Radovan Bajić: Bankarski sektor BiH je u dobroj kondiciji

Radovan Bajić: Bankarski sektor BiH je u dobroj kondiciji

Predsjednik Uprave NLB Banke a.d. Banja Luka

389
0
PODIJELI

Uprkos svim problemima, NLB Banka a.d. Banja Luka je i prošle, kao i svih prethodnih godina, imala pozitivan poslovni rezultat Bolja epidemiološka situacija i rast privredne aktivnosti su pretpostavka za povećanje poslovne aktivnosit banaka i bolje rezultate banaka Banke i Fintech kompanije će ostvariti saradnju na obostranom interesu, pri čemu će banke imati vodeću ulogu


Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ

• Poštovani gospodine Bajić, da li ste i u kojoj mjeri zadovoljni okvirnim poslovnim rezultatima NLB Banke Banja Luka u prvoj polovini ove godine?

– Sigurni smo da će rezultati poslovanja NLB Banke Banja Luka u ovoj godini biti bolji nego u prethodnoj. Zadovoljni smo što smo u mogućnosti da budemo dio rješenja za uspješno prevazilaženje problema koje su eventualno imali naši komitenti kao posljedicu pandemije. Aktivno radimo sa komitentima iz segmenta stanovništva, države i privrede kreirajući rješenja u skladu sa realnim mogućnostima i potrebama. Očekujemo mnogo bolje poslovne rezultate poslovanja privrede Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u ovoj godini.

• Možete li nam reći čemu ili kome možete zahvaliti za ostvarene rezultate Banke čiju Upravu predvodite?

– Dobri rezultati ostvaruju se na jednostavan način, posvećenim i odgovornim radom uz dugoročnu viziju. Zahvalnost ide prije svega mojim saradnicima koji su svojim posvećenim radom i odnosom prema poslu bili kreatori naših rezultata. Uspjeh smo ostvarili kroz naš odnos prema komitentima koji su uvijek bili u fokusu, i koji su bili naši ambasadori u promovisanju proizvoda i usluga Banke.

Naš većinski akcionar je NLB Ljubljana, koja predstavlja regionalnog lidera, poznavaoca tržišta i potreba komitenata ovog regiona. Imali smo sreću da od akcionara možemo preuzimati standarde, tehnologiju i znanja, što je bitan faktor za poziciju koju Banka danas ima. Naša saradnja sa svim bankama članicama Grupe ima takođe pozitivan uticaj na razvoj Banke, brže promjene i kvalitetnu implementaciju inovacija u bankarstvu.

Sve to je rezultiralo da NLB Banka Banja Luka u poslednjih 10 god. ima prosječan godišnji prinos na kapital (ROE) 15% i prinos na akciju preko 30%.

KONTINUITET JE NAJVEĆI IZAZOV

• Jasno je da tek predstoji svođenje polugodišnje računice, međutim vjerujemo da se već može govoriti o približnim pokazateljima poslovanja u sektoru bankarstva. Kako oni, po Vama, izgledaju?

– Rezultati poslovanja bankarskog sektora BiH u prvom kvartalu tekuće godine pokazuju blagi oporavak i poboljšanje aktivnosti u odnosu na prošlogodišnje. Zabilježen je rast kredita, depozita i kapitala banaka. Kao posljedica pada kamatnih stopa dolazi do smanjenja kamatnih prihoda, pa tako i do pada finansijskog rezultata.

Zbog sve bolje epidemiološke situacija i povećane privredne aktivnosti, stvaraju se pretpostavke za povećanje poslovne aktivnosti banaka, i samim tim ostvarivanje boljih rezultata.

• Za proteklih 15 mjeseci pandemije profiti banaka osjetno su opali. S obzirom na činjenicu da će se loša situacija produžiti znatno duže nego što je isprva očekivano, šta mislite do kada bankarski sistem Bosne i Hercegovine to može podnositi i ostati stabilan?

– Kao i za druge poslovne subjekte, najveći izazov za bankarski sektor predstavljalo je ostvarivanje kontinuiteta poslovanja, uzimajući u obzir zaštitu zdravlja zaposlenih, komitenata, kao i obezbjeđivanje epidemioloških uslova koje propisuju nadležni organi.

I u uslovima pandemije banke su pokazale vrlo visok stepen odgovornosti, i bile spremne da ostvare kontinuitet poslovanja. Imali smo samo povremeno skraćivanja radnog vremena i kratkotrajno zatvaranje pojedinih poslovnica.

Zbog posljedica pandemije bankarski sektor je ostvario lošije rezultate manifestovane kroz povećane rezervacije, smanjenje kreditnih aktivnosti i pad profita. Ipak, zahvaljujući dobroj kapitalizovanosti, visokoj likvidnosti, i dobroj pripremljenosti bankarskog sektora, negativne posljedice pandemije nisu narušile stabilnost sistema. I mjere agencija za bankarstvo koje su se odnosile na ublažavanje posljedica pandemije bile su adekvatne i dale pozitivne rezultate. Na mnoge privredne grane pandemija je, nažalost, imala veći negativan uticaj nego na bankarski sektor.  

• Koliko osjetimo probleme i pritiske zbog kreditnog rejtinga “B sa stabilnim izgledom”?

– Jasno je da neinvesticioni rejting ima negativan uticaj na cijenu kapitala i na povećane troškove kod zaduživanja države i svih subjekata koji posluju u toj državi. Još veća negativna posljedica je odsustvo većeg obima direktnih stranih investicija zbog činjenice da investitori imaju opštu impresiju o zemlji kroz njen kreditni rejting. Kreditni rejting zemlje nije samo posljedica ekonomske snage i ekonomskih uslova poslovanja, nego mnogo širih i kompleksnijih indikatora.

PANDEMIJA NIJE REMETILA NAŠE PLANOVE

• Svjedoci smo nedovoljne tražnje za novcem, zbog čega se likvidnost banaka konstantno povećava. Bankari to pravdaju činjenicom da nema dobrih projekata koji bi bili podržani od strane banaka, posebno u svjetlu kapitalnih zahtjeva. Šta bi, po Vašem mišljenju, trebala učiniti “država” kako bi se stanje promijenilo i stvorila bolja sinergija između bankarskog i realnog sektora u BiH?

– Činjenica je da je prošle godine došlo do stagnacije i pada kreditne aktivnosti u Bosni i Hercegovini, a istovremeno do značajnog porasta depozita. U uslovima pandemije, to su bili i očekivani trendovi. Zatvaranje granica, ograničenje kretanja unutar zemlje, zdravstveni problemi i druge posljedice pandemije bili su razlozi da se stanovništvo uzdržava od potrošnje, što je automatski dovelo do povećanja stanja depozita. Istovremeno je bila manja i proizvodna potrošnja i uslijedio je zastoj u otvaranju novih investicija, pa su rasli i depoziti privrede. Slične posljedice su bile u većini zemalja i tu nije postojala mogućnost za značajnu intervenciju države. Poremećaji izazvani pandemijom za mnoge subjekte su kratkoročni, i vjerujemo da ćemo krajem ove godine biti u poziciji da govorimo o uobičajenim privrednim tokovima. Ima na žalost i onih djelatnosti i privrednih subjekata na koje će pandemija ostaviti dugoročno negativne posljedice i koji su prestali ili će prestati sa djelatnošću.

Sa stanovišta bankarskog sektora, za nas je najvažnije da država radi na obezbjeđivanju opšte stabilnosti i zaštite povjerilaca na svim nivoima. Poseban problem predstavlja efikasnost pravosudnog sistema.

• Vratimo se poslovanju Banke na čijem ste čelu dugi niz godina i koja je zahvaljujući svakako i Vama vrlo stabilno pozicionirana na bosanskohercegovačkom tržištu. S obzirom da se još uvijek niko ne usuđuje reći da smo pri kraju poremećaja izazvanih koronavirusom, kako će NLB Banka pokušati zadržati i poboljšati snažnu poziciju i kojem segmentu poslovanja ćete pokloniti posebnu pažnju?

– Pandemija virusa korona nije mnogo uticala na naše planove. Uprkos svim problemima, banka je i prošle, kao i svih prethodnih godina, imala pozitivan poslovni rezultat. Zahvaljujući odnosu zaposlenih prema obavezama i komitentima, lani je ostvarena dobit od preko 22 miliona KM. Nema promjene u našoj orijentaciji. Mi smo Banka koja posvećuje pažnju svim tržišnim segmentima, stavljajući poseban fokus na područje poslovanja sa stanovništvom. Nastavljamo usmjeravati značajnu pažnju na edukaciju kadrova čime želimo biti u mogućnosti realizovati sve nove projekte vezane za eru digitalizacije koja je uveliko počela.

 Nakon uspješne prošlogodišnje kampanje, NLB Grupa je i ove godine odlučila realizovati projekat #OkvirPomoći. Podržavajući male lokalne privrednike možemo učiniti mnogo za društvo u cjelini. Zajedno sa partnerima, NLB Banka će pomoći malim lokalnim preduzetnicima, poljoprivrednicima i mikro i malim preduzećima da prevaziđu negativne posljedice krize. Pomoći ćemo širenju pozitivnih priča privrednika koristeći naše komunikacijske kanale i kanale naših medijskih partnera. Nadamo se da će ove aktivnosti podstaći i druge privrednike da prepoznaju nove mogućnosti kako bi prevazišli posljedice novonastale krize i unaprijedili svoje poslovne rezultate.

STIŽE NAM VIRTUELNO BANKARSTVO

• Šta kao iskusan i cijenjen bankar mislite, sa kojim će se ključnim izazovima bh. bankarski sektor suočiti u narednom periodu? Šta mu donosi suočavanje sa sve jačim uticajem fintecha, procesom galopirajuće digitalizacije i brojnim drugim procesima koji taj sektor čekaju u budućnosti?

– Bh. bankarski sektor je u dobroj kondiciji. U bankarstvu radi mnogo mladih i obrazovanih kolega koji će biti u stanju da uspješno vode banke i finansijski sistem, i primijene sve promjene koje digitalizacija donosi. Banke i Fintech kompanije će ostvariti saradnju na obostranom interesu, pri čemu će banke imati vodeću ulogu. Naredne godine biće obilježene velikom likvidnošću, niskim kamatama, i sve većom primjenom savremenih tehnologija uz manje angažovanje radnika. Dolazi vrijeme virtuelnog bankarstva, pa možemo očekivati poslovnice banaka bez prisustva radnika.

• Dozvolite nam, gospodine Bajiću, da na kraju progovorimo i o ličnom planu. Vrlo brzo ćete se, nakon 25 godina rada u bankarskom sektoru, što u jednoj tako dinamičnoj oblasti predstavlja mali podvig, povući sa mjesta predsjednika Uprave NLB Banke Banja Luka. U tom periodu, NLB Banka je ostvarila izvrsne rezultate i konstantno napredovala ka mjestu u vrhovima bankarstva u našoj zemlji. Podsjetimo, banka koju predvodite je i već standardni dobitnik najvećeg godišnjeg bankarskog priznanja Zlatni BAM. A svakako, dobra je vijest da ostajete u bankarstvu.

Možete li iz ove prespektive povući neku paralelu između tadašnjeg i današnjeg bankarstva, doba pretežno štedionica i doba pretežno banaka? Koji Vam je segment tog perioda najdraži? Gdje ste, što se kaže, ostavili srce?

– Banke su i tada i danas dominantno depozitno kreditne institucije. One su to bile u većem obimu i u periodu prije 30-40 godina kada niko od nas nije radio u bankarstvu. Bitna razlika banaka tada i danas je u funkciji platnog prometa koji je prenesen u banke od 1998. godine. Tu ulogu banke su obavile i obavljaju na vrlo uspješan i efikasan način. Danas banke imaju mnogo širu lepezu proizvoda i usluga koje pružaju komitentima putem kanala koji su takođe novi. Digitalizacija je donijela velike promjene ali i velike izazove za banke.

Na banke su prenesene i mnoge kontrolne funkcije koje su prethodno bile u nadležnosti državnih organa. Regulativa je generalno dostigla takav obim da počinje biti ograničavajući faktor razvoju bankarstva. Spadam u one koji vjeruju da administracija može biti razornija od atomske bombe.

Meni je najdraži period početka rada u bankarstvu. Bilo je to vrijeme entuzijazma, želje za ličnim razvojem i opštim uspjehom, kao i nade u brzu transformaciju države u bolje i pravednije društvo. Moram reći da mi i ova posljednja dekada čini izuzetno zadovoljstvo zbog činjenice da sam upoznao mnogo uspješnih i kvalitetnih kadrova u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine i da sam od svih njih mnogo naučio, posebno od kolega predsjednika i članova uprava banaka sa kojima sam imao čast družiti se i raditi u okviru Udruženja banaka BiH. To su kolege sa stručnim i ličnim osobinama koje predstavljaju garanciju za uspješno vođenje bankarskog i finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini i njegov dalji razvoj.

• I konačno, vjerujemo da imate šta kao iskusniji kolega savjetovati mlađim, ambicioznim bankarima?

– Uz ambiciju potrebni su strpljenje, tolerancija i dostojanstvo. Uspjeh se može ostvariti posvećenim i odgovornim radom, sa dugoročnom vizijom. Ambicija jeste neophodna, ali nije dovoljna. Ukoliko nema ljubavi prema poslu, kolegama, kolektivu i društvu, neće biti dugoročnih rezultata