Prezentacija studije „Potencijal zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u post-kovid periodu“

Prezentacija studije „Potencijal zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u post-kovid periodu“

22
0
PODIJELI

U prostorijama Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine održana je prezentacija studije „Potencijal zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u post-kovid periodu“ kojoj su prisustvovali predstavnici relevantnih ministarstava, agencija i institucuja svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Studija je rezultat zajedničkogt rada eksperata Projekta partnerstva komora zapadnog Balkana i VTK/STK BiH i Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Studija je procijenila pitanja – mogu li ekonomije Zapadnog Balkana imati koristi od ovih potencijalnih promjena u globalnoj proizvodnji, i ako da, kako bi se to moglo postići?

Odgovor na prvo pitanje nesumnjivo bi bio DA, ekonomije Zapadnog Balkana svakako mogu imati koristi od mogućih promjena u globalnoj proizvodnji u narednim godinama.

Ekonomije zapadnog Balkana dolaze kao prirodan izbor za blizinu – geografski su blizu Nemačke (i Zapadne Evrope uopšte), i imaju najniže troškove proizvodnje u celoj Evropi.

Međutim, kako bi u potpunosti imao koristi od ovih vjerovatnih razvoja, analiza sugeriše da će zapadni Balkan možda morati promijeniti narative oko svojih ekonomija, od destinacije koja nudi niske troškove za investitore, do destinacija koje nude visok kvalitet.

Očigledno je da zemlje ZB moraju da promene strategiju za privlačenje stranih investitora i njihovo zadržavanje na teritoriji zapadnog Balkana.

Kako bi se povećala atraktivnost zapadnog Balkana kao destinacije za ulaganja, strategija bi mogla biti da se gleda dalje od jeftine radne snage i niskih poreza. Ekonometrijska analiza koja je sprovedena jasno govori u prilog tome.

Nijedan intervjuisani investitor nije istakao poreze ili plate kao prepreku za ulaganje na zapadnom Balkanu, ali su se mnogi od njih požalili da je kvalitet radne snage niži od očekivanog, da su institucije slabe, da obrazovanje treba poboljšati.

Poboljšanje kvaliteta radne snage pretpostavlja unapređenje obrazovnog sistema.

Kako bi se povećala privlačnost za investitore kao ekonomske lokacije, obrazovni sistemi u ekonomijama zapadnog Balkana bi imali koristi od reformisanja i modernizacije.

Usko povezana sa kvalitetom radne snage je i njena dostupnost, koja zbog emigracije postaje problem na zapadnom Balkanu.

Kompanije smatraju da je stručno obrazovanje koje se pruža u saradnji sa kompanijama veoma važno i to je šansa za naše privrede.

Zabilježili smo stidljive pokušaje stručnog osposobljavanja u ZB i ovo je sigurna šansa za ZB!

Upravljanje je još jedna stvar koja se pokazala važnom za ulaganja na Zapadnom Balkanu.
Ekonometrijska analiza je pokazala da su efikasnost vlade, kvalitet regulative i vladavina prava značajne determinante SDI na zapadnom Balkanu, dok su istraživanja kompanija istakla važnost političke stabilnosti.

Ako ekonomije zapadnog Balkana namjeravaju da se pojave kao atraktivne destinacije za SDI u svijetu nakon pandemije, poboljšanje upravljanja je ključni faktor.

Infrastruktura se takođe čini veoma važnom, kako prema ekonometrijskoj analizi, tako i prema anketama kompanija, ali je situacija sa infrastrukturom još složenija.
Što se tiče programa beneficija koje pružaju vlade zapadnog Balkana, analiza je pokazala da se investitorima sviđaju.

Studija potvrđuje da bi ekonomije zapadnog Balkana mogle imati interes da pokušaju da razviju zajedničku regionalnu strategiju za privlačenje stranih investitora, pružajući isti, ili barem sličan, tip podsticaja.

Ključna formulacija je da se ne smatramo konkurentima, već da razmišljamo kao o regiji u kojoj imamo više šansi za uspostavljanje bliskog lanca vrijednosti u budućnosti.

Još jedan aspekt nearshoringa koji se rijetko spominje, ali ova studija ga ističe:

Korist od nearshoringa ne odnosi se samo na privlačenje većeg broja stranih kompanija, već znači i da domaće kompanije dobijaju najviše što mogu od prisustva ovih kompanija u svojim zemljama.

Očigledan potencijalni prvi korak koji treba učiniti je pokušati uključiti domaće kompanije u lance nabavke stranih kompanija, tako što će strane kompanije učiniti da više koriste domaća dobra i usluge. Vlade zapadnog Balkana to već pokušavaju da urade, ali bi se ti napori mogli pojačati.
U tom smislu posebno su korisni događaji poput sajmova, poslovnih samita i drugih sličnih skupova, na kojima bi se domaće i strane kompanije mogle upoznati, a eventualno i započeti zajednički rad.
Vlade, agencije za promociju investicija, komore i drugi relevantni subjekti imaju svoju ulogu u tome i mogli bi sistematičnije organizovati događaje, na kojima će domaće i strane kompanije imati priliku da se sastanu i počnu sarađivati.

Saradnja domaćih i stranih kompanija ne znači samo prodaju domaćih kompanija stranim kompanijama. Saradnja može imati i druge oblike, kao što je razmjena znanja i informacija, zajednički razvoj proizvoda, zajedničko lobiranje za cilj od zajedničkog interesa itd.
Sa stanovišta privatnog sektora ova tačka je veoma ključna, ali se obično previdi kada govorimo o ovoj temi.
Izgradnja i održavanje dobrih odnosa sa stranim investitorima je od izuzetnog značaja I usko je vezano za ugled ekonomije i regiona u cjelini.

Ekonomije zapadnog Balkana bi takođe mogle pokušati da više iskoriste potencijale koji proizilaze iz regionalne saradnje i integracije i „Zajedničkog regionalnog tržišta“, kada je u pitanju lokalni i regionalni izvor.
Preporuke su ovdje, zasnovane na temeljnoj analizi, dostupnim podacima i mišljenju i stavovima privatnog sektora.

Glavna poruka je da svi akteri, identifikovani u studiji, trebaju krenuti naprijed jer je očigledno da za vrijeme i nakon pandemije svijet više neće biti isti.

Studija