime bi se povećala slaba konkurentnost bosanskih proizvoda na inostranom tržištu.
Poljoprivreda je usko povezana sa ostalim strateškim privrednim granama, posebno sa turizmom, koje zajedno predstavljaju značajan potencijal za dalji razvoj Bosne i Hercegovine. Sinergija poljoprivrede i informacionih tehnologija, kao što je primjena blockchain rješenja u agraru, mogu značajno povećati efikasnost i unaprijediti proizvodnju hrane.
S obzirom na značajna ulaganja, u bliskoj budućnosti očekuje se poseban doprinos rastu bosanske ekonomije, upravo od sektora poljoprivrede, posebno kroz supstitiuciju uvoza hrane i povećanje izvoza (www.vladars.net, 2021).[18]
Prerađivačka industrija
Analiza Evropske komisije ukazuje na to da svakih 100 novih radnih mjesta u industriji za sobom povlači i novih 60 do 200 radnih mjesta u djelatnostima koje se oslanjaju ili su povezane sa industrijom, stoga je industrija od dugoročnog strateškog značaja i za Bosnu i Hercegovinu (www.vladars.net, 2021).[19]
Industrija je početkom 90-tih imala izuzetno učešće u BDP-u Bosne i Hercegovine. Pod uticajem globalnih promjena, ekonomske krize i deindustrijalizacije doživela je značajan pad, tako da je industrijska proizvodnja u 2020. godini učestvovala sa 11,6%, a prerađivačka industrija sa 13,11% u formiranju BDP-a (Agencija za statistiku BIH, 2022).[20]
I pored malog udjela, prerađivačka industrija je izuzetano važna za BDP, zaposlenost i izvoz ukupne ekonomije, jer po svom obimu ostaje izuzetno važan sektor industrije u Bosni i Hercegovini i na drugom je mjestu, nakon trgovine na malo i veliko po svom doprinosu poslovnom sektoru. Ministarstvo ekonomije Bosne i Hercegovine identifikuje prerađivačku industriju kao jedan od sektora sa potencijalom rasta, izdvajajući industriju prerade boksita, aluminijuma i čelika, te drvne i prehambrene industrije (www.freiheit.org, 2021).[21]
Blockchain tehnologija bi mogla ubrzati i uvećati potencijal rasta u ovim industrijama prerade, tako što bi svojom transparentnošću u realnom vremenu i uštedama troškova unaprijedila održivost preduzeća. S obzirom da preduzeća koja se bave ovom vrstom prerade imaju više nivoa menadžmenta, u kojima je uključen veliki broj ljudi, od krucijalnog značaja je pravovremenost donošenja i sprovođenja odluka, gdje je vremenski razmak između njih sveden na minimum. Ovaj vremenski razmak mogao bi biti smanjen na minimum kroz blockchain tehnologiju i njenu transparentnost u realnom vremenu, putem koje bi vlasnici donosili preventivne odluke i na taj način spriječili kašnjenje u sprovođenju odluka koje su donijeli. Krajnji rezulat bi bilo povećanje efikasnosti, odnosno povećanje produktivnosti i smanjivanje troškova, što bi dovelo do konkurentske prednosti ovih poreduzeća i njihovog boljeg pozicioniranja na tržištu.
Kao primjer gdje bi se u Bosni i Hercegovini i mogla perspektivno primijeniti blockchain tehnologija, uzećemo preradu grožđa u vinarijama i kompaniju Čitluk, kao najvećeg proizvođača vina u Bosni i Hercegovini. U svijetu već postoje dobri primjeri gdje je uspješno implementirana blockchain tehnologija u preradi grožđa. Po uzoru na vinariju Cantina Volpone, italijanskog proizvođača vina iz regije Apulija[22], Plantaže bi mogle, takođe, primijeniti blockchain tehnologiju i njenu transparentnost iskoristiti za garantovanje porijekla i kvaliteta vina po principu „od vinograda do stola”. Na taj način bi Plantaže, i druge vinarije, mogle izraditi sopstvenu ili zajedničku blockchain aplikaciju, koja bi sadržavala sve relevantne informacije i u kojoj bi svaki učesnik mogao provjeriti njihovu istinitost. Tako bi potrošač, očitavanjem QR koda, koji se nalazi na etiketi vinske boce, mogao da provjeri: „lokaciju vinograda u kojem je gajeno grožđe, vrste vinove loze tj. sorte grožđa, fitosanitarne i poljoprivredne tretmane izvedene sa svim koracima i proizvodnim metodama, datum branja grožđa, karakteristike rezervoara za fermentaciju, datum flaširanja gotovog vina, serijski broj, PH vina” (www.freiheit.org, 2021) .[23]
Vjerujem da će u narednom periodu proces reindustrijalizacije omogućiti proizvodne procese zasnovane na savremenim tehničko-tehnološkim dostignućima (možda i blockchain tehnologiji), te diverzifikaciju proizvodne baze u industriji i razvoj novih izvora komparativnih prednosti.
Turizam
Implementacija Blockchain tehnologije u oblasti hotelijerstva
Turizam je izuzetno brzo razvijajuća grana privrede i to ukoliko se posmatra na svetskom nivou. Ukoliko posmatramo činjenicu da turizam obuhvata 10% BDP na svjetskom nivou i da je ostavren prihod od 1,322 bil US$, zaključujemo da predstavlja jednu vrlo rastuću granu koja je i sama pokretač u razvoju i zemalja u razvoju.
U oblasti hotelijerstva, prema podacima koje je objelodanila UNWTO tokom 2022. godine, očekuje se izuzetan rast i to od 3,90 % u odnosu na prethodnu godinu, kao i ostvarenih 170 mil dolara u vidu bruto rezervacija (www.unwto.org, 2022).[24] Rast i razvoj industrije hotela čini ovu granu vrlo zanimljivom ulagačima, imajući u vidu da hotelski prihodi značajno viši od prihoda koji se ostvaruju pojedinačne nekretnine u vlasništvu pojedinaca. Hotel, od momenta kada je otvoren svoju novčanu vrijednost uvećava ukoliko svoje poslovanje bazira na dobrom i sistematičnom poslovanju.
Novčana vrijednost hotela se svake godine uvećava od dva pa do čak osam puta. Različite su situacije, kada je hotel obuhvaćen lancom hotela to predstavlja za njega dodatni motivacioni momenat da poboljša svoje poslovanje, ali i za pojedince, odnosno grupe pojedinaca koji žele da vrše ulaganje u posao hotelijerstva. Savremeni svijet i brzi način života uslovljavanju i oblast turizma i hotelijerstva da primjenjuju na efikasan način informaciono komunikacione tehnologije i to sa ciljem unapređivanja poslovnih procesa, efikasnosti poslovanja, ali i kvaliteta u obezbjeđivanju usluga.
Informaciono komunikacione tehnologije kontinuirano svakog dana doživljavaju svoj rast i to velikom brzinom, što dovodi do toga da tehnička rješenja imaju veoma kratak rok efikasnosti i veoma brzo zastarijevaju (kao što je faks, određeni softver, rezervacija putem telefona i dr). Stoga, implementacija blockchain tehnologije u više segmenata predstavlja optimalno rješenje. Primjena blockchain tehnologije sve više realizuje kod mnogih projekata u svijetu. Hotelijerstvo predstavlja određeni već formirani projekti po principu “start up”, gdje kompanije formiraju i implementiraju ideje. Primjena procesa sadrži formiranje i plasman kriptovalute u sopstvenom režimu u vidu tokena, a koji se predstavljaju kao akcije na tržištu (berze).
Cilj ostvarivanja ovakvog vida projekata je da se trgovinskim postupcima na berzi ili angažovanjem strana koje su zainteresovane stvore novčana sredstva, koja su neophodna za implementaciju projekta. Ovi projekti predstavljaju obezbijeđen stepen decentralizacije, a oblast turizma poznaje projekte WebJet, Concierge.io, Winding Tree. Ovim projektima blockchain tehnologija bi obezbijedila prodaju smještaja koji su na raspolaganju, turističkih aranžmana, obezbijeđenje putovanja i dr. Uprava grčkog ostrva Agistri, koja je realizovala projekat u vidu monetarnog ekosistema kroz plasiranje Nautiluscoina, kriptovalute koja će omogućiti u poslužiti kao moneta pri realizaciji projekta. (Kelly, 2015).[25]
Vršenje investicionih ulaganja u inostranstvu predstavlja jednu od najvažnijih strategijskih modela kojim se obezbjeđuje rast i razvoj same internacionalizacije koju nameće globalizacija. Cilj direktnih investicionih ulaganja predstavlja mnogo dublju asimilaciju u tržišne tokove međunarodnog karaktera u smislu dugoročnog angažovanja kapitala na inostranom tržištu. Kompanija i njeno angažovanje u smislu direktnog investiranja može biti povedeno iz različitih razloga kao što su, na primjer, utvrđivanja koristi koju će imati potrošači i to odnos očekivane i ostvarene, smanjivanja troškova proizvodnje, obezbjeđivanje u uvođenje novih tehnologija je mnogo lakše, poreske mjere su podsticajne, kao i neophodnosti ličnog prisustva prilikom plasmana usluge, naročito u segmentu hotelijerstva.
Hotelska industrija i direktna ulaganja su u posljednjim godina u značajnom usponu. Najčešće se obavljaju razne kupoprodajne aktivnosti, dok su predmet kupoprodaje lanci hotela. Ovi hoteli su najčešće hoteli sa izgrađenim imenom, reputacijom i svoje poslovanje zasnivaju na međunarodnom tržištu. Direktna ulaganja odnose se na različita tržišta, ponajviše Azije i Amerike. Međunarodna kompanija u oblasti hotelijerstva učestvuje u izgradnji hotelskih kapaciteta na osnovu prethodnog istraživanja tržišta i utvrđivanja konkuretnosti te profitabilnosti. Direktan oblik investiranja je i zajedničko ulaganje. Zajedničko ulaganje predstavlja dva ili više subjekta koji zajedničkim sredstvima zaključuju ugovor s ciljem da se implementacijom ugovora obavi određena poslovna aktivnosti, dok je profit i gubitak snose podjednako (Tomović et al, 2019).[26]
[1] Blockchain technology: Redefining trust for a global, digital economy. 2016. URL: https://medium.com/mit-media-lab-digital-currency-initiative/blockchaintechnology-redefining-trust-for-a-global-digital-economy-1dc869593308 (08.08.2019)
[2] Buterin, V., Ethereum White Paper: A next–generation smart contract and decentralized application platform. 2014. URL: https://whitepaper.io/coin/ethereum (08.08.2019)
[3] Hou, H., Op. cit., str. 1-4.
[4] Kshetri, N. 2017. Blockchain’s roles in strengthening cybersecurity and protecting privacy, Telecommunications Policy. URL: https://doi.org/10.1016/j.telpol.2017.09.003 (08.08.2019)
[5] Zakon o reviziji javnog sektora Republike Srpske. URL: http://www.gsr-rs.org/static/uploads/zakon_o_reviziji/zakon_o_reviziji_javnog_sektora_rs_lat.pdf (13.09.2022.)
[6] Ministarstvo finansija BiH. Izvještaj o izvršenju budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za period I – III 2022. godine. 2022. URL: https://www.mft.gov.ba/Content/OpenAttachment?id=3a03a28e-c158-4d8b-8b9a-9387436cf9a8&lang=bs , str. 28 (13.09.2022.)
[7] Ibidem.
[8] Ibidem.
[9] Strategija razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine za period 2017-2021. 2021. URL: http://www.sluzbenilist.ba/page/akt/LhPPM81UcxE= (13.09.2022.).
[10] Ibid., str. 72.
[11] Ibidem.
[12] Ibidem.
[13] www.digitalnaekonomija.ba. 2021. Pandemija ukazala na potrebu brze digitalne transformacije preduzeća u BiH. URL: https://www.digitalnaekonomija.ba/bs-Latn-BA/articles/2/pandemija-ukazala-na-potrebu-brze-digitalne-transformacije-preduzeca-u-bih (13.09.2022.).
[14] www.fmeri.gov.ba. Trogodišnji plan rada federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za period 2022-2024. URL: https://fmeri.gov.ba/media/2240/trogodi%C5%A1nji-plan-rada-2022-2024.pdf (11.09.2022.).
[15] Agencija za statistiku BIH. Bruto domaæi proizvod prema proizvodnom, dohodovnom i rashodnom pristupu. URL: https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2022/NAC_00_2020_TB_1_BS.pdf (13.09.2022.).
[16] MINISTARSTVO VANJSKE IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE ZA BOSNU I HERCEGOVINU 2007. GODINA Godišnji izvještaj o stanju VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BOSNE I HERCEGOVINE. URL: http://www.mvteo.gov.ba/attachments/bs_izvjestaj-iz-oblasti-poljoprivrede-za-bih-2007-godina.pdf (13.09.2022.).
[17] Vlada Republike Srpske. Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2021-2027. URL: https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mps/%d0%bc%d0%b8%d0%bd%d0%b8%d1%81%d1%82%d0%b0%d1%80%d1%81%d1%82%d0%b2%d0%be/Documents/strategija%202021%202027.pdf (13.09.2022.).
[18] Ibidem.
[19] Republika Srpska Vlada.Strategija razvoja industrije RS za period 2021-2027. 2021. URL: https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpp/stratdok/Pages/Strategpolitrazvoja.aspx (13.09.2022.).
[20] Agencija za statistiku BIH. Bruto domaæi proizvod prema proizvodnom, dohodovnom i rashodnom pristupu. URL: https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2022/NAC_00_2020_TB_1_BS.pdf (13.09.2022.).
[21] www.freiheit.org. Redovni ekonomski izvještaj, treći kvartal 2021. 2021. URL: https://www.freiheit.org/sites/default/files/2022-01/rer_qr_2021_bhs.pdf (13.09.2022.).
[22]Radoviæ, N., Matanović, A., Radović, M., Primena blockchaina u industriji turizma, Sinteza 2018 (160-166), International Scientific Conference on Information Technology and Data Related Research, Beograd, Srbija, 2018. URL: http://portal.sinteza.singidunum.ac.rs/paper/622 (13.09.2022.)., str. 164.
[23] Ibidem.
[24] UNWTO Tourism Highlights 2022, 2022, URL: www.unwto.org, (20.06.2022. godine).
[25] Kelly, B. 2015, “Greek island agrees to test digital currency commentary”, URL: www.cnbc.com. (20.06.2022.)., greek-island-agrees-to-test-digitalcurrency-commentary.html.
[26] Tomović, N., Arsić, M., Bodolo, F., 2019, Blockchain – savremen pristup upravljanja kvalitetom poslovanja, URL: https://www.researchgate.net/profile/Nena-Tomovic/publication/337669372_BLOCKCHAIN_-SAVREMEN_PRISTUP_UPRAVLJANJU_KVALITETOM_POSLOVANJA/links/5de4011e92851c836459feb8/BLOCKCHAIN-SAVREMEN-PRISTUP-UPRAVLJANJU-KVALITETOM-POSLOVANJA.pdf (25.06.2022.)
