Jelena Ristić: Inovacije su ključ našeg poslovnog uspjeha

Jelena Ristić: Inovacije su ključ našeg poslovnog uspjeha

Direktorica za tržišta BiH, Srbije i Crne Gore u kompaniji Mastercard

57
0
PODIJELI

Iz prve ruke o tempu kojim građani Bosne i Hercegovine prihvataju tehnološke promjene, online i beskontaktnim plaćanjima, primjeni ESG principa te iskušenjima u procesu digitalizacije malih i srednjih preduzeća, saradnji sa SOS Dječijim selima i podršci ranjivim kategorijama…

Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ


Poštovana gospođo Ristić, razvoj digitalizacije uslovljen je povećanjem digitalne pismenosti građana. Na koji način Mastercard educira i time ohrabruje građane da prihvate promjene?

– Digitalizacija je već godinama u uzlaznoj putanji i to u svim sferama života. Ovaj trend je gurnuo kompanije i potrošače u period intenzivnih i brzih promjena i načina na koje danas koriste digitalne tehnologije kao alat za trgovinu i plaćanja, dok su istovremeno naglašene razlike između onih koji imaju i nemaju pristup digitalnim alatima i vještinama.

Nove tehnologije, AI, cloud, virtuelna realnost, sve nas to podstiče da razmišljamo o tome kako se tehnologije mogu primijeniti u oblasti digitalne ekonomije. Ipak, sve inovacije nailaze na oprez, što je i normalno, dok se u praksi ne pokažu sve njihove prednosti. Mislim da su i edukacija i motivacija zajedno ključ. Fokus nas u kompaniji Mastercard je da kreiramo proizvode koje ljudi žele koristiti jer su sigurni, jer se savršeno uklapaju u njihove potrebe i jer im pružaju istinsku vrijednost u različitim segmentima svakodnevice. Ipak, proces edukacije nikada se ne završava i to je nešto na čemu ćemo i dalje raditi kako bismo pomogli tržištu da bude što otpornije na aktuelne izazove i spremnije za mogućnosti i inovacije.

SIGURNOST JE NULTI PRIORITET

Povjerenje mora biti ključni oslonac svake nove tehnologije i nove usluge, a ono se može graditi samo na temelju besprijekornog iskustva građana. Šta Mastercard čini da plaćanja karticama budu prije svega sigurna i imaju potreban nivo zaštite od zloupotreba?

– Sve transakcije izvršene Mastercard karticama su zaštićene i to su politike koje kompanija Mastercard globalno primjenjuje u svom poslovanju.

Plaćanje karticama za građane znači brzinu i jednostavnost, a sam proces plaćanja je uvijek isti, bez obzira na to u kojoj radnji ili gdje u svijetu da plaćate, i završava se u samo nekoliko koraka. Plaćanje karticama je jedina platna metoda koja je univerzalno prihvaćena, odnosno nije bitno da li je kartica međunarodnog brenda izdata u BiH, a kupujete u internet radnji na Novom Zelandu, vaše plaćanje će biti sigurno obavljeno, što je nešto na šta ne možete računati kada plaćate gotovinom. Kako se kroz našu mrežu obrađuje stotine milijardi transakcija, neophodno je osigurati efikasan, brz i siguran sistem procesiranja kako bi nivo cyber-sigurnosti koji se primjenjuje na svaku pojedinačnu transakciju bio konzistentan. To postižemo primjenom savremenih tehnologija kakve su vještačka inteligencija, mašinsko učenje, big data i slično, a koliko pažnje poklanjamo ovom segmentu pokazuje i činjenica da smo akvizirali desetine kompanija širom svijeta koje razvijaju najsavremenija rješenja u ovom domenu.

Upravo je sigurnost, odnosno sigurnosne tehnologije i standardi koje primjenjujemo na bilo koje fizičko ili online plaćanje, razlog zašto milijarde ljudi širom svijeta svoje povjerenje poklanja našoj kompaniji, dok partneri iz javnog i privatnog sektora znaju da uvijek mogu računati na globalnu tehnologiju, inovacije i iskustva koja možemo lokalizovati na primjeren način.

Sve veći broj građana opredjeljuje se za kupovinu putem društvenih mreža i velikih online prodajnih platformi. Može li se, koliko i kako utjecati na povećanje sigurnosti plaćanja takvih usluga?

– Svako plaćanje u registrovanoj online prodavnici zaštićeno je višestrukim mehanizmima zaštite koje naša mreža osigurava. Potrebe i sigurnost korisnika su u središtu svih proizvoda koje razvijamo, i dok su inovacije ključ našeg poslovnog uspjeha, one nikada neće biti provođene na štetu korisnika i njegovih prava. Međutim, upravo zbog ubrzanog rasta e-trgovine, postoji potreba da se intenzivnije nastavi sa edukacijom korisnika kartica o bezbjednoj online kupovini – počevši od prepoznavanja kredibilnih trgovaca i bezbjednog plaćanja, mogućnosti čuvanja podataka kod trgovca pri ponovnom plaćanju, do poznavanja potrošačkih prava. Dakle, ovo su izazovi koje vlasnici kartica i trgovci mogu prevazići samo ako dobiju odgovarajuću i blagovremenu edukativnu podršku.

Kada je, pak, u pitanju kupovina na društvenim mrežama, moram reći da ona cvjeta. Ali, moram biti i otvorena i naglasiti kako u velikom broju slučajeva takvu trgovinu možemo svrstati u sivu ekonomiju jer se najčešće poručuje od fizičkog lica i plaća gotovinom bez fiskalnih računa, što nije način trgovine koji bilo ko u lancu plaćanja podržava, niti od njega šire tržište ima koristi.

BiH JE SVE SPREMNIJA ZA NOVA TEHNOLOŠKA RJEŠENJA

Jedan od pozitivnih primjera iz bliskog nam susjedstva je uvođenje upotrebe kartica za plaćanje na pijacama, konkretno u Srbiji. Šta mislite, kada će se ovakvi trendovi prenijeti i na tržište Bosne i Hercegovine?

– Ono što je prije samo dvije ili tri godine izgledalo kao daleka budućnost kada su u pitanju bezgotovinska plaćanja na netradicionalnim mjestima kao što su zelene pijace, u Srbiji je postala stvarnost. Uvođenjem bezgotoviskog plaćanja na pijacama u Srbiji napravili smo jedan od važnih koraka ka jednom takvom bezgotovinskom društvu. Mastercard tehnologija omogućava kupcima da brzo i jednostavno obavljaju kupovine na pijacama, a prodavcima da prihvate bezgotovinska plaćanja i na taj način osavremene svoje poslovanje i potencijalno povećaju doseg i zaradu.

Tržište u BiH se ubrzano mijenja i sve je spremnije za nova tehnološka rješenja. Posljednje MasterIndex istraživanje u BiH pokazalo je da je čak 58 posto ispitanika preferira beskontaktno plaćanje za iznose do 60 KM, što se može reflektirati i na mjesta poput pijaca. S promjenama u navikama i potrebama korisnika, možemo očekivati da će se mijenjati i stavovi trgovaca, pa i onih na pijaci. Mi u Mastercardu osluškujemo te potrebe i spremno ćemo odgovoriti na njih.

Kako biste ocijenili situaciju u Bosni i Hercegovini kada je posrijedi digitalizacija poslovanja MSP sektora?

– Mala i srednja preduzeća trebaju ojačati svoju otpornost i to na osnovnom infrastrukturnom i regulatornom nivou, a to je složen zadatak koji zahtijeva holistički pristup i uključivanje javnog i privatnog sektora. Dok se radi na pojednostavljivanju i omogućavanju što stabilnijih izvora finansiranja za MSP, važno je i da se radi na izgradnji povjerenja u savremene alate na koje se oslanjaju. Za MSP sektor, prihvat elektronskih plaćanja i digitalne tehnologije znači fleksibilnije poslovanje, sigurnost i garanciju da će primiti uplatu i da će svoje novčane tokove učiniti stabilnijim.

Međutim, ne smijemo zaboraviti da u BiH i dalje postoji veliki otklon u pogledu osnovnog prihvata elektronskih plaćanja uopšte – procjene variraju, ali je sasvim izvjesno barem dvostruko veći u odnosu na evropski prosjek. Zbog toga je važno da zajedno radimo na tome da gradimo prihvatnu infrastrukturu, kako bi svaka kompanija i pojedinac imali slobodu izbora. Privredni subjekti treba da razumiju da prihvat elektronskih plaćanja, poslovanje u bijeloj zoni i plaćanje poreza nisu trošak, već ulaganje u lokalnu zajednicu i dobrobit svih nas koji u njoj živimo.

ESG STANDARDE PRESLIKAVAMO IZ GLOBALNIH STRATEGIJA

Koliko na tom planu mogu učiniti izvršne vlasti i koje bi, po Vama, poteze trebale povući?

– U svim zemljama, pa i u Bosni i Hercegovini, poslujemo u skladu sa lokalnim zakonima i nastavit ćemo da to činimo i u budućnosti. Saradnja privatnog sektora, državnih institucija i nevladinog sektora pruža mogućnost objedinjenih kapaciteta kako bi razvojne inicijative dobile na obuhvatu i održivosti.

Na tržištima koja imaju razvijena javno-privatna partnerstva pokazalo se da svi dobijaju. S jedne strane, imamo privatne kompanije koje su najčešće internacionalnog tipa i donose različite dobre prakse, tehnologije i inovacije, a koje se onda, uz prilagođavanje regulative ili prilagođavanje regulativi, mogu provesti na lokalnim tržištima kako bi odgovorile na aktuelne potrebe građana.

Jedan od postulata u savremenom poslovanju svake kompanije svakako je poštivanje i primjena ESG principa. Koliko su i na koji način oni prisutni u djelovanju Mastercarda?

– ESG, kao sveobuhvatni koncept koji objedinjuje održivost i svrhu, zauzima sve značajnije mjesto u poslovnim strategijama brendova i njihovoj reputaciji. Kao međunarodna kompanija, mi ESG standarde preslikavamo iz globalnih strategija, što nam daje primjere dobrih praksi, koje onda procjenjujemo kroz lokalnu prizmu i na osnovu lokalnih uvida, da vidimo šta je to što ima smisla i što će u najvećoj mjeri doprinijeti lokalnoj zajednici. Kao najznačajniji lokalni cilj je partnerstvo sa SOS Dječijim selima, u okviru kojeg podižemo svijest o mogućnostima online donacija i to je projekat koji gradimo već tri godine i nastavit ćemo u istom pravcu i ubuduće. Partnerstvo i prijateljstvo sa SOS Dječijim selima u BiH koje traje već godinama pokazuje da moderne digitalne tehnologije i savremene inovacije usmjerene u filantropske svrhe daju dobre rezultate. Kroz digitalnu platformu koju smo izgradili omogućeno je korisnicima Mastercard kartica da online mjesečnim doniranjem željenog iznosa daju lični doprinos poboljšanju života djece i mladih bez roditeljskog staranja, a Mastercard donira isti iznos za svaku prvu donaciju korisnika u periodu od 01.12.2023. do 29.02.2024. godine.

Usko povezana sa prethodnim pitanjem je i naša molba da nam kažete šta danas činite u pogledu osnaživanja ranjivih skupina?

– Ponosna sam što se dosta Mastercard aktivnosti odvija u domenu društvene komponente, kroz različite filantropske aktivnosti kao što su Superhero kampanja koju provodimo za NURDOR u Srbiji ili ona za SOS Dječija sela u BiH, ali i kroz široku finansijsku, digitalnu i rodnu inkluziju. Ono što je važno je da razumijemo da digitalna ekonomija može biti uspješna i podsticajna za sve njene članove samo onda kada svima nudi podjednak pristup i mogućnosti za uspjeh. U savremenim okolnostima, najefikasniji način da se taj pristup omogući je kroz oslanjanje na tehnologije koji osiguravaju ujednačeno i sigurno iskustvo, čak i u različitim oblastima. Naši projekti koje lokalno provodimo usklađeni su sa globalnim ciljevima da do 2025. u savremenu digitalnu ekonomiju uključimo 1 milijardu ljudi i 50 miliona malih i srednjih preduzeća, od čega je to 25 miliona ženskih biznisa, i na odličnom smo putu da sve zadate ciljeve ostvarimo. Čak i nakon toga, nastavit ćemo sa daljim programima uključivanja, edukacije i osnaživanja svih učesnika na tržištu kako bi svako od nas mogao izvući maksimum od savremenih mogućnosti koje ima na raspolaganju.