Piše: Miodrag Pandurević, pomoćnik ministra Civilnih poslova BiH
Unapređenje poslovnog okruženja je jedna od konstrukcija nakon čijeg će izgovaranja većina bh. građana posegnuti za daljinskim upravljačem i prebaciti na kanal sa opuštenijim sadržajem i možda u tom trenutku učiniti pravu stvar. Međutim, bez stvarnog rada na stvaranju boljih uvjeta za prihvat investicija i razvoj domaće privrede toj većini prosječnih bh. građana sasvim sigurno život neće biti ništa bolji. Stoga je važno govoriti o ovim temama kako bi se pridonijelo poboljšanju ukupnog stanja bh. ekonomije.
Mljekari za primjer
Projekt unapređenja poslovne klime i pristupa tržištu (ICAM), koji u BiH provodi Međunarodna finansijska korporacija – IFC, članica Grupacije Svjetske banke, uz podršku Britanske ambasade, pruža tehničku podršku entitetskim i ministarstvima na državnom nivou u cilju prevazilaženja prepreka koje se javljaju u prihvatu domaćih i stranih investicija, te unapređenju izvoza roba iz Bosne i Hercegovine i pristupu regionalnim i tržištima Evropske unije. Tako, naprimjer, više od dvije godine, IFC u saradnji sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede, u okviru ICAM projekta, provodi ciljane edukacije i obuke mljekara širom Bosne i Hercegovine. Naime, nakon usaglašavanja propisa u proizvodnji i prometu sirovog mlijeka s propisima Evropske unije, našim mljekarima je omogućen pristup tržištu EU, ali ovim izmjenama je došlo i do ogromnog zaokreta u načinu procjenjivanja kvaliteta, organizacije proizvodnje i otkupu mlijeka. Analizom stanja u ovom sektoru, IFC je u saradnji s resornim entitetskim ministarstvima identificirao kritične tačke procesa proizvodnje i plasmana mlijeka koje ne odgovaraju traženim standardima, te su organizirane obuke za proizvođače mlijeka kako bi se unaprijedila njihova znanja, implementirali traženi standardi kvaliteta i omogućio izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine na tržištu Evropske unije. Provođenje ovih aktivnosti je, između ostalog, pomoglo uspješnu primjenu standarda EU u proizvodnji i prometu mlijeka u BiH, te je nedavno Vanjskotrgovinska komora BiH objavila podatak da se bilježi povratak bh. mljekarstva na tržište EU. Izvoz u ovom sektoru je u 2017. porastao za 12% u odnosu na prethodnu godinu, a za 24% u odnosu na 2015. godinu, te svrstao mljekarstvo u jednu od poljoprivrednih grana s najvećim rastom u Bosni i Hercegovini.
„Vodič za izvoz voća i povrća u Evropsku uniju“.
Paralelno s podrškom mljekarstvu, IFC aktivno pomaže i drugim granama poljoprivrede u BiH. Značajna energija je usmjerena na unapređenje lanaca vrijednosti u sektorima voćarstva i povrtlarstva. Ovi sektori su među konkurentnijim te, uz neke nezaobilazne probleme, također bilježe porast izvoza na tržište Evropske unije. Saradnjom sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, konsultanti IFC su u okviru projekta ICAM prethodno izradili investicijske profile za sektore voća i povrća, te pripadajućih lanaca vrijednosti. Detaljnom analizom stanja, koja je uključivala i prikaz pravnih i ekonomskih barijera za izvoz voća i povrća iz BiH na tržište EU, ovi investicijski profili su dali i prijedloge rješenja. Sistemskim pristupom i ciljanim aktivnostima uspješno se otklanjaju barijere, te je bosanskohercegovačko voće i povrće sve prisutnije na evropskom tržištu. Budući da nedostatak informacija bitno utječe na uspjeh, posebno u sektoru voća gdje zadržavanje robe na granici može napraviti ogromne štete, prošle godine je u saradnji s nadležnim entitetskim ministarstvima objavljen i „Vodič za izvoz voća i povrća u Evropsku uniju“. Njegova namjena je potpuno informiranje potencijalnih izvoznika o poslovnim prilikama u ovim sektorima, pojašnjenjima u vezi sa zahtjevima EU-a u pogledu standarda o sigurnosti hrane i zaštite potrošača, maksimalnim količinama ostataka (rezidua) pesticida i kontaminanata koji se mogu naći u/i na hrani, te ostalim normativima koje izvoznik mora ispoštovati ako želi plasirati robu na tržište EU. Sagledavanjem ovih informacija, poljoprivrednik može precizno odrediti vrijeme koje mu je potrebno za rješavanje administrativnih pitanja prilikom izvoza, koje su to referentne laboratorije čiji nalazi su neosporni organima EU, te koliko oni koštaju. Sve navedeno značajno smanjuje troškove poslovanja kako finansijske, tako i one nefinansijske, poput gubitka vremena, kala i slično, što direktno doprinosi povećanju konkurentnosti naših proizvođača. Vodič je dostupan i može se besplatno preuzeti na službenim web stranicama entitetskih ministarstava poljoprivrede.
Dodatno, u svrhu ukupne prezentacije investicijskih potencijala poljoprivrede BiH, projektom ICAM su predviđene tzv. outreach misije u ključnim zemljama Evropske unije. Ove misije se također realiziraju u saradnji s nadležnim entitetskim ministarstvima i uz podršku Agencije za promociju stranih investicija u BiH, te Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske. Obzirom da investitori danas traže detaljne informacije o svim aspektima poslovanja, pripremljeni Investicijski profili nude odgovore na ova i druga pitanja, navode pozitivna iskustva već prisutnih investitora, povoljan porezni, carinski i trgovinski sistem, stabilan finansijski sektor i ističu strateški povoljnu lokaciju Bosne i Hercegovine. U 2017. godini „Outreach“ programom je stavljen fokus na strukturiranom radu sa investitorima iz Italije i Njemačke, a ove godine je pažnja preusmjerena na investitore iz Austrije i Holandije. Ovaj proaktivni i detaljno planirani model privlačenja investicija polučio je odlične rezultate, te je već uspostavljeno nekoliko kooperacija domaćih proizvođača i evropskih distributera i proizvođača voća i povrća.
Podrška „Romanijskom kajmaku“
Važno je napomenuti da IFC podržava i Udruženje žena „Romanijski kajmak“ koje nastoji zaštititi geografsko porijeklo skorup kajmaka, kao prvog organiziranog pokušaja zaštite geografskog porijekla jednog prehrambenog proizvoda iz BiH. Kao što je poznato, zagovaranje brendiranja proizvoda je moderan trend u marketingu. Danas potrošač želi znati s kojeg podneblja njegov prehrambeni proizvod potječe, na koj način je proizveden i spreman je platiti znatno višu cijenu za proizvode koji ispunjavaju određene standarde u tom smislu. Poljoprivreda i njeni proizvodi predstavljaju generičke robe i jako ih je teško brendirati, s druge strane postoje prehrambeni artikli koji su rezultat posebnog procesa obrade osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Općenito znamo da je bijeli ovčiji sir najbolji u okolini Travnika, mi ga prirodno zovemo Travnički ili Vlašićki, ali generalno da bi se u Evropsku uniju izvezao sir pod tim imenom, mora se zaštititi mjesto geografskog porijekla tog proizvoda. Proces zaštite je dosta sofisticiran, te bh. proizvođači najčešće nemaju kapaciteta da na stručan način standardiziraju proizvodnju, napišu popratne (pravne) akte, te napose plate ovaj dosta skupocjen i zahtjevan proces. U vezi s tim, u cilju razvijanja domaćih geografskih brendova za pojedine finalne proizvode, IFC je u okviru Ugovora potpisanog sa entitetskim vladama o pružanju tehničke asistencije u okviru realizacije projekta ICAM predvidio aktivnosti na unapređenju znanja preduzeća u Bosni i Hercegovini kako bi aplicirali za certifikaciju geografskog porijekla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. U tom smislu IFC pruža značajnu podršku Udruženju žena „Romanijski kajmak“ koje nastoji zaštititi geografsko porijeklo Skorup kajmaka, kao jedinstvenog bh. proizvoda. Ovom udruženju IFC je pomogao da prikupi sredstva za laboratorijske analize, standardizaciju procesa, a trenutno se nalaze u procesu izrade i registracije žiga i ovlaštenih korisnika žiga, a očekivanja su da će romanijski Skorup kajmak biti prvi registrirani bh. proizvod sa zaštićenim geografskim porijeklom u nekim od zemlja Evropske unije.
Naravno, treba imati na umu da je razvoj poljoprivrede dugotrajan proces. Stoga je neophodan angažman institucija na svim nivoima vlasti, posebno u segmentu koordinacije, budući da je sektor poljoprivrede visoko decentraliziran u Bosni i Hercegovini. Nedavno usvojena Strategija ruralnog razvoja može biti značajan korak u pravom smjeru i nagovještaj boljih dana za poljoprivredu i ruralni sektor Bosne i Hercegovine, a IFC je spreman podržati nadležne institucije da iskoriste ovu priliku i pokrenu nove investicijske cikluse u ovoj oblasti.
