Preduzetništvo i blockchain tehnologija – Nove prilike

Preduzetništvo i blockchain tehnologija – Nove prilike

154
0
PODIJELI

Autor: mr. Samir NUHBEGOVIĆ

SAŽETAK

Jedan od elementarnih problema za sveobuhvatniju analizu i pristup sistemu malih i srednjih preduzeća, kao i njihovoj interoperabilnosti, je nedostatak kvalitetnijih statističkih i drugih podataka. U Bosni i Hercegovini, sa njenim specifičnim društvenim uređenjem (dva entiteta, Brčko distrikt i 10 kantona) ovaj problem je još izraženiji. Disperzija nadležnosti, regulatorno okruženje i nedostatak efikasnije saradnje i interoperabilnosti je sigurno veliki problem koji direktno utiče na konkurentnost malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini i na regionalnom i na svjetskom tržištu. S druge strane, relativno kvalitetni resursi, kako poljoprivredni, tako i industrijski i uslužni mogu ponuditi konkurentsku prednost Bosne i Hercegovine kroz kreiranje brendova zbog toga što je teško parirati konkurenciji, posebno iz Kine, troškovnim pristupom. Sve razvijene zemlje svijeta su orijentirane u pravcu razvoja preduzetništva i malih i srednjih preduzeća jer su shvatile da su to osnovi daljnjeg razvoja privrede i društva. U skladu s tim, ove zemlje su se opredijelile za sistematsko-razvojnu orijentaciju, koja podrazumijeva jasno strukturiranu podršku razvoju preduzetništava i malih biznisa. (Čizmić E. i Crnkić K. (2012). Strateško preduzetništvo.)

Postoji i niz drugih problema povezanih sa poslovanjem malih i srednjih preduzeća kao što su problemi sa iznalaženjem optimalnih načina finansiranja, angažovanje adekvatne radne snage i sl.

Blockchain tehnologija, kao softversko rješenje specifičnih karakteristika, može direktno uticati na smanjenje navedenih problema na nekoliko načina, dok s druge strane može ponuditi kvalitetnu osnovu za sistematsko-razvojnu orijentaciju, odnosno može poboljšati okruženje i sa mikro i sa makro aspekta.   

UVOD

Bez namjere ulaska u analizu razvoja preduzetničke aktivnosti u Bosni i Hercegovini, cilj je da se predstave mogućnosti primjene blockchain tehnologije u sektoru malih i srednjih preduzeća koje mogu ponuditi efikasnija i efektivnija rješenja postojećih problema. Činjenica je da, na osnovu dostupnih informacija, blockchain tehnologija može imati povoljan direktni uticaj na sljedeće strateške ciljeve koji su proizašli iz opštih principa razvoja iskazanih u dokumentu “Srednjoročni program rada 2019-2021” Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, i to:

pod RB 2. – Unapređenje razvoja konkurentnog ekonomskog okruženja,
pod RB 4. – Povećanje industrijske konkurentnosti,
pod RB 7. – Poboljšanje upravljanja okolišem i razvoj okolinske infrastrukture,
pod RB 8. – Brži i efikasniji poljoprivredni i ruralni razvoj,
pod RB 9. – Razvoj energetskih potencijala, posebno obnovljivih izvora energije,
pod RB 10. – Povećanje mogućnosti za zapošljavanje,
pod RB 13. – Unapređenje zdravstvene zaštite

uz napomenu da bi se ovaj direktni uticaj sigurno povoljno odrazio u većoj ili manjoj mjeri i na ostale strateške ciljeve i to:

  • Uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini,
  • Osiguranje statističkih podataka (blockchain može biti odličan izvor statističkih podataka u realnom vremenu),
  • Konkurentnije ekonomsko okruženje (blockchain može poslužiti kao efikasna platforma za prevazilaženje različitih administrativnih prepreka u poslovnom okruženju).

Ponuđena blockchain rješenja svakako povoljno utiču u određenoj mjeri i na poslovanje velikih preduzeća, ali je fokus na optimalnim rješenjima za poslovanje malih i srednjih preduzeća.

Osnovni problem malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini je nepostojanje neophodnog pravnog i institucionalnog okvira na državnom nivou. Dodatni problem je i da je u zemljama u tranziciji problem nedostatak kapitala i efikasnijih i jeftinijih načina finansiranja preduzetničkih aktivnosti.

Osim rješavanja navedenih problema za koje je nadležna država, sa aspekta malih i srednjih preduzeća je potrebno u cilju rasta izvoza, da ista unaprijede kvalitet i strukturu proizvoda i usluga kako bi postigli veću konkurentnost. S druge strane, mala i srednja preduzeća, radi poboljšanja efikasnosti i efektivnosti, moraju smanjiti troškove poslovanja i poboljšati poslovnost. Moraju naći mogućnost ulaganja u nove proizvode i usluge te pronalaziti i nove načine distribucije i nova tržišta.

Blockchain tehnologija, koja je na svom najosnovnijem nivou nova, decentralizirana računarska infrastruktura koja nudi kreiranje decentralizirane baze podataka koja se koristi i kao distribuirana glavna knjiga evidencije promjena i procesa nudi i određena područja primjene u sferi razvoja malih i srednjih preduzeća.

Svakako je u toku tranzicija u Industriju 4.0 u kojoj je digitalizacija neminovna. S tim u vezi, proaktivan pristup nudi mogućnost pravovremenog iznalaženja optimalnog rješenja u sektoru preduzetništva.

Primjena blockchain tehnologije bi bila moguća na nekoliko načina koji se mogu grupisati u dvije skupine:

1) načini primjene koje bi trebala implementirati država (sa makro aspekta):

a) decentralizovana evidencija privrednih subjekata,

b) platforma za ponudu i potražnju radne snage,

c) berza za emitovanje dionica,

d) platforma za implementaciju dioničarstva zaposlenih,

e) platforma za finansiranje malih i srednjih preduzeća,

f) pametni ugovori (smart contract) u cilju efikasnijeg poslovanja.

2) načini primjene koje mogu implementirati preduzeća (sa mikro aspekta):

a) poboljšanje upravljanja lancima snabdijevanja i

b) efikasniji sistem za upravljanje dokumentima (DMS – Document Management System).

Nije isključeno da primjena blockchain tehnologije, s obzirom da je relativno nova pojava, pronađe svoje mjesto i u nekim drugim elementima poslovanja.

1.) Mikro, mala i srednja preduzeća

Prema Saopštenju Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine pod nazivom “Poslovne statistike” broj 6, objavljeno 20. 12. 2018. godine sa stanjem na dan 30. 6. 2018. godine u Statističkom poslovnom registru (SPR) broj preduzeća po kriteriju “broj zaposlenih” je sljedeći:

– mikro preduzeća (0-9 zaposlenih) je 74,7 %

– mala preduzeća (10-49 zaposlenih) 18,3  %

– srednja preduzeća (50-249 zaposlenih) 6,0 %

– velika preduzeća (preko 250 zaposlenih) – samo 1,0 %.

Razvrstavanje preduzeća prema klasama na osnovu poslovnih prihoda je sljedeće:

– prihodi do 4,00 miliona KM – 90,7 % preduzeća

– prihodi od 4,00 do 20,00 miliona KM – 5,9 %

– prihodi preko 20,00 miliona KM – samo 16 %, dok za

– 1,7 % aktivnih preduzeća podaci o prihodu nisu raspoloživi.

Statistički je ukupno obuhvaćeno 37.587 aktivnih preduzeća koja su podnijela finansijske izvještaje, od kojih je 2.097 registrovano u periodu  01. 01. do 30. 06. 2018.godine i nisu obuhvaćena podacima, dok je 35.490 obuhvaćeno podacima.

Struktura prema klasama po broju zaposlenih u aktivnim preduzećima koja su podnijela finansijske izvještaje

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine – Saopštenje “Poslovne statistike” broj 6.

Struktura prema klasama prihoda u aktivnim preduzećima koja su podnijela finansijske izvještaje

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine – Saopštenje “Poslovne statistike” broj 6.

2.) Blockchain tehnologija

Blockchain tehnologija pravi revoluciju u područjima gdje je centralizacija neprirodna dok je privatnost važna. Svi servisi i usluge povezani sa transakcijama, razmjenom i ažuriranjem podataka čine osnovni mehanizam poslovanja i funkcionisanja ljudskog društva danas. Međutim, najznačajniji problem povezan sa transakcijama je pitanje povjerenja koje se rješavalo posredovanjem treće strane. Najjednostavniji primjer rješavanja problema povjerenja su banke kao treća strana u posredovanju transakcija. Nadzor nad bankama vrši država kroz svoje sisteme nadzora dodajući dodatni značaj faktoru povjerenja. Međutim, osim što ovaj model centralizovanog posredovanja generiše značajne troškove koji utiču na visinu transakcijskih naknada s jedne strane, s druge strane je i značajan rizik gubitka povjerenja zbog različitih faktora.

Blockchain je decentralizovani sistem elektronske knjige koja se kreira sa kriptografskom zaštitom koja stvara siguran i nepromjenjiv zapis bilo koje transakcije vrijednosti bilo da se radi o novcu, robi, imovini, radu ili glasovima.

3.) Glavni sistemski problemi u poslovanju preduzeća

a) Nepostojanje kvalitetnih podataka o preduzećima

Radi uspješnog planiranja razvojnih mjera u budućnosti potrebni su kvalitetni, precizni i ažurni podaci o poslovnim aktivnostima i rezultatima poslovanja. Osim problema prilikom evidencije i registracije preduzeća, dodatni problem je i neažuriranje podataka o neaktivnim preduzećima. Gašenje poslovnih subjekata nije adekvatno obuhvaćeno postojećim sistemom statističkog praćenja. Jedan od razloga je i što se podaci vode u različitim institucijama (npr. u FBiH: Federalni zavod za statistiku, Finansijsko-informatička agencija – FIA, Porezna uprava, registri u kantonima, ministarstvima i jedinicama lokalne samouprave). 

b) Komplikovano i nepovoljno finansiranje SME

U Federaciji Bosne i Hercegovine je 2017. godine donesen Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine koji definiše aktivnosti na strategiji razvoja. Ovim zakonom su definisani izvori finansiranja razvojnih prioriteta. Međutim, potrebno je i sistemsko rješenje za finansiranje preduzeća koja nisu u razvojnim prioritetima, ali im je potrebno finansiranje radi nesmetanog poslovanja. Postojeća rješenja nisu sveobuhvatna jer se oslanjaju na Razvojnu banku Federacije, te na mikrokreditne organizacije koje imaju relativno nepovoljne uslove novčanih pozajmica. Zbog toga je potrebno nači novi, efikasniji i povoljniji način finansiranja malih i srednjih preduzeća.

c) Regrutovanje radne snage

Evidencija radne snage i oglašavanje potreba za radnom snagom su disperzirani na više načina. Osim radne snage u evidenciji zavoda za zapošljavanje na enitetskom ili kantonalnom nivou, postoji i radna snaga koja nije na spiskovima navedenih biroa iz različitih razloga. Zbog toga preduzeća koja trebaju radnu snagu ne mogu se u potpunosti osloniti na navedene zavode. Osim toga, načini oglašavanja su različiti, od raznih portala pa do dnevne štampe. Sve navedeno je razlog da je povezivanje poslodavca sa radnikom potrebne kvalifikacije teže nego što bi trebalo.

d) Investicije u poslovne poduhvate

U Bosni i Hercegovini je primjetan trend da se zbog skupog i prezahtjevnog načina funkcionisanja dioničarskih društava, broj istih smanjuje. Istorijski je dokazano da je dioničarstvo kroz tržište kapitala i investiranje, jedan od najznačajnijih načina ekonomskog rasta i razvoja, ali je već navedeni problem skupog funkcionisanja dioničkih društava razlog zašto određeni broj dioničkih društava mijenja oblik i prelazi u društvo sa ograničenom odgovornošću ili neki drugi organizacijski oblik. Ove okolnosti ne idu u prilog društvu, posebno zbog toga što veliki iznos novca na štednim računima stoji, iako bi se mogao investirati, ali je ponuda dionica i obveznica na tržištu relativno siromašna.

4.) Primjena Blockchain tehnologije – sa makro aspekta (implementacija države)

4.1.) Decentralizovana evidencija privrednih subjekata

Višenamjenska decentralizovana evidencija privrednih subjekata u jednu zajedničku distribuiranu bazu podataka u decentraliziranoj glavnoj knjizi bi omogućila mnoge benefite, jer bi se postigla interoperabilnost i na makro i na mikro nivou. Ova evidencija bi ponudila precizne podatke o privrednim subjektima u realnom vremenu što bi bilo od neprocjenjivog statističkog značaja. Ovi podaci bi se koristili višenamjenski za donošenje strateških odluka. Tačne informacije o stanju u privredi bi mogle poslužiti i za prilagođavanje obrazovanja stvarnim potrebama tržišta radne snage.

Navedena softverska blockchain platforma bi mogla ponuditi i mogućnost jednostavnijeg pronalaženja poslovnih partnera, međusobnu evaluaciju pouzdanosti i poslovne sposobnosti u cilju podizanja kvaliteta ponude na tržištu. Kreiralo bi se okruženje koji bi ponudilo i formiranje klastera na osnovu podataka u bazi.

Informacija o klasterima iz Godišnjeg izvještaja o razvoju BiH u 2017. objašnjava da:

“Mnoga preduzeća sama za sebe nisu u mogućnosti da izađu na velika tržišta i budu konkurentna na istim, njihovim uvezivanjem smanjuju se troškovi poslovanja, povećava se produktivnost s kojom će preduzeća biti konkurentnija, te imaju lakši pristup tržištu i veće mogućnosti za saradnju. Udruživanjem malih i srednjih preduzeća u klastere (koncentracija međusobno povezanih kompanija, specijaliziranih snabdjevača, pružaoca usluga, savjetodavnih, naučnih i drugih institucija u određenom sektoru) jača njihova konkurentnost. U BiH i dalje je nedostatak u razvoju klastera nedovoljna razvijenost i povezanost članova (tj. preduzeća) ali i slaba saradnja sa istraživačko – obrazovnim ustanovama. Zemlje EU polaze od toga da su klasteri u velikoj mjeri ključni za povezivanje i jačanje high-tech inovacija i transfera tehnologija a u isto vrijeme jačaju konkurentnost i ekonomski rast u zemlji. U BiH u zadnje dvije godine došlo je do razvoja klastera i osnivanja novih klastera. Prema anketama Svjetskog ekonomskog foruma o ocjeni razvijenosti klastera, može se reči da je došlo do pomaka u razvoju klasterizacije u BiH gdje je vidljivo poboljšanje rang pozicije sa posljednjeg mjesta u 2013. godini do 92. mjesta od 137. zemalja u 2017. godini. Poticanje na klasterizaciju pomaže manjim preduzećima (firmama) da opstanu i budu konkurentniji kako na domaćem tako i na inostranom tržištu.

Blockchain platforma bi sigurno poboljšala okvir za funkcionisanje klastera zbog bolje interoperabilnosti preduzeća, vlasti i istraživačko-obrazovnih ustanova.

Vremenom platforma može biti i izvor informacija za efikasnije strateško planiranje koje će imati bolju polaznu osnovu za kreiranje profitabilnog poslovnog poduhvata. Ove okolnosti bi dovele do toga da se dodatno smanji nivo kontroliranog rizika generisanja i implementacije određenog poslovnog poduhvata. Blockchain platforma može ponuditi precizniju i sveobuhvatniju informaciju o proizvodima i uslugama za kojima je povećana potražnja. Ove informacije mogu poslužiti i državi da ciljanim poticajima poboljša efikasnost sistema u cjelini. Sve navedeno bi značajno minimiziralo rizik neuspjeha u takvom poslovnom poduhvatu. Kvalitetne informacije bi olakšale operativno uspostavljanje i vođenje određenog biznisa, jer bi se uspostavila efikasna kompatibilnost makro i mikro aspekta procesa poduzetništva. Osim toga, te informacije bi smanjile oskudicu dobrih prilika i ideja. Zatim, može promijeniti pristup preduzetništvu na način da se poslovnom poduhvatu može pristupiti reaktivno, radi popunjavanja praznine u poslovnom okruženju. Svakako da kvalitetne informacije mogu smanjiti stopu neuspjeha poslovnih poduhvata.

Blockchain bi u ovom slučaju mogao poboljšati okvir za inventivnije preduzetničko razmišljanje, a odnosi se na kreativnost, sistemski pristup problemu, proaktivnost i implementaciju ideja. Olakšavajuća okolnosti bi bila da bi partneri već bili poznati, kao i potrebni kapaciteti za implementaciju poduhvata što bi olakšalo razvijanje poslovnog modela.

         4.2.) Platforma za regrutovanje radne snage

Uspješnim dogovorom različitih nivoa vlasti bi se mogla kreirati blockchain platforma za regrutovanje radne snage. Poslodavci bi svoje zahtjeve iskazivali u skladu sa dogovorenim standardima, a radnici koji traže posao bi oglas za posao dali na istoj platformi. Ovo rješenje bi premostilo sve postojeće trenutne probleme po pitanju interakcije između poslodavaca i radnika koji traže posao. I poslodavci i radnici bi se mogli osloniti na geografsku odrednicu u traženju posla bez obzira na entiteske ili kantonalne granice. U Izraelu je u januaru 2019.godine pokrenuta platforma pod nazivom “bitJob” (link: https://bitjob.io) sa ciljem da poveže potencijalne radnike sa poslodavcima na blockchain platformi. Poslodavci kojima trebaju radnici jednostavno postave zahtjeve na platformu. Iako je ova platforma prvenstveno namjenjena studentima, ipak dokazuje da je ovaj pristup regrutovanja radne snage sasvim nova, realna i efikasna mogućnost.

4.3.) Blockchain berza za emitovanje dionica

Oko 11 milijardi konvertibilnih maraka je na štednim računima u Bosni i Hercegovini. Prostor za investiranje u poslovne poduhvate i/ili u obveznice je veoma ograničen. Veliki troškovi emisije dionica su razlog da je broj dioničarskih društava veoma mali, a i emisija obveznica je relativno skromna. Blockchain tehnologija nudi mogućnost emisije dionica i obveznica na distribuiranoj glavnoj knjizi uz veoma male troškove. Ovaj pristup bi omogućio da se jednostavnije i jeftinije investira u poslovne poduhvate. Osim toga, postojeći organizacijski oblici društava sa ograničenom odgovornošću bi mogli iz određenih razloga promijeniti organizacijski oblik u dioničko društvo. Neporicljivost zapisa u distribuiranoj knjizi bi garantovala investitoru neosporan dokaz o učešću u vlasništu određenog preduzeća.

4.4.) Platforma za implementaciju dioničarstva zaposlenih

Dioničarstvo radnika kao način uzajamne sprege, kako za poslodavca, tako i za radnika nudi višestruke koristi. Međutim, kao i svaka mogućnost, tako i ova nosi određena ograničenja. Postoje različiti modeli dioničarstva radnika, kao dopunski penzioni fondovi (ESOP i 401(k) plan) ili druge vrste specifičnih dionica kao što su konvencionalne dioničke opcije, dioničke opcije sa premijskim cijenama i ograničene dionice. Osim navedenih, postoje i još dva načina u kojima se vlasništvo nad dionicama ne prenosi na radnike. Model SARs (Stock appreciation rights) daje pravo radnicima da prime bonus, odnosno novčanu naknadu u iznosu za koji je uvećana vrijednosti dionica preduzeća. Isplate se najčešće isplaćuju u novcu, ali mogu i u dionicama ili kombinovano. Drugi model su tzv. Fantomske dionice koje su naknada ključnim radnicima zbog rasta vrijednosti preduzeća, ali bez stvarne podjele vlasništva. Ključni elementi za odabir najoptimalnijeg modela u Bosni i Hercegovini su pitanja veličine pravnog lica koje bi moglo emitovati dionice, troškova pojedinih modela dioničarstva radnika i raspon emitovanja u odnosu na vrijednost preduzeća. Za pravna lica koja kotiraju na berzi je poznata tržišna vrijednost dionica. Međutim, za pravna lica koja bi plasirala udio u vlasništvu radnicima bi trebalo odrediti način periodične procjene vrijednosti preduzeća kroz troškovno prihvatljiv način, posebno u slučajevima manjih pravnih lica. Drugo rješenje bi bilo da se koristi knjigovodstvena vrijednost dionica.

4.5.) Platforma za finansiranje malih i srednjih preduzeća

Centralna banka Hong Konga, poznatija kao Monetarna vlast Hong Konga (HKMA – Hong Kong Monetary Authority) je pokrenula svoju platformu za trgovinu finansijama. Platforma, nazvana eTradeConnect (Link: https://www.etradeconnect.net), prvi put je najavljena u oktobru 2017. godine. Razvijena je u saradnji sa dvanaest glavnih banaka u Hong Kongu. Nova blockchain platforma za trgovinu finansijama je dizajnirana da smanji rizik od prevara, uz povećanje transparentnosti poslovanja, operativne efikasnosti i produktivnosti u trgovini finansijama. Omogućava malim kompanijama da jednostavno daju svoje podatke velikim bankama i dobiju pristup istom finansijskom mehanizmu koji koriste veće kompanije.

Iz navedenog primjera je očito da je značaj omogućavanja pristupa finansijama za mala i srednja preduzeća ogroman, posebno u Bosni i Hercegovinu u čijoj ekonomiji 99% čine mala i srednja preduzeća.

4.6.) Pametni ugovori (smart contract) u cilju efikasnijeg poslovanja

Pametni ugovori postaju važan dio koji pomaže poslovanju na globalnom nivou. Ova tehnologija može rasteretiti kompanije od suvišne birokratije u poslovanju. Iako je poslovanje sve prisutnije na globalnom planu, postoje određene granice koje se ne mijenjaju tako jednostavno. Zakonska regulativa i način njene primjene je različit od države do države i međunarodni biznis se nepotrebno komplikuje. Zbog riješavanja komplikacija potreban je angažman na pripremi i provođenju ugovora u skladu sa različitim zakonskim odredbama. Zbog pametnih ugovora nastaje alternativni globalni sistem koji je i efikasniji i jeftiniji. Ovaj sistem pametnih ugovora radi na isti način bilo gdje u svijetu, a njegovo funkcionisanje je gotovo nemoguće ometati. Nepodmitljivi su i u mnogim slučajevima se automatski provode putem softvera zasnovanog na Blockchain tehnologiji i zbog toga se sa podacima ne može manipulisati.

5.) Primjena Blockchain tehnologije – sa mikro aspekta (implementacija preduzeća)

5.1.) Poboljšanje upravljanja lancima snabdjevanja i dokaz porijekla

Blockchain može stvoriti neospornu transparentnost u lancu snabdjevanja. Evidencija transakcijskih podataka tokom lanca snabdjevanja i uspostavljanje nepromjenjive evidencije o porijeklu nudi potencijal za praćenje proizvoda od nastanka do skladišta. Poboljšanje u lancima snabdjevanja ne samo što može izbaciti posrednike, već može dovesti i do automatizacije. Pametni ugovori implementirani u lancima snabdjevanja mogu lako upravljati zalihama, upravljati narudžbama itd. Osim toga, mogu evidencijom u distribuiranu glavnu knjigu kreirati dokaz porijekla. Ova mogućnost bi se mogla primjeniti za bilo koji brendirani proizvod i nestalo bi sumnje koja se kod kupaca javlja s vremena na vrijeme pri ovim kupovinama jer nemaju potpunu garanciju da kupuju zaista originalan, brendirani proizvod. Kreiranjem bosanskohercegovačkog brenda čiji bi dokaz porijekla bio evidentiran na navedeni način, mogla bi se povećati vrijednost brenda.

Dodatna korist u upravljanju lancima snabdjevanja kroz blockchain je da nema potrebe za posrednicima. Posrednici su do sada bili neophodne strane u upravljanju lancima snabdjevanja (SCM – supply chain management). Proizvođači, špediteri i trgovci na malo nisu imali mogućnosti da se međusobno pronađu bez pomoći centralnog čvorišta kontakata kojim upravljaju brokeri ili drugi posrednici. U zamjenu za pristup ovim vezama, sve zainteresovane strane su plaćale značajne naknade centralnim brokerima koji su kreirali veze. Poboljšanje stanja u svijetu SCM-a bi trebalo da učini sistem koji zamjenjuje neefikasni, fragmentirani broker model. Ovaj novi sistem je digitalna platforma koja će im omogućiti da pronađu jedni druge bez posrednika.

5.2.) Sistem za upravljanje dokumentima (DMS – Document Management System)

S obzirom da vlada Dubaia planira da do 2021.godine postane potpuno funkcionalna bez papira, odnosno da sva dokumentacija bude pohranjena u distriburanoj glavnoj knjizi sigurno je da bi se ta mogućnost mogla primjeniti i u poslovanju preduzeća.

Smart Dubai Office (https://www.smartdubai.ae) je vladina kancelarija zadužena za transformaciju Dubaija u smartcity. Izbacivanjem papira iz upotrebe ukinuće se više od milijardu komada papira koji vlada koristi za funkcionisanje svake godine. Osim funkcionalnosti, nesumnjiv je uticaj i na životnu okolinu.

Ovaj koncept bi osim ekoloških i funkcionalnih poboljšanja sigurno povećao i efikasnost poslovanja jer bi se postiglo smanjenje grešaka i poboljšanje usklađenosti što bi se direktno odrazilo na povećanje prihoda.

ZAKLJUČAK

Blockchain tehnologija kao osnova za primjenu u poboljšanju i makro i mikro okruženja može ponuditi efikasnija rješenja od postojećih. Očito je da je praćenje poslovanja malih i srednjih preduzeća i njihovog uticaja na BDP izuzetno važno. Zbog toga je pokretanje višenamjenske Blockchain platforme kao izvora preciznih podataka od izuzetnog značaja. Uz efikasniji način pokretanja malih i srednjih preduzeća, sigurno je da bi se kreiralo okruženje koje može značajno pomoći podizanju nivoa konkurentnosti cjelokupne privrede. Prikupljeni podaci mogu uticati i na pristup edukaciji nove radne snage za kojom je iskazana potreba. Sve navedeno će omogućiti bolju kreativnost i inovativnost, povećati efikasnost i na kraju postići viši nivo dodatne vrijednosti. Osim toga, platforme za regrutovanje radne snage, emisiju dionica, upravljanje lancima snabdjevanja, svaka na svoj način može povoljno uticati da se proizvodi i usluge iz Bosne i Hercegovine brendiraju i kao takvi dobiju posebnu dodatnu vrijednost na tržištima. Zbog svega navedenog ne treba čekati.

Literatura i izvori:

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Jedinice Statističkog poslovnog registra Stanje 30.06.2018. dostupno na: http://www.bhas.ba/saopstenja/2018/SBR_01_2018_Y1_0_BS.pdf

dostupno na: www.dep.gov.ba/razvojni_dokumenti/izvjestaji/Archive.aspx

https://bitjob.io